Škrinja

PROF. DR SC. MILORAD NIKČEVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

KNJIŽEVNO-ISTORIJSKI, KULTUROLOŠKI I METODOLOŠKI PROMAŠAJI U LEKSIKONU CRNE GORE ( 2006) – VIII nastavak

Okt 13, 2021 6 Komentara

(15 riječi)

IV.

          O crnogorskoj istoriji u enciklopedistici bivše Jugoslavije nema niti jednoga slova u Istorijskom leksikonu Crne Gore. Nema ni riječi i o crnogorskom istorijskom kompleksu u hrvatskijem enciklopedijama. Takvi kritički prikazi obrade Crne Gore i Crnogoraca u cjelokupnoj enciklopedističkoj produkciji u Hrvatskoj (od prve pojave njezine prve enciklopedije u XIX. vijeku[1], pa preko Hrvatske enciklopedije, koja je objavljena za vrijeme NDH i ove najnovije, nastale u samostalnoj RH) bio bi od velike koristi u Istorijskom leksikonu Crne Gore. Taj posao obavio je u velikome dijelu naučni asistent/doktorand, Jakov Sabljić, stalni saradnik na institucionalnome projektu Kulture u doticaju: Stoljetne hrvatsko-crnogorske veze (komparativni kontekst) i dr. M. Nikčević.

          Sabljić je u dragocjenijem sintetičkim tekstovima naslovljenijem Crna Gora i Crnogorci u hrvatskim enciklopedijama nastojao akribično dati cjelokupni kritički i sintetički istorijski prikaz na proučavanje enciklopedijske naučne misli o crnogorskome istorijskom naśljeđu[2]. Važnost toga poduhvata nije samo u tome što je autor ukazao na  istorijski tretman Crne Gore i Crnogoraca u hrvatskoj enciklopedistici, već i na to što je pratio crnogorsko nacionalno biće, crnogorski identitet, odredivši ga prema crnogorskom jeziku, crkvi, crnogorskoj istorijskoj prošlosti i  cijeloj kulturnoj baštini.

