Politika

Đukanović: Potpisaću ponovo izglasane zakone, ne i opoziv ambasadora

Jan 22, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je da će potpisati set zakona koje je parlament u srijedu ponovo izglasao, navodeći da ga na to obavezuje Ustav.

Đukanović je u intervjuu agenciji MINA kazao da neće potpisati predloge za opoziv sedam ambasadora jer bi to, kako je kazao, značilo da saučestvuje u blaćenju tih ljudi.

On je rekao da ne očekuje da aktuelna vladajuća većina može biti ozbiljna podrška Vladi tokom četvorogodišnjeg perioda, i da vjeruje da će se Crna Gora suočiti sa potrebom prijevremenih parlamentarnih izbora.

Đukanović je, na pitanje da li će ovog puta potpisati zakone koje je Skupština ponovo izglasala u srijedu, rekao da hoće jer ga, kako je pojasnio, na to obavezuje Ustav Crne Gore, u kojem je jasno propisano da je predsjednik dužan da potpiše ponovno izglasane zakone u parlamentu.

„Ustav je nedvosmislen, ne ostavlja prostora za različita tumačenja, niti za drugačije ponašanje predsjednika države, ukoliko želi da se pridržava Ustava“, kazao je Đukanović.

On je rekao da je, iz njegovog ukupnog djelovanja na političkoj sceni Crne Gore, jasno da je čvrsto opredijeljen da poštuje Ustav svoje zemlje i da doprinosi funkcionisanju ustavno-pravnog sistema i institucija.

„Nema nikakve dileme da ću i ovog puta poštovati Ustav, i da se neću priključiti dosta raširenom frontu onih koji udarnički rade protiv ustavno-pravnog sistema naše zemlje. Potpisaću zakone koje je parlament ponovo izglasao“, naveo je Đukanović.

Na taj način će, kako je kazao, stvoriti uslove da se nastavi procedura koja će logično voditi i ka Ustavnom sudu, „koji je jedini pozvan da arbitrira da li su ti zakoni donoseni, i da li je njihov sadržaj u skladu sa najvišim pravnim aktom naše zemlje“.

Upitan da li je iz Ministarstva vanjskih poslova dobio objašnjenje za opoziv sedam ambasadora, koji takođe nije potpisao, Đukanović je kazao da odluku o opozivu donosi predsjednik države, u skladu sa članom 95 Ustava kojim je predviđeno da je nadležnost predsjednika da postavlja i opoziva ambasadore.

On je rekao da Zakon o vanjskim poslovima, u članu sedam, obavezuje Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) da o važnim pitanjima iz spoljne politike obavještava predsjednika države.

Đukanović je naveo da je opoziv sedam ambasadora važno pitanje, a da je iz medija saznao da su to ljudi koji, navodno, rade protiv interesa države.

„Moje pristajanje na potpisivanje takvog ukaza, sa takvim javnim obrazloženjem, bez obzira što ono nije sadržano u tekstu predloga odluke Vlade, znači da ja saučestvujem u blaćenju ljudi. To nije moj manir“, kazao je Đukanović.

On je rekao da neće potpisati ukaze o opozivu kojim se, kako je naveo, blate ljudi bez osnova, i dodao da to nema nikakve veze sa partijskom pripadnošću.

„Polovina od ovih ljudi koji se opozivaju nikad nijesu bili članovi Demokratske partije socijalista (DPS), ali su neki od njih ili manje-više sviobavljali vrlo važno poslove u našem društvu. Lično ih znam i niko od njih nikada ne bi uradio ništa na štetu države“, kazao je Đukanović.

On je dodao da je sve razloge zbog kojih nije potpisao predlog za opoziv ambasadora ponovio na političkim konsultacijama sa Krivokapićem, predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem i potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.

„Neću potpisati nijedan ukaz o postavljenju novog ambasadora, ako se među predlozima pojave ljudi koji su ikada izgovorili ijednu riječ protiv Crne Gore ili koji su radili protiv Crne Gore“, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, mnogo je takvih na političkoj sceni danas.

„I siguran sam da, posebno zbog nezadovoljstva nekih od njih podjelom prava unutar vlade, rekao bih, čekaju u zasjedi predlog za svoje ambasadorsko imenovanje“, dodao je Đukanović.

