Istorija

Marijan Mašo Miljić

Pokušaj sinteze crnogorske filozofske misli

Jan 02, 2022 4 Komentara

(15 riječi)

Vnedavno je iz štampe izašla knjiga dr Gorana Sekulovića Istorija crnogorske filozofije. Tom I : do kraja XIX vijeka, Cetinje 2021.

Iako se nekima naslov može učiniti pretencioznim, on u okviru crnogorske filozofske misli predstavlja hrabar iskorak, pregnuće koje ima svoje višestruko opravdanje.

Prije svega, Crna Gora takoreći nema ni u jednoj oblasti svoju dovršenu istoriju. Postoje značajni pokušaji i velika naučna pregnuća ali ona nijesu dovršena.

U istorijskoj nauci je bilo više pokušaja da se sačini integralna istorija Crne Gore u jednom ili više tomova.

Da podsjetim, višetomna Istorija Crne Gore, koja je započeta krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, nakon tri knjige u četiri toma zapela je i zastala već kod Petra I i Petra II, kad je ne samo u politici nego i u nauci došlo do različitih gledanja na crnogorsku prošlost, crnogorski narod, naciju i identitet.

Nekoliko decenija kasnije akademik Branko Pavićević je, u okviru toga zamašnog korpusa u dva toma i obradio crnogorsku istoriju do Berlinskog kongresa 1878. godine.

Nastavak toga kapitalnog projekta čeka na mlađe istraživače i istoričare. Skoro je objavljena trotomna Istorija crnogorske književnosti, započeta je istorija muzike i još nekih oblasti, ali je završetak na dugom štapu.

Utoliko je ovo pregnuće dr Gorana Sekulovića značajnije što predstavlja pokušaj sveobuhvatnogpregleda i sažimanja crnogorske filozofske misli kroz istoriju i njeno obuhvatanje od najranijih vremena do kraja 19.vijeka, u I tomu dok bi II tom, obuhvatao XX i početak XXI vijeka.

Da podsjetim daje prvu knjigu pod naslovom Istorija filozofije – stari i srednji vijek, „po raznim piscima“ sastavio Lazar Popović koja je, objavljena na Cetinju, u Državnoj štampariji 1902. godine, na 177 stranica. Knjiga je „udešena za jednu školsku godinu“. Kao što se vidi ova Istorija ne obuhvata i crnogorsku filozofsku misao, ali je ipak veliki početak. Prije 10-15 godina Nikola Racković je objavio značajan bibliografsko-filozofski pregled „“Filozofija u crnogorskoj bibliografiji 1494-1994“. Naravno, u posljednja dva vijeka objavljena su značajna djela iz oblasti filozofije velikih autora i mislilaca, ali niko nije urizikao da napravi integralnu istoriju crnogorske filozofske misli, odnosno crnogorske filozofije.

Dr Goranu Sekuloviću je to donekle pošlo za rukom, iako se radi o vraški teškom i delikatnom poslu, sa puno dilema, kontroverzi i drugih brojnih izazova, uz ne male hijatuse, praznine u crnogorskoj nacionalnoj i državnoj povjesnici u teškim istorijskim okolnostima, u borbi za opstanak i slobodu, za društveni razvitak, kulturu i identitet.

Autor knjige koju predstavljamo Istorija crnogorske filozofije dr Gorana Sekulovića je metodološkivrlo neobično ali vješto sazdana.

 Pored kratkog Predgovora i Uvoda, koji čini neku vrstu autorove filozofske prolegoleme, knjiga je strukturirana iz četiri dijela:

I Filozofske izreke i misli Kostadina-Sule Radova Radulovića (1790-1872), crnogorskog Sokrata(39-59).

II Filozofija Jovana Stefanovića (Stefanova) Baljevića(59-172).

III Filozofija Petra II Petrovića Njegoša(173-310)

IV Filozofija Marka Miljanova(311-501).

 

Radi se, dakle, o četiri mislioca, četiri stuba povijesti crnogorske filozofije do kraja XIX vijeka, ali ne i jedina, jer tih karijatida ima još, crnogorskih velikana kao što su Petar I, knjaz/kralj Nikola, crnogorski narodni mudraci i pametari, čija je misao sačuvana u narodnom pamćenju, anegdotama ili u nekim zapisima i drugim izvorima, pa bi valjalo i njih obuhvatiti i obraditi.

Dr Goran Sekulović ima već objavljene knjige o Jovanu S. Baljeviću, Njegošu i Marku Miljanovu, što mu je koristilo u sastavljanju ovoga toma Istorije crnogorske filozofije…

Knjiga počinje izrekama legendarnog pametara i mudraca crnogorskog Sule Radova, koje su, koliko god individualizovanje i spoj i izraz i njegovog i narodnog duha. Mnoge izreke narodne su vremenom, vjerovatno, pripisane Suli, a formu, pa i sadržaj su im davali zapisivači i priređivači.