          I na kraju u zaključku želim istaći: U neprekidnoj uzjamnosti i prožimanju, interferiranju opštijeh istorijskih tokova nijedan narod nije ostao izolovani otok među narodima, pa tako ni Crna Gora. Koliko je crnogorska istorija uronjena u evropke istorijske procese, pa i svjetsku istoriju, toliko je istorija Evrope i svijeta trajno uronjena u crnogorsku istoriju, kulturu i civilizaciju. Višesveščani Istorijski  leksikon Crne Gore nije eksplicite donio bitne naznake toga prožimanja, uzajamnosti i isprepletenosti. Premda je upravo ovaj Istorijski  leksikon Crne Gore  trebao udariti temelje i primat prvoga takvog leksikona u Crnoj Gori, on je zaista samo po svojoj opsežnosti postao najiscrpnijim hronološkijem, tradicionalnim inventarom istorijskijeh fakata, ličnosti i zbivanja. No, ipak je, u mnogijem pomoćnim istorijskijem naukama, dakle sferama šire istoriografije, ostao veoma manjkavijem, sadržajno bitno nedorečenijem i šturim, napose prema onijem savremenim istorijskijem zbivanjima i sferama kulturne tradicije koja se je u takvom višesveščanom leksikonu morala naći. Opšta istorija, istorijska kultura Crne Gore, naučni, privredni, politički, sportski, pa i svaki drugi duhovni dragulji i realiteti istorijske  Duklje - Zete i Crne Gore i njezinoga crnogorskog naroda ostali su ovom petosveščanom djelu dovoljno neobrađeni i nedosegnuti. Neki ključni događaji iz istorije, posebno kulture i civilizacije tijeh povijesnih crnogorskijeh državotvornih konstitucija, zajedno s istorijom koju Crna Gora baštini preko dviju Jugoslavija, pa u periodima kada se ona (Crna Gora) nalazila  u okvirima tijeh država, pa i u periodu naše savremenosti, kada se Crna Gora našla u čvrstom zagrljaju i savezu sa Srbijom kao ex Jugoslavijom i u brutalnijem ratovima i nasrtajima prema narodima u okruženju, Istorijski  leksikon Crne Gore nije na adekvatan način vrjednovao i razriješio cjelovitu istorijsku zbilju. Pobliže, ratni događaji koji su prokuljali iz Crne Gore prema Republici Hrvatskoj (Dubrovniku i Konavlima) i dijelu Bosne i Hercegovine (1991 - 1995), nijesu eksplicite analizirani i tretirani na pravi istorijski način. I ta zbivanja su dio jedinstvene istorije i strategije Crne Gore i Srbije u tome istorijskom vremenu koje je trebalo na adekvatan način kroz leksikonske odrednice raščlaniti, objasniti kao agresiju prema teritorijama savremenijeh država koje su se do tada nalazile u istoj državotvornoj «bratskoj» konstituciji – Jugoslaviji. Svu tu složenost je trebalo u pluralitetu raznijeh metodoloških formi i adekvatnijem povijesno-dokumentarnim i slikovnijem sadržajima i kartografijom ilustrovati kako bi se predočile cjelovite istorijske, sociološke, jezikoslovne i sve druge kulturološke razlike, ali u isto vrijeme kako bi se dao prijegled usporednosti, sličnosti i prožimanja kultura i civilizacija tijeh kontaktnih naroda. Autorima i urednicima Istorijskog  leksikona Crne Gore bila je izgleda glavna namjera da u širokijem rasponima istorijske optike statički registruju samo golu, najčešće preuzetu, i u najvećem dijelu već poznatu faktografiju, razvrstavši je u njezinu vremenskome slijedu, ali bez dubljijeh ocjena, interpretacija, analiza i komentara, osobito kad se radilo o događajima i osobama koje su u ranijoj srednjovjekovnoj Duklji i Zeti egzistirali, ali i o zbivanjima koji su u sadašnjoj savremenoj istoriografskoj (crnogorskoj) produkciji povijesno «zračili» i djelovali. Riječju, autori i urednici su bili, možda nesvjesno, jednostrani, pristrasni, zanosno i tendenciozno isključivi naročito kod prikazivanja pojedinijeh istorijskih istina i kulturnih osobnosti savremenoga doba i naše najnovije istorijske zbilje, pa je u tome i najveća manjkavost njihova petosveščanog Istorijskog leksikona Crne Gore.

          Skromni pokušaj leksikonske obrade Nikole Rackovića u Prilozima za leksikon crnogorske kulture[3], i po ozbilnosti i po Uvodnoj koncepcijskoj napomeni, i po metodološkome pristupu i cjelokupnoj analizi, umnogome nadilazi koncepciju Istorijskog  leksikona Crne Gore. Stoga se radujem njegovome ponovnom i proširenome izdanju koji će predstavljati njegovo životno djelo i do sada najbolju zamjenu, uz  Istoriju crnogorskog naroda  Dragoja Živkovića, još uvijek, nažalost, neobjavljene Crnogorske enciklopedije! 

 

 

Izvori i literatura

 

1.     Dr. sci Vojislava Nikčevića Pravopisu crnogorskog jezika., prvo izdanje, Biblioteka «Njegoševo pero». Izdavač Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997.

2.     Skupina autora, Dnevnik čitanja jednog intelektualca.  Književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, urednik dr. sc. Milica Lukić, Zagreb – Osijek, 2006.

3.     Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, priredio Željko Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980.

4.     Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza, u redakciji dr. Svetomira Ristića i dr. Radomira Aleksića, Prosvjeta,  Beograd, s.a (1954).

5.     dr. sc. Ivan Balta, Pregled pomoćnih povijesnih znanosti, Matica hrvatska, Osijek, 2000.

6.     Dragoje Živković, Istorija crnogorskog naroda (Od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka), Cetinje, 1989.

