“Mjere su ispravno koncipirane i targetirale su likvidnost i očuvanje radnih mjesta, što je od suštinske važnosti, a takođe je neobično važno da su: mikro, mala i srednja preduzeća u prvom planu kao ključni stvaraoci dohotka u Crnoj Gori”, kazao je Kostić.

Što se tiče eventualnog aranžmana sa MMF-om i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, Kostić smatra da "apriori ne treba ništa isključivati jer svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju".

On ne spori da crnogorska ekonomija može upasti u recesiju, kako tvrde MMF i Svjetska banka, ali je uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti.

“Neizvjesnost je ključna i generalna odrednica, a kada je ona na djelu onda su i bilo kakva promišljanja skopčana sa tim jednostavno ne znate šta će biti pa ni to da li će vam trebati MMF. Ovo što se dešava je, može biti, najbolja ilustracija koliko su naše procjene krhke i upitne jer su temeljene samo na prošlom iskustvu a kada njega nema mi nemamo nikakav oslonac i osuđeni smo na nagađanje manje-više. Zato sam uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti. Treba ipak reći, da se i MMF tokom vremena transformisao u, manje rigidnu organizaciju, koja je nekad nametala jaka socijalna ograničenja državama i nerijetko griješio zbog toga pa na taj način i bio označen kao izbor iz nužde. Danas je, ipak, drugačija organizacija pa je ne treba unaprijed isključiti pod uslovom da to ne znači gubljenje kormila upravljanja”, objasnio je ekonomski analitičar.

Sastanak sa Markovićem

Kostić je kazao i da je ključni epilog sastanka premijera Duška Markovića sa ekonomistima saglasje sa konceptom ekonomskih mjera koje je Vlada donijela kao način odgovora na krizu i onima koje se namjeravaju donijeti, uz izvjesna razumljiva lična nijansiranja svakog od nas.

“Uz to, upoznali smo se sa ozbiljnim objektivnim ograničenjima koja stoje na putu realizaciji namjeravanog odgovora na krizu i u skladu s tim na potrebu neophodne akcije i uključenosti svih društvenih činilaca u njeno rješavanje. Pored toga, razmatrali smo u naznakama viziju budućeg društveno -ekonomskog razvoja Crne Gore kao i nominovanja ključnih sektora budućeg rasta i razvoja. Konačno, potreba za sličnim susretima u budućnosti i za komunikacijom na operativnom nivou je označena kao potencijalno dobra i korisna praksa. Rekao bih da je ovim inaugurisana "vrlo dobra praksa" koju bih označio kao željom za izlaskom iz „sopstvene percepcije" koja u budućnosti može biti od značaja i za to priznanje premijeru i Vladi”, naveo je Kostić.

Set mjera

Prema njegovim riječima, Vlada radi u izuzetno uskom manevarskom prostoru, malo instrumenata ima na raspolaganju, suštinski samo fiskalne mjere.

“A ta jednostranost znači da bi bilo jasnije: plaćaju se obaveze, pri tome se trenutno ne prihoduje ništa ili gotovo ništa, uz to treba da se pomogne privredi i građanima. U toj situaciji, bez emisione funkcije, ostaje zaduživanje kao mogućnost ali kako? Mnogi koji koncipiraju mjere u salonskim uslovima (pa i mi često čiji je to poziv) gube iz vida operativnu komponentu i problem koji ona nosi a to je: Sad i odmah treba obezbijediti sredstva i pomoći. Sredstva se mogu obezbijediti u nekom kasnijem roku, ali ako ih nemate sad štetu ne možete popraviti. Sa užasom ove dimenzije suočile su se najbogatije zemlje svijeta”, istakao je on.

Kostić smatra da se sa drugim setom mjera pomalo kasni zbog širine obezbjeđivanja konsenzusa, ali da je obezbjeđivanje konsenzusa od velike važnosti radi homogenizacije društva.

“Za treći dio mjera se nadam da će biti podstičućeg a ne očuvajućeg karaktera”, istakao je Kostić.

“Tu će biti vjerujem neophodan kreditno garantni fond države u nekom obliku jer veliki broj preduzeća ima problema sa kolateralom. Banke mogu imati, takođe, vrlo značajnu ulogu u očuvanju supstance crnogorske ekonomije. Nijesam ubijeđen, kroz prethodni postupak pripisivanja kamata za period moratorijuma na kredite da su spremne na ozbiljniju izloženost, ali se isto tako ne smijemo miješati u njihove poslovne odluke jer smo mi ekonomija slobodnog tržišta. Mislim da potencijalno uskoprofitno posmatranje situacije od banaka, u ovom momentu i u vremenu koje dolazi će biti, siguran sam, loša menadžment odluka. Banke sada moraju biti partner u održanju privrede. Izvjesno odricanje od profitnog principa i ziheraškog nastupa će biti investicija u njihovu buduću profitabilnost. U cilju njihovog aktivnijeg učešća trebalo bi razviti određene mehanizme stimulacije od Centralne banke”, zaključio je Kostić.