Politika

Mitrić: Pravni udar, čiji motiv je politički revanšizam

Feb 04, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Izmjena tužilačkih zakona i ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva komplikovana je pravna situacija i sa aspekta našeg Ustava, ali i sa aspekta međunarodnog prava, smatra bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić.

Gostujući u Jutarnjem programu Gradskog radija Podgorica, Mitrić je rekao da smatra da je riječ o "pravnom udaru", čiji motiv je politički revanšizam.

"Plašim se da je riječ o revanšizmu. Tokom prepucavanja sa političkim protivnicima u vezi ovih zakona, nova vlast je rekla da to moraju učiniti jer je SDT progonio političke neistomišljenike.

Iz toga proizlazi zaključak da oni jedino žele da se otarase kadrova koji su, po njihovom mišljenu, progonili političke neistomišljenike. Moja je pretpostavka, polazeći realno od motiva i želje sadašnje vlasti, da oni žele da učvrste vlast, što je legitimna želja. Pošli su od toga da ukinu SDT, navodno nezadovoljni njihovim radom, i da na mala vrata uvedu “novi državni organ”, koji bi se zvao Državno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju, što nije ništa drugo do Specijalno tužilaštvo. Ovim izmjenama zakona može se otvoriti pravni put za nove kadrove", kazao je Mitrić.

Mitrić smatra da Skupština ima nesporno pravo da donosi zakone, ali se postavlja pitanje da li je postupak donošenja tih zakona ustavan ili ne.

"U Ustavu Cgrne Gore piše da je tužilaštvo jedinstven i samostalan organ. Imali smo ranije klasičnu podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast; ustavno sudstvo bilo je “četvrta vlast”. Od 2007. imamo Državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo kao nove državne organe, kojima je Ustav dao epitet jedinstvenih i samostalnih organa i stalnu funkciju. Da li je moguće donošenje tih novih zakona u sred mandata tužilaštva?", pita Mitrić.

On je podsjetio na sličnu pravnu i političku situaciju nakon AB revolucije 1989., ističući da se paralela može povući, ali da je situacija drastično različita.

"Nisam pristalica “pravnih udara”, da ih tako nazovem. Imali smo sličnu pravnu, faktičku i političku situaciju i ranije, poslije AB revolucije: kda je stara socijalistička vlast dala ostavku pod pritiskom višemjesečnih masovnih demonstracija, donešen je novi Ustav i formiran je novi Ustavni sud, iako je postojeći Ustavni sud bio usred mandata. Ipak, na “ruševinama” tog starog socijalističkog Sistema, gradili samo novi.

Tada je umjesto sedam sudija Ustavnog suda došlo nas pet novih. Smatram da je to tada imalo političko opravdanje, jer je bila riječ o promjeni političkog, pravnog i ekonomskog sistema. Danas toga nema, jer je ovdje došlo samo do promjene vlasti. Kada bi svake četiri godine nova vlast mijenjala zakone po svome nahođenju ili po želji da dovedu ljude koji njima odgovaraju, to ne bi vodilo ničemu i ne znam kako bih to nazvao", kazao je Mitrić.

Profesor Mitrić smatra i da će ovakva odluka vladajuće većine loše uticati na put Crne Gore ka EU, a razlog za to vidi u nesnalaženju nove vlasti u vođenju državnih poslova.

"Ovo je samo još jedan kamičak u našem tapkanju u mjestu kada je riječ o EU integracijama.

Vlast koja je izabrana legitimno i legalno 30. avgusta na izborima, nije se u startu snašla u vođenju državne politike. Otežavajuća im je okolnost i činjenica da imaju prednost od samo jednog glasa u Skupštini. T eško se snalaze u pojedinim važnim prilikama, a bojim se da je to slučaj i u ovoj prilici. Kao što sam već rekao, oni su vlast i imaju pravo da donose zakone kakve žele i iz bilo kojih motiva, a tu je Ustavni sud da cijeni da li je to u skladu sa Ustavom", zaključuje on.