7.     Dragoje Živković, Iistorija crnogorskog naroda (Razdoblje crnogorskog Principata /Vladikata od početaka XVI do sredine XIX vijeka), Cetinje, 1992.

8.     Dragoje Živković, Vladavina knjaza Danila /1850-1860/ i prve godine vladavine knjaza Nikole ), III nedovršeni tom. Cetinje, 1998.

9.     Dragoje Živković Prošlost Crne Gore kao predmet naučnog istraživanja i obrade  (Radovi sa naučnog skupa), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, knjiga 15, Odjeljenje društvenih nauka, knjiga 7, Titograd, 1987.

10.                        Skupina autora, Dnevnik čitanja jednog intelektualca.  Književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, urednik dr. sc. Milica Lukić, Zagreb – Osijek, 2006.

11.                        Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, priredio Željko Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980.

12.                        Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza, u redakciji dr. Svetomira Ristića i dr. Radomira Aleksića, Prosvjeta,  Beograd, s.a (1954).

13.                        Istorijski leksikon Crne Gore (A-Crn), svezak 1.

14.                        Međunarodni politički leksikon, uredili ing. Marijan Hubeny, dr. Branko Kojić, dr. Bogdan Krizman, Novinsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1960

15.                        Opći religijski leksikon A - Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, glavni urednik Adalbert Rebić, Zagreb, s. a. (2002).

16.                        Religijsko-pedagoški leksikon, priredio Marko Pranjić; Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.

17.                        Kronologija Hrvatska – Europa – svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost, likovna umjetnnost, znanost i tehnološki razvoj, glazba, film, sport (ilustrovani povijesni leksikon), uredio Ivo Goldstein, Novi liber, Zagreb, 1996.

18.                        Leksikon članova Društva hrvatskih književnika Uz stogodišnjici Društva 1900.-2000, Priredio Miroslav S. Mađer, Riječ d. o. o, Vinkovci, 2000.

19.                        Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Krešimir Nemec, a urednici: Dunja Fališevac (Starija književnost), Krešimir Nemec (Novija hrvatska književnost), Darko Novaković (hrvatski latinizam), Školska knjiga, Zagreb, 2000.

20.                        Nikole Rackovića, Prilozi za leksikon crnogorske kulture, Centralna narodna biblioteka SR Crne Gore «Đurđe Crnojević», Cetinje, 1987.

21.                        Milorad Nikčević, Odsjaji kultura. Hrvatska i crnogorska kultura stoljećima, uredila mr. sc. Milica

22.                        Lukić, Zagreb, MMII (2002)

23.                        Slobodan Kalezić, Crnogorska književnost u književnoj kritici (realizam i moderna), tom četvrti «Univerzitet Crne Gore», Podgorica 2002.

24.                        Sreten Zeković, Pośetnik o Crnoj Gori i crnogorstvu, Dignitas-Elementa montenegrina, Cetinje, 1996.

25.                        S praga u svijet (Crnogorski putopisi) priredio, predgovor i ostale bilješke Čedo Vuković, NIP «Pobjeda», Titograd, 1976, 643.

26.                        Vladimira Košćaka, Izvori, bibliografija i literatura u Josip Juraj Strossmayer – političar i meceni, Revija, Izdavački centar Otvorenog sveučilišta, Osijek, 1990.

27.                        Milorad Nikčević, Nad povijesnim tokovima i izvorima korespondencije J. J. Strossmayera i Nikole I. Petrovića Njegoša, Revija, br. 3, Osijek, 1990.

28.                        Milorad Nikčević, Hrvatski i crnogorski književni obzori. Povijesni književno-kulturni kontekst, NZC, Zagreb, 1995.

29.                        Milorad Nikčević, Transformacije i strukture (Književne i metodičke studije), Školske novine, Zagreb, 1982. Milorad Nikčević, Boj na Visu (1866) fenomen istorijske i poetske fikcije (genotipsko komparatistička iščitavanja: S. M. Ljubiša – Đ. Deželić – S. Buzolić – P. Kumičić – S. S. Kranjčević) u Zborniku: Književno djelo Stefana M. Ljubiše – Novo čitanje, uredila Lucija Jelušić, Mediteran, Budva, 2000.

