Ekonomija

Premijer Poljske Mateuš Moravjecki

Snažna ekonimija važna za sigurnost

Okt 12, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Svijet polako izlazi iz pandemije koronavirusa, ali istovremeno ulazi u novu eru neizvjesnosti. Suočeni sa novim prijetnjama i izazovima, treba ponovo da sagledamo geopolitičku stvarnost. Snaga nacionalnih ekonomija će biti ključ za osiguranje sigurnosti građana.

 Poljska se vratila na put brzog ekonomskog rasta kao jedna od prvih zemalja u Evropi. Već u drugom kvartalu 2021. godine nivo BDP-a premašio je onaj  prije pandemije. Refleksija se dogodila čak i brže nego što smo pretpostavaljali, ali to samo potvrđuje koliko su se antikrizne mjere pokazale efikasnim. Zahvaljujući stabilnim javnim finansijama uspjeli smo da izgradimo finansijski sigurnosni jastuk koji je zaštitio interese hiljada poljskih kompanija i milione zaposlenih. Uspio je da održi ne samo radna mjesta, već i povećanje zarada. Isto tako, bez realno veće naknade, rast BDP-a bio bi prazan pokazatelj, zamka koja stvara prijetnje kako u u socijalnoj politici, tako i u ekonomiji.

Dugi niz godina nakon pada komunizma ekonomski rast u Poljskoj imao je samo minimalan uticaj na povećanje zarada. Umjesto ekonomije, čije bi jezgro bila solidarnost, imali smo ekonomiju usredsređenu na dominaciji kapitalnih dobitaka tj. osuđenu na stvaranje nejednakosti.  Program Poljski poredak, koji je pripremila Vlada, predlog je da se ova situacija popravi. Želimo da se plodovi rasta pošteno dijele i da poljski radnici konačno zarađuju na evropskom nivou. Poljska želi da se priključi grupi evropskih lidera u razvoju. Stoga moramo napustiti model ravoja zasnovan na smanjenju troškova rada i izgradnji konkurentnosti naše ekonomije zasnovane na jeftinoj radnoj snazi.

Posljednjih godina smo napravili značajan dio ovog posla. Poljska je na čelu zemalja OECD-a u pogledu rasta zarada. Prosječna plata u Poljskoj povećana je za 25 procenata u odnosu na 2015. godinu, dok je među zemljama OECD-a to bilo samo 5 procenata. Takođe ostajemo među zemljama sa najnižim nivoom nezaposlenosti u EU. Istovremeno se povećava produktivnost rada, tako je u godinama 2015-2019. rasla manje-više oko 5 procenata godišnje - najviše među svim zemljama OECD-a.

Tempo refleksije nakon pandemijske recesije je signal da se poljska ekonomija razvijala u pravom smjeru u donosu na izazove koji savremeni svijet postavlja. Pokretanje procesa reindustrijalizacije u okviru Strategije za odgovoran razvoj, pokazalo se da je blagoslov u smislu pandemije, koja je najviše uticala na sektor usluga. Međutim, moramo biti svjesni da dolaze dalje negativne globalne pojave, koje mogu značajno da uspore postkovid oporavak. Veliki rizik nosi upravo destabilizacija situacije na Bliskom Istoku, koja može pokrenuti lavinu promjena u cijelom regionu i uticati na cijeli svijet. Mora se pretpostaviti, da se period hegemonije SAD-a završava, a geopolitika ne zna pojam praznine. Mjesto koje zauzimaju Amerikanci zasigurno će zauzeti neko drugi, a to znači promjenu konstelacije globalnih interesa.

Nije ni čudo što smo danas svjedoci obnovljenog interesovanja prema ekonomiji kao jednoj od temelja pružanja bezbjednosti savremenih političkih sistema i država. Baš kao što je sredinom 20. vijeka snaga države mjerena njenim vojni potencijalom, tako će u 21. vijeku biti definisana stepenom njenog tehnološkog napretka.

Međutim, bila bi greška priznati da se izgradnja ekonomskog potencijala može odvijati uz povratak na neoliberalne principe. Stavljanje ekonomije u centar razmišljanja o sigurnosti mora se temeljiti na sinergiji tržišta i države. Koje su posljedice po državu koja odustaje od ekonomije dok su mnoge njene institucije slabe? Odgovor daje primjer Poljske, koja je tokom godina bila podložna neoliberalnim rigorima. Pasivnost države ne samo da nije išla u korist razvoja slobodnog tržišta, već je stvorila poremećaje u konkurenciji i slobodni procvat poreskog kriminala. To je bilo u slučaju aktivnosti tzv. PDV mafije.

Ahilova peta Poljske zapravo je uvijek bila slabost poreskog sistema i brojne rupe u fiskalnom sistemu. Prije samo nekoliko godina uspjeli smo da se izvučemo iz uspavanosti, pokazujući da je upravo država ključ za obnovu efikasnosti ekonomije. O razmjeri zanemarivanja govori činjenica da su pošteno plaćanje poreza u Poljskoj pojedini bili spremni da prihvate kao zastranjivanje.  Ali u popravljanju javnih finansija nije dovoljno da promijenite stavove. Vi jednostavno treba da implementirate konkretna rješenja za zaptivanje poreskog sistema. U tu svrhu osnovali smo Nacionalnu poresku upravu, fokusirajući se na digitalizaciju procesa kontrole plaćanja poreza. Efekti? PDV gap je smanjen za polovinu, sa 24 odsto na 12 odsto. Efikasna poreska uprava je zauzvrat povećala operativne kapacitete države u smislu socijalne politike. Poljska je uspjela da postigne tri cilja istovremeno, koji izgledaju kontradiktorno – da vodi ambicioznu socijalnu i investicionu politiku, kao i da smanji poreze i budžetski deficit.

Smanjenje nivoa duga i efikasan sistem javnih finansija takođe su omogućili državi da na odgovarajući način odgovori na ekonomsku krizu i obezbijedili izgradnju alata za podršku zaposlenima i kompanijama, tzv. Antikrizni štit i Finansijski štit. Na ovaj način su sačuvani milion radnih mjesta uz održavanje ključnih društvenih programa i ulaganja u infrastrukturu. To je gotovo laboratorijski dokaz da se popravljanje poreskog sistema automatski prenosi na povećanje sigurnosti zemlje.

 

Mateuš Moravjecki

Tekst je istovremeno objavljen u poljskom mjesečniku „Wszystko Co Najważniejsze“ / „Sve što je najvažnije“ kroz zajednički projekat sa Varšavskom berzom.