Vazduhoplovni analitičar kompanije "Zamaaero" Alen Šćurić kazao je Pobjedi da se komercijalni letovi u vrijeme pandemije nijesu ni prekidali na većini aerodroma. Prema riječima ovog hrvatskog stručnjaka za avio-saobraćaj, neki aerodromi imaju i više desetina dnevnih letova, dok je u regiji sve ovo vrijeme letove neprekidno imao Zagreb.

On navodi da će tokom maja biti otvorena i većina aerodroma u Evropi, pa i u našoj regiji.

– I sada za Zagreb lete Croatia Airlines i Eurowings, do nedavno su letjeli i Qatar, British, Turkish... no, broj letova će se povećati za bar duplo u maju kada će kompanije letjeti sa deset do 20 odsto kapaciteta. U junu kompanije planiraju letjeti sa oko 25 do 35 odsto kapaciteta, a u julu i avgustu sa oko 40 do 50 odsto kapaciteta – kazao je Šćurić, koji smatra da će trebati godina i po do dvije i po da se promet putnika u avio-saobraćaju vrati na nivo prije pandemije, odnosno na prošlogodišnji nivo.

Prije 2022. promet će biti manji nego 2019, ove godine promet će biti i 50 odsto manji u top mjesecima sezone – izjavio je Šćurić i naglasio da će cijena avioprevoza u prvo vrijeme biti vrlo visoka, jer će kompanije rezonovati da će letjeti samo oni koji moraju (neodložne porodične obaveze, poslovni ljudi, političari i diplomate i sl.).

– U to vrijeme će biti i izostanak ili samo simbolično s obzirom na to da će oni jako teško napuniti avion između sekundarnih ili čak tercijarnih aerodroma. Samim time prvih dva-tri mjeseca cijene avio karata će biti vrlo visoke – istakao je Šćurić, dodajući da avio-kompanije u ovom momentu lete sa deset do 40 odsto popunjenosti.

– Ništa bolje stanje neće biti ni u doglednoj budućnosti. I sad sve zavisi od toga koliko će pandemija trajati. Ove godine kompanije neće imati više od 50 odsto upotrebe svojih kapaciteta, imaće vrlo loš load faktor, svakako ispod 70 odsto. Zimi je load faktor i ovako loš, a ove će biti još gori – upozorio je Šćurić, objašnjavajući kako će zbog mjera socijalnog distanciranja kompanije u avionu moći da ostvare popunjenost od 66 odsto.

– Dakle, prije 2022. promet će biti manji nego 2019, ove godine promet će biti i 50 odsto manji u top mjesecima sezone – izjavio je Šćurić i naglasio da će cijena avioprevoza u prvo vrijeme biti vrlo visoka, jer će kompanije rezonovati da će letjeti samo oni koji moraju (neodložne porodične obaveze, poslovni ljudi, političari i diplomate i sl

LOUKOSTERI

– Ovo pravilo neće bitno odmoći kompanijama sve do proljeća 2021. A ako do onda koronavirus ne prođe, najmanji problem će biti socijalno distanciranje u avionima – rekao je Šćurić, dodajući da će sa 66 odsto popunjenosti avioni biti lakši, kao i da je zbog korone u avionima ukinuto posluženje pa nema ni keteringa, ne prodaje se duty free, nema magazina i ostalih štampanih materijala.

Zbog svega toga će se, kako navodi, trošiti bitno manje goriva, čija je cijena ekstremno niska (najniža u proteklih 20 godina) i takva će biti još neko vrijeme.

Objasnio je da zbog manjeg broja putnika i manje težine, kompanije mogu proglasiti limite težine svojih aviona, pa će placati manje aerodromske i druge takse.

Naveo je i da su sindikati pristali na niže plate zbog manje putnika i manje kabinskog osoblja, a Eurokontrol je ukinuo plaćanje taksi za tri mjeseca (vjerovatno će to i produžiti), a ostatak godine će se placati manje i moći će se prolongirati plaćanje. Lizing kompanije su prolongirale troškove lizinga i olakšale uslove, dok će aerodromi davati popuste samo da motivišu kompanije da lete što više.

– Sve to znači da će troškovi kompanija po putniku biti bitno manji, pa bi i letjenje sa 66 odsto popunjenosti kabine moglo biti isplativo – istakao je Šćurić.

Situacija sa loukosterima je, međutim, drugačija, jer njih ne interesuje ni povezanost države, ni strateški interesi države, ni podsticanje ekonomije, ni mjere prevencija koronavirusa.

– Oni lete samo i isključivo radi profita. U idućih nekoliko mjeseci njihova pozicija će biti bitno teža, jer će biti daleko manje point-to-point (P2P) putnika i daleko više putnika ćekoristiti hubove. Napuniti 120 ili više putnika između dva mala sekundarna ili tercijarna aerodroma biće vrlo teško – objasnio je Šćurić.