30.                        Milorad Nikčević, Književno djelo Stefana M. Ljubiše (1822–1878) u mediteranskom civilizacijskom krugu u knjizi Komparativna filološka odmjeravanja, Osijek - Cetinje, 2006.

31.                        Vladan Nedić, Vukovi pevači, Rad, Beograd, 1984.

32.                        Vojislav P. Nikčević, Filip Višnjić je etnički i jezički Crnogorac, Lučindan, br. 16, na Petrvovdan, Cetinje, 2005.

33.                        Istorijski Leksikon Crne Gore peti svesak, (PER-Ž).

34.                        Miroslav Volf, Isključenje i zagrljaj (Teološko promišljanje identiteta, drugosti i pomirenja), Zagreb, 1998.

35.                        Mirko Banjević, Sutjeska, «Pobjeda», Cetinje, 1946

 

36.                        Milorad Nikčević, Paradigma muke Vukovara i Dubrovnika u apokaliptičkim vizijama suvremenih crnogorskih umjetnika u Komparativna filološka odmjeravanja

37.                        Prof. dr. sc. Milorad Nikčević, Pjesnik apokaliptičkih vizija (Jevrem Brković: «Glosarij») u Drama dukljanskog prostora (Književna kritika o djelu Jevrema Brkovića), Zagreb, 1996.

38.                        Ivan Salečić, Predgovor, “Dokumentarnost fikcije Jevrema Brkovića”, Monigreni, Vitagraf, Rijeka, 1992.

39.                        Crnogorski književni urbanitet (Nacionalna literatura na prelazu milenija – presjek)” u Crnogorski književni urbanitet, Centralna narodna biblioteka “Đurđe Crnojević”, Cetinje, 2005.

40.                        Istorijski leksikon Crne Gore, 3, Č-J.

41.                        Monitor, br. 652, Podgorica, 18. aprila 203. 

42.                        Stara književnost Boke s uvodnom studijom istoričara Iva Banca,  književnog istoričara Slobodana Prosperova Novaka i kulturologa Branka Zbutege,  «Slon», Zagreb, 1993.

43.                        «Dubrovnik», br. 4, 1993.

44.                        Vanda Babić, Hrvatska književnost Boke Kotorske do preporoda. Priredila i predgovor napisala Vanda Babić, Erasmus naklada, Zagreb, 1998.

45.                        Ivan Mažuranić, enciklopedijska jedinica u Enciklopediji leksikografskog zavoda, 4, Laghouat -Oživljavanje, Zagreb, MCMLXVIII.

46.                        Milorad Nikčević, Problemska obrada djela «Smrt Smail-age Čengića Metodičko - problemske književne komunikacije, biblioteka «Jezik i književnost», knj. br. 16, Školske novine, Zagreb, 1991.

47.                        Milorad Nikčević, Komentari Gorskog vijenca (1847.) Stefana Mitrova Ljubiše i Milana Rešetara (vidovi i prosudbe) u Zbornik o Milanu Rešetaru književnom kritičaru i filologu (zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Beč, 25. rujna 2004, Dubrovnik, 1. – 2. listopada 2004, Zagreb, 2005.

48.                        Drago Kastratović, Budne oči zla, Biblioteka Lege i Art, knjiga prva, Zagreb, 1988

49.                        Pola milenijuma Crnojevića štamparije. Zbornik radova, Glavni i odgovorni urednik Milorad Nikčević, NZCH, Zagreb, 1996.

