Đukanović: Crnogorski identitet je na udaru

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je na Podgoričkom novinarskom forumu da je crnogorski identitet na udaru.
“Koliko god svi
protivnici građanske države Crne Gore, time i proevropske države Crne Gore,
imaju problem sa svim elementima građanskog u državi Crnoj Gori, oni prije
svega imaju problem sa crnogorskim identitetom, jer lako bi oni prešli preko
toga šta će biti budućnost Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata u Crnoj Gori.
Za nacionaliste je to lako rješivo pitanje. Ako ne želite da se pokorite novoj
nacionalnoj državi, imate otvorena vrata i pridružite se državama svog etničkog
porijekla. Ali ovdje je problem šta ćemo sa Crnogorcima. E dakle moramo
dokazati da Crnogoraca nema. Da su Crnogorci izmišljeni narod, da su to
komunističko-đilasovska kopilad, da je Crna Gora država koja je ponikla iz
Brozovog Jajca i sve ostale bedastoće koje smo imali prilike da slušamo, čak i
od najviših velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve i od nekih kvazi
istoričara i političara sa aktuelne političke i intelektualne scene Srbije”,
jasan je predsjednik Đukanović.
Kršenje
Povelje o ljudskim pravima
To je, kako kaže, prva
teza koju moramo registrovati.
“Crnogorski identitet je
prije svega na udaru. Drugo, registrujemo i to da mi sada već svjedočimo
ozbiljnom kršenju Povelje o ljudskim pravima u samoj Crnoj Gori. Dakle vi imate
jendu ozbiljnu grupaciju, dakle potencijalno to je najbrojnija grupacija u
Crnoj Gori, kažem potencijalno, nije potencijalno da Crnogorci predstavljaju
oko 45% u ukupnoj strukturi stanovništva, nego ne mogu da vam kažem koliko je
među njima vjernika, ali koliko god da ih je, a pretpostavljam da ih je veći
broj, oni su uskraćeni za svoja vjerska prava. Oni ne mogu da svoja vjerska
prava zadovoljavaju kao Crnogorci. Oni moraju da pristanu na to da svoja
vjerska prava zadovoljavaju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, koja ih tretira kao
Srbe. Mogu da pričaju šta god hoće, dakle svi imamo ta iskustva”, smatra
Đukanović, odgovarajući na pitanja uglednih novinara iz regiona.
Temeljni
problem
Napominje da se Srpska
pravoslavna crkva zaista ponaša kao instrument ekspanzionističke politike
Srbije prema regionu. Ona, kako odaje, konačno to ima i kao zadatak svoj.
“Dakle kada pogledamo
Zakon o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, čini mi se da je član 12, on definiše
upravo takvu ulogu Srpske pravoslavne crkve u regionu. Dakle, mi danas imamo
taj problem, to je temeljni problem s kojim će se morati neko ozbiljno
pozabaviti. Naravno da se time ozbiljno bavi crnogorska politika, ali time će
se morati pozabaviti imalo šira politička javnost od te. I treći element koji
želim da podijelim sa vama, dakle ima u ovom problemu kojeg ste sa spravom
potencirali i graške nas samih Crnogorac. Dakle ja mislim da mi iz raznih
razloga još uvijek nemamo dovoljnu identifikaciju sa najvažnijim nacionalnim
interesima naše države”, naglasio je on.
Protivnici
nezavisne Crne Gore
Đukanović je dodatno
precizirao.
“Dakle ta identifikacija
se rekao bih do maksimuma ispoljila u onom vremenu kada smo bili emotivno
pokrenuti sa idejom da obnovimo našu državu. Nakon toga, kao da smo pogrešno
razumjeli da je posao završen i onda smo krenuli u razna frakcijska
sukobljavanja na toj crnogorskoj i proevropskoj političkoj sceni, što je rekao
bih, što su protivnici građanske i evropske Crne Gore u datom trenutku lorisno
upotrijebili. Maločas smo govorili o tome kako je Rusija dobro iskoristila
nejedinstvo na evroatlanskom prostoru. Pa zašto protivnici nezavisne Crne Gore
iz susjedstva i njihovi mentori sa istoka ne bi, u svojim namjerama da ostvaruju
svoje strateške interese u ovom regionu, iskoristili makar u jednoj malenoj
Crnoj Gori, koja je postala članica NATO-a, pa sada bi trebalo ili je navesti
na to da napusti NATO, ili svojim hibridnim ratovanjem preko Crne Gore
izazivati konfuziju koja će pojačati podozrenje NATO saveza prema Crnoj Gori,
kao novoj članici”, jasan je on.
Čovjek bez
krova nad glavom je čovjek bez identiteta, bez budućnosti
Govoreći o tome sa čime
se Crna Gora suočava, Đukanović je imao jednu jasnu poruku.
