Ogled: NIKOLA RACKOVIĆ
POGLED U PODATAK
Pojam podatak je u svakodnevnoj upotrebi više od bilo kog drugog pojma.
Podjednako je prisutan u svakodnevnom govoru i naučnoj terminologiji. Nezavisno
od toga čime se bave, ljudi svakodnevno upotrebljavaju podatke. Iskazi:
"čekao sam kod ljekara dva sata!", „danas sam popio tri kafe",
"prepješačio sam pet kilometara", ukazuju na to da se upotreba
podataka u svakodnevnom životu ne može izbjeći. U nauci posebno. Podaci su
nešto čime se svi koriste. To upućuje na zaključak da nam je značenje ovog
pojma poznato.
Šta je zapravo, podatak, u čemu
je njegova suština, smisao i značaj? Podatak se može odrediti kao kvantitativni
izraz nekog stanja, pojave ili procesa. (Požar je zahvatio sedam hektara šume).
On je sažeto označeni naziv, mjesto i vrijeme nekog događaja, precizno utvrđena
pojava, iskaz njene mjere. Podatak treba da odgovori na tri pitanja: 1. Ko ili
šta? 2. Gdje i 3. Kada? Bez jednog od ovih elemenata podatak nije potpun.
Podatak je vremensko i prostorno određenje jedne pojave ili procesa. Značenje
ovog pojma sadržano je u samom nazivu.
Podatak je ono što ostane kad se njegov sadržaj stavi pod-atak, kad se otklone
sve sumnje.
Podatak
je polazište, od njega se ide dalje, bez njega se ostaje u mjestu. Do podatka
se dolazi teško i bez prečice, ali kad se jednom dođe do njega, znatno skraćuje
put do cilja. Ono što je posebno značajno jeste to da je podatak oslonac,
sigurnost, on je temelj, na njemu se sve gradi. Šta mu obezbjeđuje trajnost? Tačnost.
On mora biti tačan i precizan. Pogrešan
podatak je isto što i pogrešno postavljen putokaz na putu, vodi u pogrešnom
pravcu i ka pogrešnom zaključku. Nuditi za oslonac nešto što nužno vodi u
propadanje čin je za moralnu osudu. Podatak je ono s čime se izlazi pred
svijet. On je rezultat, izraz pobjede ili poraza, uspjeha ili neuspjeha; rječit
i pouzdan svjedok o nama samima. Iza svakog podatka stoji čovjek. I u svakom
podatku je sadržan čovjek. Otuda potreba da se sa podatkom postupa pažljivo i s
respektovanjem. U nauci je to imperativ objektivnosti.
U mnogim oblastima (arhivistika,
bibliografija, ekonomija, enciklopedistika, leksikografija, statistika) podatak
je ključna riječ. Međutim, prikupljanje podataka (njihova sistematizacija i
prezentacija), kao i svaki drugi posao, podrazumijeva određeni smisao. Smisao
za podatak. U Crnoj Gori je sklonost ka epskom
kazivanju u dobroj mjeri potisnula u
drugi plan smisao za podatak. Tako se i danas objavljuju informacije o
stvaraocima iz raznih oblasti, o njihovim zaslugama i nagradama, a bez osnovnih
podataka o mjestu i godini rođenja, bez
tačnog navođenja naslova djela po kojima ostaju upamćeni u nauci ili
umjetnosti. Umjesto toga ima iskaza o tome da su bili "ugledni",
"istaknuti", "značajni", "uticajni", "prvi"
i sl. Sa
ovog stanovišta posebno su problematični neki tekstovi biografske sadržine. U biografiji jednog pisca stoji da se još kao đak počeo
baviti neobaveznim pisanjem. Za drugoga se kaže da je istaknuti član komisije,
za trećega da ima "komunikativne kontakte", četvrti je saradnik
uglednih listova i časopisa, peti – dobitnik prestižnih nagrada.
Mnogi nekrolozi su više izraz emocija prema preminulom nego realna
slika o njemu. Iz nekrologa koji se objavljuju u periodičnim publikacijama o
preminulom se uglavnom ne može ništa saznati: ni mjesto ni godina rođenja ni
mjesto ni godina smrti. U njima obično stoji: "nedavno je preminuo", "rođen je prije 70
godina" i slične formulacije. Ovo su pitanja izuzetno važna za
leksikografiju i enciklopedistiku.
Podatak o mjestu i godini rođenja i mjestu i godini smrti otvara i zatvara
personalnu odrednicu. Takvo stanje sa podacima i odnos prema njima umnogome
otežavaju rad leksikografa. Nekrolozi su često jedini izvor podataka za izradu
personalnih odrednica. Zbog svega toga valjalo bi u medijima (posebno
štampanim) uvesti standard po kome nekrološki tekstovi ne mogu biti objavljeni
bez podatka o mjestu, datumu i godini rođenja i smrti.
Povodom značajnih jubileja rada i
postojanja ustanova kulture, naučnih institucija, udruženja, objavlju se
tekstovi iz kojih se, ponekad, ne može razabrati kad je osnovana ustanova koja
slavi jubilej. Umjesto tog podatka nude se imena zvaničnika koji su
prisustvovali svečanosti. Takvi su jubileji često povod za objavljivanje
odgovarajućih publikacija. U nekima od njih, u dijelu posvećenom preminulim
članovima, nedostaju podaci o mjestu smrti. Ima dosta novinskih tekstova u
kojima se govori o predstavljanju novih knjiga iz kojih se ne vidi ko, kada i
gdje je knjigu objavio. Nerijetko se upotrebljavaju formulacije kao
"nedavno je" (objavljena knjiga, otvorena izložba). Formulacija koja
ne znači ništa. Katkad se i intervjui sa stvaraocima objavljuju bez osnovnih
biografskih podataka.
Podatak je to što jeste samo onda kad je dat u
izvornom obliku. Ono što je ispričano, prepričano, interpretirano ne može biti
izvorni podatak. Paradigmatičan je Kantov stav prema podatku. Poznato je
da su se za Kantovom trpezom vodili razgovori o pitanjima iz mnogih oblasti, pa
i o onim dnevnopolitičkim. "Prema svakoj priči kojoj nedostaju podaci o
vremenu i mestu, koliko god inače bila uverljiva, on je po pravilu bio
neizlečivi skeptik i smatrao ju je nedostojnom prepričavanja." (Tomas de
Kvinsi 2006)
Podatak može poslužiti promjenama, ali on sam se ne može mijenjati niti
prilagođavati, u protivnom imamo posla sa falsifikovanjem. Podatak je
vrijednosno neutralan. Univerzalan je – za sve je isti. Podacima se vjeruje, a
preko podataka, načinom njihove upotrebe, stičemo povjerenje drugih. Način
upotrebe podataka je mjera čovjekove odgovornosti.
Sve prolazi, podaci ostaju.
Ipak, ono što traje jeste – misao. Podaci nijesu dovoljni ni onda kad su
potpuni.
0 Komentara