50.                        Matica crnogorska, Cetinje, 1994.

51.                        Igor Gostl, Dragutin Antun Parčić, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

52.                        Risto Dragićević, Ugovor Svete Stolice s Knjaževinom Crnom Gorom, Zapisi, knj. XXIV.

53.                        Anice Nazor, Tragom Parčićeva glagolskog Misala, Zadarska smotra, br. 3, Zadar, 1993

54.                        Milorad Nikčević, Staroslavenski jezik u funkciji katolika Barske nadbiskupije i o ne/riješenom pitanju Parčićeva «Misala» (1893), Prvi hrvatski slavistički kongres, Zbornik radova, Glavni i odgovorni urednik Stjepan Damjanović, Hrvatrsko filološko društvo, Zagreb, 1997.

55.                        Milorad Nikčević, Na civilizacijskim ishodištima (Književni suodnosi i interferencije), CKD «M - M», Osijek, 1999.

56.                        Vojislav Nikčević, Crnogorsko-makedonske književne veze u srednjem vijeku u Crnogorska književna raskršća, Matica crnogorska, Cetinje, 1996.

57.                        Jožefa Bajze, Crnogorsko pitanje, priredili Branislav  Kovačević i Marijan Miljić, SARS, Podgorica, 2001.

58.                        Andrija Jovičević, Riječka nahija u Crnoj Gori, Beograd, 1910.

59.                        Milan  Šufflay, Srbi i Arbanasi, Beograd, 1925

60.                        Eduard Peričić, Sclavorum regnum grgura Barskog Ljetopis popa Dukljanina, Krišćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

61.                        Marija Adžić i Olga Vukmirović, «Biblografija Stvaranja (časopisa za književnost i kulturu) od 1946 – 1976.» u Stvaranje, br. 11- 12, Titograd/Podgorica 1976.

62.                        Miroslava Đurovića, “Trenutak mlade crnogorske poezije”, Revija, br. 4, Osijek 1989.

63.                        Borislav Jovović, Crnogorski književni urbanitet. Nacionalna literatura na prelazu milenija (eseji, prikazi, članci), Cetinje 2005.

64.                        Prva hrvatska enciklopedija, knjiga I. (A - B) i knjiga II. (C - Gzel), obradili dr. Ivan Zoch i Josip Mencin «uz sudjelovanja i pripomoć mnogih književnika», Osijek,1890.

65.                        Skupina autora, Dnevnik čitanja jednog intelektualca.  Književnokritička misao o djelu Milorada Nikčevića, urednik dr. sc. Milica Lukić, Zagreb – Osijek, 2006, 312 str.

66.                        Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, priredio Željko Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980.

67.                        Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza, u redakciji dr. Svetomira Ristića i dr. Radomira Aleksića, Prosvjeta,  Beograd, s.a (1954).

68.                        Bratoljub Klaić, Rječnik stranih riječi, tuđice i posuđenice, priredio Željko Klaić, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980.

69.                        Međunarodni politički leksikon, uredili ing. Marijan Hubeny, dr. Branko Kojić, dr. Bogdan Krizman, Novinsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1960.

70.                        Opći religijski leksikon A - Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, glavni urednik Adalbert Rebić, Zagreb, s. a. (2002).

71.                        Religijsko-pedagoški leksikon, priredio Marko Pranjić; Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1991.

72.                        Kronologija Hrvatska – Europa – svijet: politička i vojna povijest, religija, književnost, likovna umjetnnost, znanost i tehnološki razvoj, glazba, film, sport (ilustrovani povijesni leksikon), uredio Ivo Goldstein, Novi liber, Zagreb, 1996.

73.                        Leksikon članova Društva hrvatskih književnika Uz stogodišnjici Društva 1900.-2000, Priredio Miroslav S. Mađer, Riječ d. o. o, Vinkovci, 2000.

74.                        Leksikon hrvatskih pisaca, autor koncepcije Krešimir Nemec, a urednici: Dunja Fališevac (Starija književnost), Krešimir Nemec (Novija hrvatska književnost), Darko Novaković (hrvatski latinizam), Školska knjiga, Zagreb, 2000.

