Društvo

LAKOVIĆ DRAŠKOVIĆ: Ako ne bude konsultacija, namjera izmjena strukture stanovništva

Feb 27, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Ukoliko bi se Vlada opredijelila za izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu po skraćenoj proceduri, bez konsultacija sa zainteresovanom javnošću, onda bi mogli reći da postoji jasna namjera da se u susret popisu izmijeni struktura stanovništva u Crnoj Gori, ocijenila je za Pobjedu doskorašanja pregovaračica za poglavlja 23 i 24 i bivša pomoćnica ministra pravde Marijana Laković Drašković.

Moguće je, kaže ona, i da se radi o manipulativnom potezu aktuelnog premijera Zdravka Krivokapića pred izbore u Nikšiću.

Krivokapić je napisao na Tviteru 22. februara da će Vlada u narednom periodu pristupiti rješavanju problema, kako je naveo, velikog broja građana koji godinama žive u Crnoj Gori, a još nijesu dobili državljanstvo.

“Oni su zaslužili da se to pitanje konačno riješi”, poručio je on.

Laković Drašković ističe da se nada da je premijer, „kada je otvorio ovo pitanje, mislio na primjenu postojećeg zakonskog okvira i ubrzavanje procedure prijema u državljanstvo onih građana i građanki koji su, moguće, duže vrijeme čekali zbog složenosti procedura“.

“Iskreno se nadam da aktuelni premijer nije mislio na izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu po skraćenoj proceduri, bez konsultacija sa zainteresovanom javnošću, kao što je to uradio sa Prijedlogom zakona o državnim službenicima i namještenicima”, poručila je ona.

Podsjeća da je predloženim izmjenama tog zakona „stvorena mogućnost da, na primjer, osoba koja je prvostepeno osuđena za krivično djelo sa elementima korupcije ili oranizovanog kriminala ili je zatečena u izvršenju krivičnog djela ubistvo, može da se javi na konkurs/oglas pod jednakim uslovima kao i ostali građani“.

“Ili pak, kako su planirali izmjene takozvanih tužilačkih zakona čije predlaganje je premijer dogovorio sa pet poslanika, a potom se ogradio od njih”, naglasila je Laković Drašković.

Pitanje izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu kao zakonskoj vezi između osobe i države, upozorava ona, veoma je stručno zahtjevno, posebno s aspekta ljudskih prava u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Politički je veoma osjetljivo pitanje i to zahtijeva široke konsultacije na nacionalnom nivou svih zainteresvanih strana, uz uključenost međunarodnih eksperata i naravno konsultaciju sa Evropskom komisijom”, poručila je sagovornica Pobjede.

Krivokapić, osim šture najave olakšanih procedura za dobijanje crnogorskog državljanstva više se nije oglašavao, tako da, za sada, nema informacija na koji način će formalizovati ovo obećanje, dato još u predizbornoj kampanji.

Načelnik Direkcije za državljanstvo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Miroslav Zeković saopštio je Javnom servisu prije nekoliko dana da je u proceduri 468 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i 116 garantnih akata da će podnosioci zahtjeva steći crnogorsko državljanstvo prijemom, ako u roku od dvije godine od dana izdavanja garantnog akta podnesu rješenje o otpustu iz državljanstva druge države.

Najveći broj zahtjeva je državljana iz zemalja bivše SFRJ, te državljana Albanije, Kosova i Ruske Federacije.

U posljednjih pet godina od podnijetih više od 3.000 zahtjeva za sticanje crnogorskog državljanstva odobreno je 2.869, dok je 301 zahtjev odbijen.