“Ali nema nam druge do da
odbranimo ono što je naš najsušastveniji nacionalni interes. Dakle, ne treba
valjda nikome dokazivati da čovjek bez krova nad glavom je čovjek bez
identiteta, bez budućnosti. Tako je i sa narodom. Dakle Crna Gora je napravila
veliki podvig, savremena Crna Gora je posle vijeka pauze na demokratski način
obnovila svoju državnu kuću, i kao što sam kazao upravila je svoj pravac ka
ispravnom, ka evropskom sistemu vrijednost. Napadnuti smo, ovo su sada da kažem
neke manje-više poznate faze političkog i bezbjednosnog ambijenta i života na
našem prostoru. Nema nam druge, moramo skupiti snage, moramo se konsolidovati,
moramo se zaštititi. Ovih dana govorim veoma često sa ljudima u Nikšiću,
povodom izbora, dokazujemo ovo što sam vam kazao ovdje. Dakle, ako neko izvan
Crne Gore vodi bitku za Nikšić, dakle želi da osvoji Nikšić, nije mu Nikšić
toliko važan, želi da preko Nikšića pokaže da osvaja Crnu Goru. Hoćemo li to da
dozvolimo bilo kome? Nećemo”, jasan je predsjednik.
To je, dodaje, i
odgovor na sve ove koji pokušavaju da mu prigovaraju da li je u razgovoru za
Fejs TV najavio neke pobune.
“Nijesam najavio, samo
sam želio da jasno kažem – izbori su izbori”, smatra Đukanović.
Predsjednik napominje da
se na izborima mijenja vlast.
“Na izborima 30. avgusta
naši protivnici su imali nešto glasova više, čestitali smo. Izvolite sada,
preuzme odgovornost i vodite Crnu Goru, ali ako ste vaš uspjeh na izborima
protumačili kao pravo da uništite ili prodate i izdate Crnu Goru, pa onda to više
nije političko pitanje. Onda ćemo to braniti onako kako se Crna Gora uvijek
branila tokom svoje hiljadugodišnje istorije. To mora biti jasno svakome ko je
pogrešno protumačio rezultate izbora od 30.avgusta“.
DPS
najsnažnija linija odbrane crnogorske države
Dotakao se predsjednik
Đukanović i izbora u Nikšiću.
“Mislim da je ipak
korisnije da kažemo zašto su važni za ove koji osvajaju Nikšić. Dakle, tu
gotovo pa da više nema nikakvog mjesta ni nepoznanicama, još manje misteriji.
Oni koji su pogrešno protumačili rezultata izbora 30.avgusta, dakle kao poziv
za rušenje države Crne Gore, za njeno prisajedinjenje, misle da sada treba
potvrditi tu pobjedu u Nikšiću. I da treba onemogućiti revitalizaciju politike
Demokratske partije socijalista jer oni negdje, dopadalo se to nekome ili ne,
pravilno čitaju – Demokratska partija socijalista je poslednja i najsnažnija
linija odbrane crnogorske države. Mi to radimo kroz jedan front građanske
politike, ali u tom frontu, do juče, 40 odsto ukupne podrške birača u Crnoj
Gori, ne samo na našem dijelu političke scene, činila je Demokratska partija
socijalista. Na tim izborima 35 odsto. Vjerujem da će uskoro izbori u
Nikšiću pokazati da ćemo opet imati preko 40 odsto”, poručio je
Đukanović.
Popis,
interes Srbije, srpski svet
U pravu su, dodaje, oni
kada prepoznaju u Demokratskoj partiji socijalista opasnost i opasnost od njene
revitalizacije za ostvarivanje njihovih ekspanzionističkih ciljeva i oni zbog
toga, dakle, sada žele da onu pobjedu sa parlamentarnih izbora još jednom
ovjere u Nikšiću.
“Nakon toga, kao što su
sami kazali, stiže popis od izuzetnog nacionalnog interesa za državu Srbiju,
popis gdje se želi povesti kampanja da bi se ljudima objasnilo da nijesu to što
jesu, nego da su zapravo Srbi. I da bi se dokazalo da je Crna Gora srpska
država i prirodan dio Srpskog sveta i time se postiže cilj onih koji su pod
novom sintagmom Srpskog sveta zapravo nevješto pokušali da prikriju da je riječ
o istoj velikosrpskoj politici. I to je kristalno jasno. To danas više nikome
ne treba objašnjavati”, naglasio je Đukanović.
Borba za
evropsku budućnost
Predsjednik kaže da ne
prenaglašavaju značaj bilo kojih lokalnih izbora.
