Društvo

LJUBAV PREMA LOVĆENU KROZ PRIZMU RADIJA CRNE GORE

Feb 21, 2021 3 Komentara

(15 riječi)

Piše: Božidar Proročić, stručni saradnik NP ,,Lovćen”

       Crnogorski Olimp Lovćen je planina koja je uvjek kroz svoju dugu ali i burnu istoriju budila i privlačila pažnju istraživača, putopisaca, naučnika, botaničara, vojskovođa, državnika. Oni su ostavili najljepša svjedočanstva o davno prošlim vremenima koja mi danas sa pažnjom iščitavamo. Danas u eri XXI vijeka i mi smo nastavili istim tim stazama za neka buduća pokoljenja ostavljajući im o Lovćenu najljepše i najdragocjenije (neispričane) priče. ,,Radio staze” su emisija koju vode istaknutu novinari Radija Crne Gore Gorica Vukićević i Žarko Božović kao i Milena Đurović-Stanojević koja je ovoj radijskoj emisji dala posebno lijepu notu. U programu koji je uživo emitovan u terminu od 10-12 časova ovog 20 februara naš domaćin je bio ugledni privrednik i proizvođač tradicionalnih njeguških specijaliteta Dragan-Duda Čavor u čijem hotelskom kompelsku Monte Rosa je i realizovana ova radijska emisija. Da se o svakom detalju vodilo računa najbolje nam govori brižljiv odabir gostiju koji su govorili o Lovćenu iz različitih aspekata i uglova a to su : Veselin-Vesko Živanović direktor NP ,,Lovćen”, Oskar Huter direktor i jedan od najljepših promotera  Turističke organizacije Cetinja, Dragan-Duda Čavor privrednik i ugostitelj, Rajko i Dejan Popović kao poznati promoteri svih ljepota i ekstremnih sporotova na Lovćenu u sklopu svog  ,,Alpinističkog kluba slobodni penjači Cetinje”, šef službe zaštite Đorđe Đani Kaluđerović  kao i moja malenkost.

       Gorica Vukićević i Žarko Božović su svojim novinarskim darom i umijećem osmislili koncept emisije da u svakom krugu sagovornici govore o vrijednostima i ljepotama Lovćena o njegovim potencijalima ulozi i značaju, a tonac Đoko Ilić se potrudio da u tonsko-tehničkom smisli sve bude savršeno. Direktor NP ,,Lovćen” Veselin Vesko Živanović je u svom izlaganju istakao: ,,Da jednu trećinu flore Crne Gore čini flora NP ,,Lovćen” on je takođe istakao značaj Lovćena u kulturnom, istorijskom i botaničkom smislu. Ističući privrženost i predanost u očuvanju NP ,,Lovćen.” Oskar Huter direktor Turističke organizacije Cetinja govorio je o Lovćenu kao destinaciji koja uvjek privlači turiste. Dajući predloge i veoma značajne sugestije kako se može doprinijeti boljoj turističkoj valorizazciji. Citirao je izvode poznatih putopisaca koji su pohodili Lovćen.  Kako to obično biva kada ide program uživo sasvim slučajno je naišao šef službe zaštite Đorđe Đani Kaluđerović koji se upravo taj trenutak se vratio iz obilaska terena đe je prihranjivao divljač istakao je da je primjetan porast broja srneće divljači. Naš domaćin Dragan-Duda Čavor je govorio o njegovoj privrženosti i ljubavi prema Lovćenu kao i o turističkim kapacitetima, povezanim sa proizodnjom zdrave hrane čime je ovaj istaknuti privrednik, ugostitelj i proizvođač zaokružio cjelokupan proces zajedno sa proizvodnjom njeguškog sira i pršuta sa sopstvenih farmi i od domaćih sirovina. Dragan-Duda Čavor pripada onim rijetkim ugostiteljima koji je svojim hotelom Monte Rosa obogatio turističku ponudu u sklopu NP ,,Lovćen.”

