Kultura

PEČAT VJEČNOSTI I SJEĆANJA NA ŽIVOT VLADA DULETIĆA

(15 riječi)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

 

            U aprilu mjesecu tekuće godine, biće tačno pet godina od smrti Vlada Duletića, neumornog klesara pisane riječi, istraživača, turizmologa, društveno-političkog neimarakoji je ostavio trajan pečat u novijoj kako Crnogorskoj tako i Budvanskoj istoriografiji. Vlado Duletić se rodio u lomnim i krševitim Duletićima (kod Budve), tamo đe su ga vezivale najljepše spone djetinjstva i odrastanja, đe je kako je on pisao u svojim knjigama pored četri nahije Stare Crne Gore bila i ona peta (Maini, Pobori i Brajići) na padinama Lovćenskog masiva koji izrasta iz mora. Čitav svoj radni i  životni vijek proveo je u Crnoj Gori, uvijek zagledan unjene dvije paralele more i planinske vrleti na kojima se znojem, suzom, kamenom i krvlju branila sloboda i riječ. U njemu su se isprepletala  dva menataliteta kojima je podjednako pripadao mediteranski i podlovćenski, duboko svjestan da su natom surovom kamenu, u našoj hiljadugodišnjoj burnoj i nemirnoj istoriji, ispisane najljepše stranice crnogorske slobode  i vrijednosno oblikovan čitav niz najuzvišenijih primjera. Vlado Duletić je u sebi nosio svevrijednosti crnogorskog morala, postao je simbol one hrabre i demokratske Crne Gore, koju je nosio u svom srcu i sebi.

            Koliko je svoju Budvu doživljavao na poseban način i na sebe skrenuo pažnji govori njegova prva publikacija ,,Budva od mita do stvarnosti”, koja je izdata 2010. godine i„Budvanski turizam i održivi razvoj“ (2011) godine. koje predstavljaju i studiju i viziju turizma u Budvi. Autor je dao viđenje razvoja budvanskog turizma kompetentno garazmatrao sa više aspekata: geografskog, istorijskog, kulturološkogi, naročito, ekonomskog, što je i normalno imajući u vidu njegovuprofesionalnu vokaciju iskusnog ekonomiste. Zatim slijede knjige: „Zapisi sa kamena crnogorskog“ (2011), , „Govor neostvarenih snova“ (2013)  „Tragom prošlosti Duletića“ (2015) posthumno ,,Zapisi iz Budvanskog kraja” (2017). Naučni rad i misao su krasile njegov častan život.

            Malo je u Crnoj Gori, intelektualaca, pisaca, istraživača koji su poput svetionika na uvjek nemirnim Budvanskim hridima ostavili takav trag, a Duletić ga je ostavio kao trajni pečat vječnosti jer njegova riječ utkana u njegovim knjigama treba da predstavlja svjetlonazor svima onima koji Budvu, Maine, Pobore, Brajiće su doživjeli i doživljavaju kao svoje zvijeze vodilje u životu. A Vlado, je bio kormilar i kapetan na jedrenjaku koji se zvao ,,rodni kraj Duletići” njegovi opisi rodnog kraja, Maina, Stanjevića, Pobora, Budve istorijskih činjenica ali i pisanih legendi o njima su najljepša svjedočanstva kako se piše. I dok je Sveti Petar Cetinjski, pod tri hrasta koja je on lično zasadio u Stanjeviće a mnogo godina kasnije u njihovom hladu zapisivao svoje poslanice, nije bio svjestan da će on biti jedna od inspiracija Vlada Duletića. Kao istraživač Duletić je prezentovao sve znamenitisti tvrđave Đurđevac, ali i brojne druge predjele koje je svojim perom otrgao od zaborava. Vlado Duletić je svojim blagim osmjehom, punim topline i razumijevanja ali i svojomposvećenošću, naučnim radom, zaslužio najveće poštovanje za puni doprinos afirmaciji Budve i ne samo nje nego i Crne Gore kao mediteranskog dragulja. Život Vlada Duletića kao da je proistekao iz citata svjetski ptiznateDr. Elizabet Kibler-Ros (1926-2004) švajacarko-američkog psihijatra koja je zapisala: ,,Najljepši ljudi koje poznajem su oni koji su doživjeli poraz, patili, gubili i pronašli svoj put iz najmračnijih životnih perioda. Ovi ljudi imaju zahvalnost i razumijevanje prema životu koje im daje empatiju, strpljenje i duboku ljubav. Divni ljudi ne nastaju ni iz čega.”