“Naša borba za evropsku
budućnost Crne Gore se nastavlja. Mi snažno vjerujem u svoje vrijednost,
apsolutno vjerujemo da će dobro uvijek pobijediti zlo, mi mislimo da se mi
zalažemo za dobro građana Crne Gore, za dobro ove države, regiona, za dobro
Evrope kojoj pripadamo. I zato smo ubijeđeni da će ovo pobijediti. Ne želimo
samo da predugo traje stradanje Crne Gore, pokušavamo da promijenimo dinamiku
procesa. Da bismo promijenili tu dinamiku procesa, pobjeda u Nikšiću bila bi
veoma blagotvorno. Dakle, suprotno očekivanjima svih protivnika naše politike i
svih ljudi koji nemaju prijateljski odnos prema Crnoj Gori, suprotno njihovim
očekivanjima da će sada nastaviti dalje ruiniranje i našeg rejtinga i rejtinga
proevropske ideje u Crnoj Gori, mi ćemo, ja sam u to ubijeđen, u Nikšiću
pokazati da nema ništa od toga“, jasan je predsjednik.
Rast rejtinga
politike DPS u Nikšiću
Poručio je da brojna
istraživanja pokazuju da raste rejting politike DPS u Nikšiću.
“Zapravo, sada je borba da taj rast bude dovoljno dobar da bi nas doveo i do željenog cilja. Dakle nema nikakve sumnje, mi imamo rast, sad pokušavamo da preostalih 12, 13 dana koliko imamo iskoristimo za dodatni rast”, istakao je Đukanović.
Nastavak
politike proširenja
On je govorio i o
očekivanjima od nove američke politike prema Zapadnom Balkanu.
“Nemojte da da budemo
pretenciozni, nemojte da ni pomislimo da će se sada ovaj naš prostor vratiti u
sami vrh spoljnopolitičke agende SAD, kao što je bio u onom vremenu 90.
godina’. Ali ono što je za nas jako važno, to je da imamo sada već potpuno
jasnu najavu da se ide u rehabilitaciju evroatlantske saradnje. To će samo po
sebi, rekao bih, osnažiti i tu politiku konsolidacije Evrope, kao ozbiljnog
partnera evroatlanskog saveza, a konsolidacija Evrope po mom dubokom uvjerenju
mora da vodi i kroz nastavak politike proširenja. Čak, da kažem, ne sa nekom
humanitarnom povodom razvijene Evrope prema razvijenoj evropskoj niši na
Zapadnom Balkanu, nego prosto zbog odgovornosti za stabilnost vlastitog
prostora, onog prostora u kojem Evropska unija predstavlja lokomotivu
stabilnosti i razvoja. Zato mislim da je to najvažnija poruka koju smo mogli
dobiti”, ističe on.
Kaže da je, poznajući
predsjednika SAD Džo Bajdena, ubijeđen je da će to tako biti.
“I sada da se vratim
možda samo kratko na vaše pitanje, samog njegovog početka. Tačno je, dakle.
Gdje god je izostala uloga Evropske unije, otvorio se prostor za maligne
uticaje nekih politika koje su suprotstavljene Evropskoj uniji. I to je prosto
prirodan proces, znate, mi tu možemo da se ljutimo, ili da se ne ljutimo, ali
to nas nikako ne bi smjelo iznenađivati. Konačno znamo da Rusija se ne poigrava
sa ovim prostorom ovdje, a da to nema neko svoje istorijsko utemeljenje. Dosta
je Rusija bila prisutna kroz istoriju na ovom prostoru, dosta je ovdje uvijek
bilo proruskog raspoloženja, što će reći da je dosta prostora i danas za
maligne političke uticaje i manipulacije sa strane”, kazao je, između
ostalog, predsjednik Đukanović.
Velikosrpski
nacionalizam prema Crnoj Gori
Predsjednik Crne Gore
kaže da, kada govorimo o ‘Srpskom svetu’, govorimo samo o jednoj novoj
sintagmi za nešto što predstavlja tradicionalnu ekspanzionističku politiku
velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
“Dakle od Načertanija iz
1844. pa do one politike koja je bila politika svesrpskog oslobođenja i
ujedinjenja pa preko politike 90. godina Svi Srbi u jednoj državi, danas smo
stigli do ‘Srpskog sveta’, što je manje više, da kažem, samo različita
formulacija za istu namjenu. Tačno je da je pobjeda dotadašnje opozicije na
parlamentarnim izborima 30. avgusta dala nova krila toj ambiciji i takvom
ekspanzionizmu prema Crnoj Gori. To se, kao što se sjećate, manifestovalo odmah
u noći izbora, u noći proglašenja rezultata, i u nekoliko narednih dana. Čini mi
se da je jako važno primijetiti da je Crna Gora i tom vremenu uspjela da sačuva
stabilnost i da ipak demonstrira jedan respektabilan nivo demokratske kulture”,
naglasio je on.
Preuzmite
odgovornost
Napominje da prvi put u
30 godina višepartizma, dotadašnja vlast, a sadašnja opozicija je u noći izbora
čestitala pobjedu, iako to nije bila ubjedljiva pobjeda.