    Autor ovih redova  se osvrnuo na florističke puteve slavnih botaničara još od Mucia Tomazinija koji je ovaj kraj posjetio zajedno sa Saksonskim kraljom Fridrih Avgustom II (koji je bio strastveni botaničar) 31. maja 1838. godine, govorio sam o poznatim tgovačkim karavanima puta Via zenta koji je od Kvarnerskog i Tršćanskog zaliva preko Kotora Lovćena i Cetinja vodio do rudnika Brskovo pa potom dalje prema Kosovu i Beogradu kao raskrsščima karavanskih puteva. Istakao sam doprinos proslavljenih crnogorskih ali i inostranih botaničara u floristici Lovćena. Predstavio sam značajan projekat izrade prve monografije o  NP ,,Lovćen” povodom 70 godina od njegovog osnivanja. Na projektu pored mene uključeniu su i Veselin Živanović kao i naša koleginica Ana Uskoković, bilog. Drevnu legendu o Malom Bosturu ostavili smo za sami kraj emisije. Rajko i Dejan Popović inače otac i sin su govorili o svojim alpinističkim pregnućima i što za njih Lovćen predstavlja. Njihov dorpinos promociji NP ,,Lovćen” je nesumljiv i značajan. Topla riječ Gorice Vukićević, Žarka Božovića i Milene Đurović-Stanojević  pretočena u ovoj emisiji nastaloj pored samog kamina dok iskričavi sjaj sa bukovih panjeva plamti vraća nas u već zaboravljenu formu reportaža koje su nažalost odumrle u eri novih tehnologija. No ovi istaknuti novinari snimili su i fragmente reportaže domaćina Čeda Lipovine sa katuna Pavlov krst koji se nalazi na 1200 mnv, nastavljajući stopama majstora reportaže pokojnog Radovana Jablana sa Cetinja. A ja sam podsjetio na priču o najstarijoj planiniki sela Majstori Iki Ivovoj Kustudić o kojoj smo već pisali. Kao i o toponimima Ivana Crnojevića kojih ima na Lovćenu. Kako je vrijeme odmicalo a razgovor se primakao kraju naš domaćin Dragan-Duda Čavor je u duhu i tradiciji pravog domaćina i Njeguša za sve goste priredio ručak. Ručak pripremljen isključivo od proizvoda koji su nastali vrijednim rukama domaćinstva Čavora u njihovim proizvodnim pogonima. Ova antologijska emisija ako bude sačuvana u fonoteci biće jedan od segmenata bogatog kulturnog nasleđa.

      Nakon ručka pozdravili smo se sa našim domaćinom Draganom-Dudom Čavorom i zahvalili mu se za gostoprimstvo koji uvjek uz topli osmjeh kaže: ,,Ovo je vaša druga kuća. ” Dok sam se srdačno pozdravio sa Goricom Vukićević i Žarkom Božovićem uz dogovor za nastavak uspješne saradnje. Natastavio sam pješice sa Ivanovih korita ka Cetinju. Lovćen i jeste takav morađš njegovu istoriju doživjeti svakim korakom. Sa neba su me pozdravile pahulje snijega koje su padale po meni kao da su mi na taj način odavale počast. Na Lovćen je polako padala magla kao da želi da ovaj čarobni kutak planete sakrije od svih. A ja sam užurbanim korakom gazio putem ka Cetinju. Dok su se bukova i stabla kleke ogrtala u bijeli prekrivač. Sa okolnih stijena su zaleđeni oblici čudesnog leda pokazivali svoju čudesnu igru figura, a ja sam u sebi šaputao moju pjesmu ,,Sveta Planina.” Uzdah u meni ponekad zadovoljstva a ponekad bola i ljubav prema svakom kamenu Lovćena koji predstavlja istoriju koju mi sada živimo ali i čuvamo za sve buduće generacije. U beskraju mora tišine daleko od civilizacije razmišljao sam da je na ovim padinama Lovćena i sam Njegoš ispisao poemu ,,Luča mikrokozma ” koju mi ni do danas nismo ,,dešifrovali.”

 

 

      Sveta Planina

 

Putevima samoće

gazio sam

tebi Lovćene krišom dolazio

da čujem šapat vjekova

i vidim sjaj Zublje vječne

Sveta Planino

gorka istino

čašo čemera i slasti

suznih očiju

skrivam od vremena

plavetnog neba

i tajnu tvoju

tajnu svetu drevnih heroja

na oltaru Istine

slobode

Koračam beskrajem

tvojih visina

tajnu Vladika čuva

i Sveta Planina.