On je kazao da savršeno dobro razumije da nova parlamentarna većina ima potrebu za promjenama i u oblasti spoljne politike, i da to ne bi bio nikakav izuzetak od ponašanja vlasti u drugim državama.

„Kada dođe nova politika na vlast, logično je da želi da na tim mjestima ima autentične tumače te svoje politike. Sve to razumijem, ali to ne znači da, tražeći to pravo za novu vlast, osvetnički oblatimo ljude koji su do sada časno i odgovorno i profesionalno obavljali poslove ambasadora“, naveo je Đukanović.

On je kazao da njegova odluka nije formalnog karaktera „kako je to prilično neznaveno saopštilo MVP“.

„Nije nadležnost predsjednika države u ovoj oblasti deklarativnog, nego konstitutivnog karaktera. Dakle, ja ne potpisujem formalno ukazse, nego donosim ukaze“, rekao je Đukanović.

On je dodao da su donešeni ukazi izraz njegove volje, jer njemu pripada odluka u toj oblasti.

„To, naravno, ne znači da je to razlog za sukobljavanje. Ne, to je samo podsjećanje da onaj ko ima inicijativu mora da bude konstruktivan“, naveo je Đukanović.

On je rekao da je na sastanku sa Krivokapićem, Bečićem i Abazovićem saopštio kako vidi put uspješne kohabitacije, i da je bio na čelu politike i pokreta koji je stvarao državu.

„Prema tome, ne pada mi napamet da opstruiram ovu državu i njenu funkcionalnost. To ne želim nipošto. Apsolutno ću sa svoje strane učiniti sve da nova parlamentarna opozicija bude, kao i do sada, veoma državno i nacionalno odgovorna i konstruktivan činilac državne politike“, kazao je Đukanović.

On je podsjetio da od prvog dana tvrdi da kohabitacije nije nesavladiv problem za Crnu Goru.

„Ako smo uspjeli da sve prethodne lekcije uspješno savladamo, ne vidim zašto ne bismo uspješno odgovorili kohabitaciji. Potrebno je samo navići se na novu realnost“, smatra Đukanović.

On je rekao da je sve što radi, uključujući i vraćanje predloga zakona, podsjećanje da niko nema pravo na euforiju.

Đukanović je kazao da razumije „radost nove vlasti koja je pobijedila poslije 30 godina iščekivanja“, ali, kako je istakao, radost ne smije da bude toliko euforična da pogazi Ustav.

„Pobijedili smo na referendumu 2006. godine. Prva poruka u noći referenduma je bila – nema pobjednika i poraženih, ovo je naša zemlja. Svi treba da radimo za njenmu dobrobit“, naveo je Đukanović.

On je ocijenio da će kohabitacija biti još jedno novo uspješno demokratsko iskustvo Crne Gore„koja će iz ovog perioda, koliko godtrajao, izaći još demokratski zrelija i sa još višim nivoom demokratske kulture”.

Govoreći o tome što nije potpisao Predlog odluke za smjenu načelnika Generalštaba, Đukanović je rekao da na tu funkciju niko nije postavljen ili smijenjen mimo sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost.

To je, kako je kazao, toliko značajno pitanje da podrazumijeva da članovi Savjeta moraju naći slobodan termin i razgovarati o inicijativi koja uvijek pripada ministru, u ovom slučaju ministarki odbrane.

Đukanović je rekao da je inicijativa koja je došla do njega isključivala održavanje sjednice Savjeta i podrazumijevala „nešto što se koristi kao mehanizam između sjednica, ali nikad za pitanje ovog slučaja“.

Prema njegovim riječima, na sjednici Savjeta koju je on inicirao nije bilo dovoljno vremena za saglasnost o tako važnom pitanju.

„Dogovorili smo se da održimo novu sjednicu u kratkom roku, i moje je očekivanje da se ona dogodi tokom sljedeće sedmice. U međuvremenu je ostavljen prostor za konsultacije na relaciji ministarka odbrane – predsjednik države o ovom značajnom pitanju“, rekao je Đukanović.

Govoreći o situaciju u pravosuđu, Đukanović je ocijenio da je ona rezultat neopravdano rigidno postavljenih ustavnih uslova za izbor čelnih ljudi u sudskoj vlasti.