“Mislim da se radilo 1700
glasova razlike. Dakle sa 1700 glasova jedan od konstituenata proevropske
politike bi imao taj mandat, mi bi imali 41, dotadašnja opozicija bi opet
ostala opozicija sa 40 poslanika. Dakle, ali uprkos svemu tome, kazali smo:
Pobijedili ste. Ambijent nije bio ni slučajno idealan, ali mi smo uradili sve
da on bude bolji i da zaštitimo Crnu Goru od hibridnog rata. Crna Gora nije
imala dovoljno snage da se zaštiti od hibridnog rata koji je dolazio sa
različitih platformi i regionalnih, i van regiona i sa nekih nepolitičkih
platformi iz same Crne Gore. Treba se podsjetiti uloge Srpske pravoslavne crkve
koja je bila veoma agilan akter izbornog procesa u Crnoj Gori. Nijesmo se
uspjeli zaštititi, ali izbori su bili, rezultati su prebrojani, čestitamo,
preuzmite odgovornost za vođenje države Crne Gore”, ističe Đukanović.
Revanšizam
Ipak, upozorava da sve
ono što se događa u ovih tri mjeseca, otkako su oni preuzeli vlast, dovodi u
pitanje ozbiljnost njihove namjere da se tako i ponašaju.
“Čini mi se da sada na
sceni imamo jedan ogoljeli revanšizam prema prethodnoj vlasti koji se, manje-više,
mogao očekivati, ali se prije svega moglo očekivati da se nova politika
predstavi nekim novim kreativnijim, uspješnijim rješenjima aktuelnih problema.
Čini mi se da ti problemi uopšte ne zaokupljaju pažnju nove vlasti, da je sve
usredsređeno na to da se napravi što više revanšizma prema prethodnoj vlasti i
čini mi se da to sve skupa ohrabruje ove ideje o kojima ste vi govorili. Dakle,
mi smo na tim izborima 30. avgusta imali dvije linije napada na građansku Crnu
Goru. Jedna je bila od zvanične politike Srbije. Dakle, kada god govorimo o
velikosrpskom nacionalizmu, manja je opasnost od njega kada dolazi sa nekih
marginalnih adresa političke i društvene scene Srbije. Glavna opasnost je kada
on dolazi od zvanične politike. On ovog puta definitivno dolazi od zvanične
politike i rekao bih da ta zvanična politika Srbije danas ima svoju formaciju u
Crnoj Gori. To je Demokratski front. Demokratski front ima 27 poslanika, od 41
kojeg ima većina. 2/3 su pod strogom kontrolom zvanične Srbije i njenog
predsjednika”, smatra predsjednik.
Crna Gora je
spremna da se odbrani
Druga linija uticaja bila
je, kako kaže, Srpska pravoslavna crkva, i tu politiku je personifikovao
mitropolit Amfilohije.
“Nažalost, mitropolit
Amfilohije je u međuvremenu umro, tako da je uloga Srpske pravoslavne crkve,
rekao bih dominantno pod uticajem te okolnosti. Srpska pravoslavna crkva se
danas uglavnom u Crnoj Gori oslanja na u međuvremenu konstituisanu vladu i
pokušava da iz te Vlade crpi sve ono što su njeni interesi, ali je zato
značajno pojačana ofanziva ovom prvom linijom – uticaja zvanične politike
zvaničnog Beograda i o tome smo maločas govorili – kroz sve ono što vidimo na
medijskoj sceni, kroz bitku za Nikšić, sa namjerom da se osvoji Nikšić, da se
osvoji Crna Gora itd. Dakle osnovna ideja je uništiti građanski karakter Crne
Gore, dovesti u pitanje njen put proevropskog razvoja, a rekao bih da je na
izborima dominantna opasnost bila da se uništi sekularni karakter Crne Gore.
Dakle ideje velikosrpskog nacionalizma koje je personifikovao mitropolit
Amfilohije, su bile te. Nije on bio oduševljen, kao što znamo, ni predsjednikom
Vučićem, ni vlašću u Beogradu. Nije bio mnogo oduševljen ni vrhom Srpske
pravoslavne crkve, srpskom patrijaršijom, ali je imao ozbiljnu ideju, ozbiljnu
zabludu da je Crnu Goru moguće vratiti u srednji vijek, u ono vrijeme kada se
Crnom Gorom upravljalo od strane crkve. Rekao bih da su te dvije opasnosti
istovremeno letjele nad Crnom Gorom”, smatra predajwdnik.
Ne mora, tvrdi, govoriti
samo u perfektu.
”Te opasnosti i dalje
postoje, posebno ova prva, ali moje duboko uvjerenje je da je Crna Gora u
stanju da se od toga odbrani”, kategoričan je Đukanović.
0 Komentara