Ekonomija

RAZGOVOR SA DEJANOM NOVAKOVIĆEM VLASNIKOM RESTORANA ,,VLADIKA” NA LOVĆENU

Sep 09, 2021 5 Komentara

(15 riječi)

Razgovarao: Božidar Proročić

Dejan-Dejo Novaković se već 15. godina je prisutan u oblasti turizma i ugostiteljstva. Njegova posvećenost ugostiteljstvu, turizmu, ali i ljubav prema Lovćenu jedan je od najljepših primjera promovisanja Crnogorske turističke ponude.  O njegovom radu počecima, ovogodišnjoj sezoni, razmišljanjima, vizijama i budućnosti u oblasti turizma i ugostiteljstva razgovaramo u prestižnom restoranu ,,Vladika” u samom srcu NP,,Lovćen” ispod samog Mauzoleja.

• Gospodine Novakoviću već 15. godina ste prisutni u turizmu i ugostiteljstvu molim vas recite nam kakvi su zapravo bili vaši počeci.

•Prvi moji počeci vezani su za kafeterije koje sam otvarao u glavnom gradu Podgorice.Ranije sam radio kao državni službenik. Posao službenika me nije ispunjavao, potražio sam svoju šansu u turizmu. Sa par kafeterije u glavom gradu sam započeo svoju privrednu aktivnost. Kasnije sam proširio svoj posao na područje Bokokotorskog zaliva kao i u prijestonici turizma Budvi. Da bih nakon svega toga nadam se zaključno kao svoju najveću poslovno-razvojnu šansu, ali i lični uspjeh zaokružio otvaranjem restorany ,,Vladika” mogu slobodno reći na najljepšem području Crne Gore to jest na Lovćenu.

• Gospodine Novakoviću zašto baš Lovćen i otkuda tolika ljubav prema ovom prostoru?

•Moja ljubav prema Lovćenu je još od malena, kao neko ko se osjeća Crnogorcem i svoj nacionalni identitet veže za ovu svetu planinu. Imao sam želju da turistički potencijal Lovćena unaprijedim i valorizujem na pravi način. Takođe želio sam da na pravi način turiristima približim običaje, kulturu, foklor, ali nesumljivo i kvalitetnu gastonomsku ponudu i tradicionalnu crnogorsku kuhinju koja je gotovo zaboravljena. Prirodno okruženje povezanost sa Prijestonicom, Njegušima, Bokokotorskim zalivom su nešto što je nemoguće naći na nekom drugom kraju Crne Gore. Kada imate ljubav prema Lovćenu ali i prema poslu sa kojim se bavite onda za vas ne mogu da postoje prepreke.

• Kada ste otvorili restoran Vladika na Lovćenu i na koji način je osmišljen vaša

ponuda?

•Godine 2017. sam otvorio restoran ,,Vladika” na Lovćenu koji se zvao ranije ,,Vidikovac.” Obzirom da se sam restoran nalazi na 1550. mnv kao jedan od rijetkih na toj nadmorskoj visini bilo je više nepredviđenih ulaganja sobzirom da se nalaziomo na samom području NP ,,Lovćen” a u samom podnožju Mauzoleja. Sama ponuda restorana bazirana je nacionalnoj kuhinji sa domaćim proizvodima od lokalnih proizvođača to su uglavnom manja domaćinstva koja se bave proizvodnjom domaćeg njeguškog sira pršuta, povrća đe moram istaći čuvenu ,,rusku krtolu,, koja se već dva vijeka uzgaja na Lovćenu kao jedan od nacionalnih brendova ovoga kraja. Na ovaj način podržavamo i potpomažemo lokalnu zajdenicu na ovim prostorima. Trudio sam se što radim i danas budem zaista pravi reprezent crnogorske gastronomske ponude. Najbolje je sumirati knjigu utisaka u koj su brojni zapisi kako mnogobrojnih ino tako i domaćih gostiju. Koji su svojim iskrenim impresijama sve rekli o restoranu ,,Vladika.” Kada pročitate njihove utiske a znamo da su nam oni najbolji podstrek ali i najveći kritičari, onda zapravo i znate da ste uspjeli u ovoj veoma zahtjevnoj branši da nametnete nove standarde.

•Šta je to konkretno što u gastonomskoj ponudi nudi vaš restoran ,,Vladika”?

•Nebih sada nabrajao cjelokupan meni jer je ponuda velika i raznovrsna ali ću izdvojiti neka od davno zavoravljenih jela koje su pripremale naše naše majke i bake a to su: krtolova čorba, popara, japraci umotani u liostove raštana, čuveno bjeloško zelje, jagnjetinu ispod sača, jagnjetina u varenici i da ne zaboravim pitu sa korpivom i sirom tu je i daomaći hleb kako od bijelog tako i od integralnog brašna, kisjelo mlijeko itd. Crnogorska nacionalna kuhinja je zaista brend koji mi ugostitelji moramo da sačuvamo. To je nešto što uvjek ostavlja izuzetan utisak na sve posjetioce ne samo restorana ,,Vladika” već i ukupnoj i gastronomskoj ponudi Crne Gore.

 

• Šta je to što ostavlja najjači utisak na goste vašeg rstorana Vladika?