„Ta rigidna rješenja bi možda mogla biti primjerena nekom društvu sa manjim nivoom društvenih podjela ili manje dubokim istorijskim podjelama koje je savremena Crna Gora naslijedila. Očigledno se to sada pokazuje kao problem“, smatra Đukanović.

On je ocijenio da se u parlamentu moraju tražiti putevi da se dođe makar do tropetinske većine koja će obezbijediti izbor ljudi na čelnim funkcija u sudskoj vlasti, ukoliko se želi da Crna Gora i dalje čuva imidž funkcionalne države.

Đukanović je kazao da je i o tome razgovarao sa Krivokapićem, Bečićem i Abazovićem.

„Nama nasušno treba funkcionalna treća grana vlasti, sudska grana, pod čime u širem tumačenju podrazumijevam i državnog tužioca u punom kapacitetu i predsjednika Vrhovnog suda, a samim tim i Sudskog savjeta“, rekao je Đukanović.

On je rekao da Vlada, koja bi trebalo da ima podršku 41 poslanika, najžešće kritike i ultimatume dobija od koalicije koja unutar vladajuće većine ima dvije trećine, odnosno 27 poslanika.

„To je Demokratski front (DF) koji potpuno neskriveno, rekao bih čak ponosno, djeluje u ime interesa druge države. One države koja otvoreno želi da poništi crnogorski državni, nacionalni i kulturni identitet“, precizirao je Đukanović.

On je podsjetio da je vladajuća većina, dan nakon izbora, potpisala sporazum kojim najavljuje da će poštovati strateški državno-politički kursa koji Crnu Goru treba da dovede do Evropske unije (EU), uz istovremeno preuzimanje obaveza za poštovanje članstva u NATO.

„Te dvije dimenzije teško mogu da opstanu u jednoj vladi. Mislim da se slika ovdje mora izbistriti, da će se vrlo brzo Vlada morati opredijeliti da li će da slijedi kurs primitivnog nacionalizmakoji diktira DF, ili ono što je potpisala i ićidaljim putem evropeizacije Crne Gore“, ocijenio je Đukanović.

On smatra da će iz tih odluka biti jasno na kojoj platformi će se tražiti tri petine za izbor državnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda i sudija Ustavnog suda, i da li će se Vlada opredijeliti da podršku za tropetinsku većinu pokuša da nađe na nacionalističkoj, ili na evropskoj platformi.

Đukanović je kazao da je siguran da će se do nje doći.„Možda ćemo morati preko izbora da do nje dođemo, možda ćemo moći bez izbora, sanekim trezvenim razgovorom o tome kako i ko želi da doprinosi daljoj evropeizaciji Crne Gore, ali nemam nikakve sumnje da bi najgori mogući scenario bio dalji gubitak funkcionalnosti države“.

Komentarišući optužbe da je pravosuđe pod uticajem DPS-a, odnosnonjega lično, Đukanović je rekao da nova vlast unaprijed pokušava da stvara atmosferu u kojoj će, eventualno, po njih negativna odluka Ustavnog suda, biti označena kao odluka pod pritiskom.

On je kazao da je mnogim odlukama i tužilaštva i sudstva bio, ne samo nezadovoljan, nego istinski iznenađen, ali da se nikada nije dogodilo da je o tim odlukama telefonom, uzgred ili u živom razgovoru razgovarao sa nosiocima sudske sudske vlasti u Crnoj Gori.

„To su slobodni ljudi sa integritetom, neki od njih više nijesu na tim funkcijama, imaju apsolutnu mogućnost da me demantuju. Neće to uraditi zato što toga nije bilo“, istakao je Đukanović.

On je kazao da su protekla četiri i po mjeseca za DPS bili vrijeme samopreispitivanja, i da se od prvog dana nijesu bavili polemikom sa voljom građana niti šta je to što je pomoglo novoj parlamentarnoj većini da bude pobjednik na posljednjim izborima.

„O tim pitanjima smo uvijek razgovarali sa svojim međunarodnim sagovornicima, ukazujući im da je Crna Gora već godinama suočena sa jednim vrlo sofisticiranim modelom hibridnog rata, koji tamo gdje je projektovan, nije projektovan za Crnu Goru“, naveo je Đukanović.