Pored izbora Sulinih izreka, sentenci i drugih mudrosti, autor je uvrstio i tekstove o Suli Vukote B. Radulovića, dr Novaka Kilibarde i dr Čedomira Bogićevića. Vukota Radulović ističe snagu Sulinihriječi kao sublimaciju svega onoga što je najbolje u crnogorskom narodnom duhu, dok prof. Klibarda misli da je „nepismenog Sulu pripremila pisana crnogorska istorija“, dok dr Čedomir Bogićević apostrofira „pravnu samorodicu“ koju su stvorili crnogorski narod i, kako kaže, crnogorski gorostasi kakav je bio i Sule Radov.  Goran Sekulović smatra da Sula Radov ima „suštinsko mjesto“ u crnogorskoj hiljadugodišnjoj duhovnoj vertikali.

Jovan Stefanov Baljević (1728-1769) prvi Crnogorac doktor filozofije, koga neki svojataju, a drugipoistovjećuju sa Šćepanom Malim, koji je odbranio doktorat u njemačkom gradu Haleu 1752. godine (u 24. godini), jeste jedan od temeljnih stubova istorije crnogorske filozofije. Goran Sekulović analizira njegovu disertaciju „Filozofska disertacija (rasprava) o širenju religije militantnim sredstvima" i iznosećinjegove ideje, ističući ga kao pionira moderne evropske teorije o ljudskim pravima. J. Baljević govori o ateizmu i duhovnim kretanjima svoga doba, o slobodi savjesti kao kriterijumu poštovanja Boga, o odvajanju crkve od države, o multi konfesionalizmu.

Autor upućuje na etničko i vjersko čišćenje i zločine protiv čovječnostio kojima govoriBaljević, o tradiciji ekumenizma u Crnoj Gori od Dukljansko-barske nadbiskupije do Crnogorske pravoslavne crkve.

Po Sekuloviću, Baljevićevodjelo je ne samo pionirsko nego i utemeljujuće za crnogorsku filozofiju. On smatra da mu je mjesto među evropskim velikanima njegovog doba kao što su Volter i drugi mislioci.

Zanimljiva je autorova komparacija S. Baljevića i Njegoša.

Posebno poglavlje u knjizi pripada Petru II Petroviću Njegošu.

Filozofija Sule Radova, S. Baljevića i Marka Miljanova spadaju, uglavnom, u oblast etike i morala, dok Njegoševa filozofija spada i u oblast ontologije, gnoseologije, etike, aksiologije, metafizike.

Po Njegošu,čovjek je i materijalno i duhovno biće. U njegovoj kosmogoniji, makrokosmosu i mikrokosmosu, prirodi i čovjeku, dijalektička borba je osnovni princip. Sekulović promišlja o Njegoševom shvatanju Boga i Haosa, Boga i Satane, ali i o prostoru, vremenu i svjetlosti.

Autor upoređuje Njegoševu filozofiju sa filozofijom egzistencijalista. Zanimljivo je i njegovo poređenje Kanta i Njegoša, s akcentom na kategorički imperativ kao svrhu života, ali i upućivanje na druge pojmove. Ovdje posebno ističem Sekulovićevo tumačenje Njegoševog shvatanja slobode i dovođenje u vezu sa idejama Francuske revolucije.

U istoriji crnogorske filozofije Sekulović Njegošu daje pročelnomjesto.

Posebno je zanimljiva Njegoševa ontologija ovaploćena u spjevu „Luča Mikrokozma“ i „Gorski Vijenac“.

Navodim stihove iz „Luče“:

 

„Odavde je prva iskra sjekla,

u prostore noći, uskočila

i svjetlost oblik pokazala!

Odavde se sa svjetlošću prva

Svemu biću nasmijale zora.“

 

Posljednje poglavlje u knjizi G. Sekulovića je posvećeno Marku Miljanovu i njegovim moralnim pogledima. Autor ga dovodi u vezu sa antičkom etičkom mišlju sa Sokratom. On posebno ističe Markovu filozofiju dobročinstva kao etički fenomen. Poseban akcenat je stavio na filozofiju čojstva Marka Miljanova, komparirajući čojstvo i čovječnost, čojstvo i junaštvo, čojstvo i viteštvo, čojstvo i praštanje, čojstvo i soj(sojluk). Po njemu je čojstvo, kao moralna kategorija, „poveznica“ u istoriji Crne Gore.

Sekulović posmatra Marka Miljanova, njegovo djelo i misao sa više aspekata.

On posebno izdvaja odnos Markov prema knjazu Nikolu i Crnoj Gori kao domovini. Za Marka je domovina iznad svega. Autor upoređuje etičku misao Marka Miljanova sa Kantovim shvatanjem etike i morala, dovodeći je i sa savremenošću. Markova etička misao je svevremena. Ali i filozofska misao Sule Radova, Jovana Stefanova Baljevića i Njegoša.

Smatram da je knjiga dr Gorana Sekulovića veliko pregnuće: od samoga naslova, preko sadržaja pa do vrlo visprenih zaključaka na kraju. Ona će biti podstrek i drugim filozofima, naučnicima i istraživačima za nove komentare u mozaiku istorije crnogorske filozofije koja se može dopunjavati i popunjavati novim prilozima.

Čast ovoj knjizi čini i recenzija uvaženog prof. dr Čedomira Bogićevića, kao i ime izdavača – Državnog arhiva Crne Gore na Cetinju.

 

 

KIC

Podgorica

18. XII 2021. u 19,00^h o