 

S a ž e t a k

 

Književno-istorijski, kulturološki i metodološki promašaji

u Leksikonu crne gore (2006)

 

 

          Istorijski Leksikon Crne Gore pojavio se sredinom 2006. godine u pet svesaka u izdanju Daily Press – Vijesti u Podgorici.  Kao priređivač pojavljuje se Centar nova historija (!?) sa urednicima i autorima prof. dr. Šerbom Rastoderom i dr. Živkom M. Andrijaševićem. I po brojnoj, ali još uvijek nedovoljnoj autorskoj skupini, i sa ne tako brojnijem saradnicima za jedno takvo ozbiljno koncipirano istorijsko-kulturološko djelo, ali i po instituciji izdanja, Istorijski leksikon Crne Gore je trebao biti kapitalni, dugogodišnji i reprezentativni istorijski projekat Crne Gore. Premda je upravo ovaj Istorijski  leksikon Crne Gore  trebao udariti temelje i primat prvoga takvog leksikona u Crnoj Gori, on je zaista samo po svojoj opsežnosti postao najiscrpnijim hronološkijem, tradicionalnim inventarom istorijskijeh fakata, ličnosti i zbivanja. No, ipak je, u mnogijem pomoćnim istorijskijem naukama, dakle sferama šire istoriografije, ostao veoma manjkavijem, sadržajno bitno nedorečenijem i šturim, napose prema onijem savremenim istorijskijem zbivanjima i sferama kulturne tradicije koja se je u takvom višesveščanom leksikonu morala naći. Opšta istorija, istorijska kultura Crne Gore, naučni, privredni, politički, sportski, pa i svaki drugi duhovni dragulji i realiteti istorijske  Duklje - Zete i Crne Gore i njezinoga crnogorskog naroda ostali su ovom petosveščanom djelu dovoljno neobrađeni i nedosegnuti. Neki ključni događaji iz istorije, posebno kulture i civilizacije tijeh povijesnih crnogorskijeh državotvornih konstitucija, zajedno s istorijom koju Crna Gora baštini preko dviju Jugoslavija, pa u periodima kada se ona (Crna Gora) nalazila  u okvirima tijeh država, pa i u razdoblju naše savremenosti, kada se Crna Gora našla u čvrstom zagrljaju i savezu sa Srbijom kao ex Jugoslavijom i u brutalnijem ratovima i nasrtajima prema narodima u okruženju, Istorijski  leksikon Crne Gore nije na adekvatan način vrjednovao i razriješio cjelovitu istorijsku zbilju. Pobliže, ratni događaji koji su prokuljali iz Crne Gore prema Republici Hrvatskoj (Dubrovniku i Konavlima) i dijelu Bosne i Hercegovine (1991 - 1995), nijesu eksplicite analizirani i tretirani na pravi istorijski način. I ta zbivanja su dio jedinstvene istorije i strategije Crne Gore i Srbije u tome istorijskom vremenu koje je trebalo na adekvatan način kroz leksikonske odrednice raščlaniti, objasniti kao agresiju prema teritorijama savremenijeh država koje su se do tada nalazile u istoj državotvornoj «bratskoj» konstituciji – Jugoslaviji. Svu tu složenost je trebalo u pluralitetu raznijeh metodoloških formi i adekvatnijem povijesno-dokumentarnim i slikovnijem sadržajima i kartografijom ilustrovati kako bi se predočile cjelovite istorijske, sociološke, jezikoslovne i sve druge kulturološke razlike, ali u isto vrijeme kako bi se dao prijegled usporednosti, sličnosti i prožimanja kultura i civilizacija tijeh kontaktnih naroda. Autorima i urednicima Istorijskog  leksikona Crne Gore bila je izgleda glavna namjera da u širokijem rasponima istorijske optike statički registruju samo golu, najčešće preuzetu, i u najvećem dijelu već poznatu faktografiju, razvrstavši je u njezinu vremenskome slijedu, ali bez dubljijeh ocjena, kritičkih interpretacija, analiza i komentara, osobito kad se radilo o događajima i osobama koje su u ranijoj srednjovjekovnoj Duklji i Zeti egzistirali, ali i o zbivanjima koji su u sadašnjoj savremenoj istoriografskoj (crnogorskoj) produkciji povijesno «zračili» i djelovali. Riječju, autori i urednici su bili, možda nesvjesno, jednostrani, pristrasni, zanosno i tendenciozno isključivi naročito kod prikazivanja pojedinijeh istorijskih istina i kulturnih osobnosti savremenoga doba i naše najnovije istorijske zbilje, pa je u tome i najveća manjkavost njihova petosveščanog Istorijskog leksikona Crne Gore.

