TRI NOVA NASLOVA SEKULOVIĆA
O ukidanju CPC i "Prosvjetnog rada", besjede o Njegošu
Publicista i novinar Goran Sekulović skrenuo je pažnju crnogorske javnosti tokom prošle godine sa tri naslova, u kojima se bavi crnogorskim prosvjetnim izdavaštvom, položajem Crnogorske pravoslavne crkve, kao i tekstovima poznatih književnika, istoričara i publicista o Njegošu i njegovom djelu.
U zborniku "Njegoš
naš nasušni" u izdanju "Društva za očuvanje crnogorske duhovne
baštine" (DOB), objavljene su besjede iz serijala predavanja, odnosno
tekstovi, podaci i dokumenti iz aktivnosti tokom 20-godišnjeg postojanja i
djelovanja Društva.
Predavanja "Njegoš
naš nasušni" su organizovana povodom 170 godina od pojavljivanja
Njegoševog "Gorskog vijenaca".
U knjizi su, između
ostalih, objavljeni tekstovi o Njegoševom stvaralaštvu, filozofiji, dramskom
pristupu, složenosti njegovog stvaralaštva, Novaka Kilibarde, Milorada
Nikčevića, Dušana Ičevića, Čedomira Bogićevića, Branislava Marovića, Slobodana
Vukićevića, Sretena Perovića, Marjana Maša Miljića, Borislava Cimeše i dr.
O položaju Crnogorske
pravoslavne crkve u posljednjem vijeku, Sekulović piše u "Sto godina
ukinuća crnogorske pravoslavne crkve".
Prošle 2020. navršilo se 100 godina od donošenja odluke regenta -kralja
Aleksandra Karađorđevića o ukidanju autokefalne CPC. Način i legalnos te odluke
Sekulović preispituje kroz mnoštvo istorijskih dokumenata, ukazujući vijek
kasnije na neupitnost postojanja i autokefalnosti CPC.
U trećoj knjizi Sekulović
se bavi, kako ističe, ostavštinom za budućnost, odnosno radom i ukidanjem
"Prosvjetnog rada" onakvog kakav je postojao decenijama, kao jedinog
časopisa povećenog prosvjetnim radnicima i njihovom zalaganju na očuvanju,
između ostalog, i kulturnog i društvenog identiteta.
Kako je isticalo više od
200 uglednih intelektualaca iz zemlje i inostranstva, ukidanje i svođenje na
bilten, jednog prosvjetnog glasila koje je posljednjih nekoliko godina počelo
da razgrće brojne zablude Crnogoraca u vezi sa vlastitom istorijom, jezikom, te
ukupnim crnogorskim identitetom, je nedopustivo, jer bez opstanka i unapređnja
tog glasila ne može biti ni unapređenja i napretka čitave Crne Gore.
Autor ističe da je
"Rat za Prosvjetni rad i crnogorski identitet", rat za čisti
crnogorski prosvjetni i ukupni identitetski obraz, za opstanak jedinog
prosvjetnog i nastavničko-učeničkog glasila u zemlji.
Naslov "Rat za
Prosvjetni rad i crnogorski identitet- kulturocid anticrnogorstva",
obuhvata dokumenta od 2012 . do 2017. godine, a štampana je povodom 70.
godišnjice "Prosvjetnog rada", 130. "Prosvjete" i 180.
godišnjice "Grlice".
0 Komentara