            Vlado Duletićje tiho i nečujno otišao prije pet godina sa životne scene, zatvorivši – ne samo

simbolično – krug poštene i odvažne borbe za čovjeka u državi koja ovakve intelektualne ali i ljudske veličine i gromade ne smije da zaboravi. Tu borbu za slobodnu crnogorsku intelektualnu misao vodio je dugo i uporno, bez ličnoginteresa. Bio je veliki čovjek umaloj zemlji. Iza takve veličine, praznina ostaje dugo i često se osjeti – praznina, kao gola hrid na kojoj se iznenada ugasio svetionik i to ne bilo kakvi već onaj najljepši Budvanski ali i Podlovćenski. Vjerujemipak da iskre njegovog intelektualnog i emotivnog žara treba da probude umnogima od nas – nastavak puta na kome je Vlado stao. Uočljivo je da naša Crna Gora, ali i njegova Budva i ovoga puta, postaje potpuno svjesnakoga je imala, tek kada ga više nema. Vlado Duletić, je bio veliki čovjek. On je to bio zbog znanja iiskustva koje je imao, ali i zbog hrabrosti, mudrosti, dosljednostii mjere tako karakteristične za njegovo učešće u javnom i kulturnom životu. I najviše, zbog dostojanstvenog načina na koji je sve to nosio.Vlado je bio čovjek snažnog duha, jake erudicije.Ulogaintelektualca sastoji se u tome da govori istinu, najbolje štozna, o stvarima koje su bitne, ljudima kojima je to bitno“, zapisaoje Noam Čomski. Vlado Duletić je punoj mjeri ispunjavao to načelo istine i istinitosti,blisko Aristotelovom shvatanju da je „zadatak svakog pravog govorada osigura pobjedu istine i pravde nad neistinom i nepravdom.“ Vlado Duletić je jedan od onih uglednika koji su imali šta dakažu, koji nisu nalazili samo razlog da govore i pišu, nego su svojimriječima, studijama, knjigama i djelima ostavili duboku crtu u svijesti ljudi, u društvenoj savjesti isnažno oblikovali sliku o svom rodnom kraju Budvi i Crnoj Gori. Znanje, etičnost i hrabrost su obilježja njegoveborbe.Hvala mu za sve što je učinio za Budvu i Crnu Goru u vremenima kada je najteže bilo i ostalo biti čovjek. Mnogobrojnim generacijama je ostavio, etiku, integritet, eleganciju misli, snagu uma, poštovanje,ljubav, sklad, riječi, djela i života, kao najviši i najtrajniji domet čovjeka. Najljepša istorijska svjedočanstva koja nikada nebi ugledala svjetlost dana da njega nije bilo. Odlučnijismo i čvršći kada su takvi ljudi sa nama, ali oni su nam podrška i uzori kad odu sa ovoga svijeta, svojim zavještanjem, jer jasno vidimo kakotreba časno živjeti i raditi i što nam je činiti.

Vlado Duletić je rođen 1952. godine u Duletićima kod Budve. Osnovnu školu je završio

u Budvi, a gimnaziju na Cetinju. Na Ekonomskom fakultetu u Titogradu diplomiraoje 1975. godine.U svojoj bogatoj radnoj karijeri obavljaoje niz odgovornih poslova u turističkoj privredi, organima opštine Budva i u poslovnom bankarstvu. Bio je u periodu 1986-1989. Gradonačelnik opštine Budva. Godine2016. je penzionisan.Pored ostalog, bavio se naučnim i publicističkim radom uoblasti turizma i zaštite i valorizacije prirodne, kulturne i istorijskebaštine Budve i Crne Gore.

Objavio pet publikacija, i to:

1. „Budva od mita do stvarnosti“ (2010),

2. „Budvanski turizam i održivi razvoj“ (2011),

3. „Zapisi sa kamena crnogorskog“ (2011),

4. „Govor neostvarenih snova“ (2013) i

5. „Tragom prošlosti Duletića“ (2015)

            Svoje stručne radove, eseje, oglede, zapise i putopise objavljivaož je u dnevnim listovima „Vijesti“ i „Pobjeda“, u časopisu za turizam,ekonomiju, ekologiju i kulturu „Putovanja“, u časopisu za lokalnusamoupravu i zaštitu kulturne baštine „Komuna“, u „Paštrovskomalmanahu“, kao i na društvenim portalima (www.montenegrina.net, www.butua.com i dr.). Bio je član Matice crnogorske.Nakon njegove smrti u aprilu 2017. godine, JU Narodnabiblioteka Budve odlučila je da objavi njegov rukopis ,,Zapisi izbudvanskog kraja.“



0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.