Osim pomenute tradicionalne crnogorske kuhinje koja se jako dopada gostima koji nas posjećuju, naajjači utisak ostavlja pejzažni pogled iz restorana i sama arhitektura restorana koja je rađena krajem  sedamdesetih ghodina i ptedstavlja veliko umjetničko djelo arhitekte Marka Musića. Sam restoran je planski osmišljen da bude u službi gostiju koji posjećuju Mauzolej. Jer vrijeme na Lovćenu se mijenja iz minuta u minut. Tako da nismo samo restoran već sigurno utočište za sve drage goste koje može zadesiti i vremenska nepogoda. Pogled koji se pruža sa ovog mjesta pokazuje nam svu ljepotu ambijentalne cjeline. Biti u podnožju Lovćena, dok posmatrate pejzažne cjeline najvećeg planinskog vrha Štirovnika koji se nalazi na 1749 mnv, zatim pogled na naselja i nekadašnje drevne katune Velji i Mali Bostur, dok u daljini vidite izvor Ivanova Koritaje nešto što se ne zaboravlja. Tokom čitave godine Lovćen sa sobom nosi svoje boje i svoju draž treba to doživjeti.

• Kako ocjenjujete ovogodišjnu turističku sezonu

Ovogodišnja sezona je po mnogim parametrima bolja od prethodne što nije bilo teško upoređujući je sa 2019. godinom 30 % je lošija tako da se nadam da će u narednim godinama to da se vrati približno 2019. godini a zašto ne i bolje. Ono što smatram važnim je da lijepa slika Crne Gore restorana ,,Vladika” ali i planine Lovćen ode u svijet kako bi naši gosti u svojim državama prenijeli jednu zaista fascinantnu priču kako o svim ljepotama tako i Mauzoleju koji ga krasi kao što dragulj krasi krunu.

•Šta je to što bi po vama država trebala da uradi i nas koji način da pomogne sektor

i ugostiteljstva?

Od države iskreno nismo imali neku konkretnu pomoć. Ali smatram da bi u nekoj bliskoj budućnosti da bi sama država trebala da prepozna da smo mi jedni od njenih najljepših reprezenata. Ako nama privrednicima nije spremna da pomogne makar da se okrene Mauzoleju kao ikoni Crne Gore koji nema ni bezbjedonosne ograde što smatram kao najveću primjedbu i jedan od ozbiljnih propusta i kritiku turista i posjetilaca koji ga obilaze. Takođe bih skrenuo pažnju na prilazni put ka Mauzoleju koji je pitanje dana kada će da se obruši jer su prisutna svakodnevna urušavanja koja predstavljaju opasnost kako za posjetioce tako i za motorna vozila. Pa ovim putem apelujem na institucije sistema da blagovremeno djeluju kako nebi došlo do neke tragedije. To je ono što očekujem od države kao pomoć za kvaitetan boravak turista na prostoru NP ,,Lovćen.”Moramo se uvjek truditi da saradnja nas privrednika i države bude na najvećem mogućem nivou, jer je i to jedan od preduslova uspješnog razvoja naše branše, razumijevanja ali i podrška države treba da je snažna i konkretna. Treba pratiti kako to druge države rade u Evropu na koji način daju podršku sektroru turizma i ugostiteljstva i jednostavno se voditi tim primjerima. Nije teško zar ne.

•Kakvi su vaši planovi i vizija za budućnost u turizmu?

Moja želja je dalje ulaganje u NP ,,Lovćen” iz toga razloga sam kupio posjede na Veljem  Bosturu đe sam planirao da izgradim eko-katun koji bi se oslanjao na mini farmu gdje bi promovisali nekadašni crnogorski život što mislim da je intresantno svakom turisti koji dođe da seupozna sa tradicijom crnogorskog naroda ali i načinima proizvodnje zdrave hrane. Ono što bih istakao za restoran ,,Vladika” želja nam je da unaprijedimo turističku ponudu kako bi naš restoran radio 12. mjeseci. Što bi bilo u interesu državi, da se na Lovćenmože doći svih 365. dana u godini. Jer ne smijemo da turizam kao granu baziramo samo sezonski već ta ponuda mora da traje svih 12. mjeseci i da na taj način ostvarimo dodatne prihode od čega će i država i građani ali i uposleni imati svoje benefite. Na kraju krajeva da bi ste bili uspješnu u turizmu morate stalno da obogaćujete svoju ponudu da pratite često zahtjevne trendove. Svakako medijska prisutnost i audio-vizuelna promocija je itekako značajna i pokazuje onu pravu sliku o vama ali i sliku o turizmu u Crnoj Gori.

• Gospodine Novakovići upoznati smo sa tim da ste bili inicijator mnogih akcija na području NP ,,Lovćen,, u čemu se zapravo ogledala vaša podrška parku?

Moja podrška prema NP ,,Lovćen”i ovim prelijepim prostorima jeiskrena i nesebična. Kao društveno odgovoran činioc i kao privrednik uvjek sam za odgovoran odnos prema prirodi. Da nije ove ljepote koja nas krasi sve bi teže bilo. Zato NP ,,Lovćen” zajedničkim snagama moramo da čuvamo. U sklopu mnogobrojnih aktivnosti učestvovao sam, u pošumljavanju NP ,,Lovćen” u saniranju i popravci dijela putne infrastrukture, čišćenju snijega u zimskim uslovoima i nizu drugih aktivnosti čime sam pokazao odgovoran odnos prema Lovćenu.U tome i jeste i draž prema Lovćenu našem simbolu i našem svetioniku koji nas uvjek iznova obasjava.

• Za sami kraj razgovora kažite nam da li Lovćen zaista nosi toliku magiju u sebi?

Teško je na to odgovoriti. Lovćen je sve ono što vidite, proživite, doživite. Magija Lovćena    nie samo njegova kulturno-istorijska spona. Tu je i endem Lovćenski zvončić drevna legenda o njegovom nastanku. Tu su proplanci, katuni, naselja, tu je i 1300. biljaka koje čine 1/3 ukupne flore Crne Gore. Tu su borjni austro-ugarski putevi i staze. Jednom riječju Lovćen vam je sve ono što rijetko koja planina u Evropi ima. Zato čuvajmo je kao što on vjekovima stoji nad nama i čuva nas.