 

Summary

 

METHODOLOGICAL and LITERARY – CULTURAL FAILURES of Historical lexicon of Monte negro

 

 

Historical Lexicon of Monte Negro was published in the middle of 2006, printed in five volumes by Daily Press – Vijesti form Podgorica. The publisher is Centre of New History with authors and editors prof. dr. Šerbo Rastoder and dr. Živko M. Andrijašević. The main purpose of such historical-cultural edition, the institution that was publishing it and the team of collaborators that was gathered (although for such edition it could have been much bigger) was was to produce a major, long-lasting historical project of Monte Negro.

Although this edition was supposed to make foundations for future publication of that kind in Monte Negro, it gives only the most comprehensive list of historical facts, people and events. However, according to broader science of historiography, it was done very poorly, with content that was not elaborated enough, especially upon contemporary historical events and cultural tradition that were obligatory (and without fail) in such multi-volume lexicon.  History in general, the historical culture of Monte Negro, scientific, economical, political, sport, and other spiritual jewels and realities of historical Duklja (Zeta and Monte Negro and its Montenegro people) were not developed and registered enough.

  Some crucial historical events were not properly valuated and integrated into broader historical context, especially events during periods of two Yugoslavias and the contemporary time when Monte Negro was in the iron hug with Serbia and participated in brutal war against the neighbor countries. The war events that were initiated from the side of Monte Negro toward Republic of Croatia (Dubrovnik and Konavle) and parts of Bosnia and Herzegovina (1991 - 1995) were not explicitly analyzed, treated and elaborated upon in a true historical way. These events are part of joint history and strategy of Monte Negro and Serbia during that specific time, and it should have been explained and analyzed as an aggression towards territory of new sovereign countries that used to be parts of former "brotherhood" constitution in Yugoslavia. Such edition should have illustrated the complexity of historical, sociological, linguistic and other cultural differences on one side, and on the other, the comparability, similarities and connections between cultures and civilizations of the people that are in close contact with Monte Negro. This could have been done through different methodological forms and more adequate documentary-historical content, much better presented with, for example, cartography or pictures.

The main goal of the authors and editors of the Lexicon was only to statistically register the naked facts (mostly well known and adopted from other sources) and put them in chronological order without any interpretation, analysis or comment. This particularly applies to not just events and people of early medieval Duklja and Zeta, but also to contemporary historical period. In a word, it looks as if the authors and editors were, maybe unconsciously, one-sided, biased, and partial, especially with the most contemporary events and the closest historical reality, what is the biggest flaw of this five-volume Historical Lexicon of Monte Negro.

 

 

NAPOMENA:

Nešto pred samu smrt (2007) prof. dr Vojislav Nikčević je priredio na Cetinju naučni skup o Istorijskom određenju i prošlosti Crne Gore na kojemu sam prvi put izložio ovu studiju. Na žalost, poslije smrti Vojislava, neki su primjerke toga Zbornika uklonili, pa do mene nije dopro nikada ni jedan primjerak.

Stoga sam studiju ponovo neiznovljenu objevio u mojoj knjizi KNJIŽEVNI I CRNOGORSKI KNJIŽEVNO-KULTURNI SMJEROKAZI / FILOLOŠKE STUDIJE I ESEJI, Osijek, svibnja 2013, str. 111-151 odakle je i preuzeta.