On je kazao da je taj model projektovan da ruši Evropu i evropski sistem vrijednosti, a da se Crna Gora, sticajem okolnosti, 30. avgusta našla na liniji vatre.

„Na toj istoj liniji će se naći svaka evropska država kada dođe vrijeme izbora u njoj. O tome smo govorili kada smo govorili o drugima. Ali rekao bih da smo 90 odsto vremena iskoristili da se bavimo sobom. Kao svaka odgovorna partija zakazali smo kongres“, rekao je Đukanović.

On je ocijenio da je kongres DPS koji će biti održan u nedjelju biti „samo jedan međaš“ u istoriji te partije, koji će im pomoći da nastave dalje putem realizacije veoma jasne, konzistentne i realne vizije.

„I ovaj izborni rezultat od 30. avgusta ničim nije doveo u pitanje našu viziju. Ta vizija je vrlo dugoročna, i pokazalo se veoma prihvatljiva i realna“, smatra Đukanović.

On je ocijenio da će Kongres biti prilika da se promjenama koje žele da preduzmu najavi nova etapa u političkom životu DPS-a koja, kako je naveo, neće mnogo zadiratiu u programska opredeljenja.

„U Glavnon odboru stranke biće nešto više od 60 odsto novih ljudi. Karakteristika naše partije je otvorenost, sposobnost da privuče mlade, uspješne, ambiciozne ljude”, rekao je Đukanović.

On je kazao da je oko 60 ljudi dalo saglasnost da bude u opticaju za izbor četiri potpredsjednika.

„Ne mogu vam nažalost ništa dalje reći od toga, ne zbog tajnosti, nema tu nikakvog razloga za bilo kakvu tajnost, nego još smo u fazi razgovora na te teme“, kazao je Đukanović.

Na pitanje da li ostaje na čelu DPS-a , Đukanović je odgovorio da je to dio razgovora.

„O tome ćemo, kao i uvijek do sada, ozbiljno razgovarati. Ovo je poslednji put da DPS na takav način bira predsjednika. U Statutu koji ćemo, vjerujem, usvojiti na kongresu, predviđeno je da najkasnije za dvije godine imamo neposredan izbor predsjednika stranke“, rekao je Đukanović.

On je kazao da se uoči izbora u Nikšiću ponavlja praksa sa parlamentarnih izbora, odnosno, kako je naveo, očigledna namjere Beograda da nastavi sa praksom svog involviranja u politički i demokratski život i izborne procese u Crnoj Gori.

„Nema nikakve sumnje da je Beograd bio vrlo involviran u parlamentarne izbore u Crnoj Gori. I neposredno, i posredno uz funkcionalizovanje Srpske pravoslavne crkve. Dakle, iz usta njihovih javnih ličnosti smo više puta čuli izrazitu zainteresovanost za izborni ishod u Nikšiću i za popis stanovništva u Crnoj Gori“, rekao je Đukanović.

On je kazao da je Nikšić jedno od vrlo stamenih uporišta države Crne Gore i njene evropske perspektive.

„Nikšić je istovremeno i snažno uporište DPS-a i vjerujem u dobar rezultat na izborima“, naveo je Đukanović.

On je dodao da vjeruje da će DPS popraviti svoj rezultat u odnosu na parlamentarne izbore.

„Da li možemo do pobjede? Mislim da možemo. Ako budemo uradili sve sa platforme koju smo vrlo realno postavili, kao predizbornu platformu za naše djelovanje u Nikšiću, ako uradimo sve tako kako smo se dogovorili, ja sam ubijeđen da je to put do pobjede”, poručio je Đukanović.

On je rekao da postoji dobra atmosfera da DPS na izborima u Nikšiću nastupi sa tradicioonalnim partnerima.

„Ne mogu vam kazati da smo to još dogovorili, ali mogu slobodno reći da postoji dobra atmosfera za to. Dakle, razgovori na tu temu su u toku, vremena još ima za finalni dogovor“, kazao je Đukanović.

On je dodao da je optimista da će uspjeti da okupe, ne samo ranije i sadašnje tradicionalne saveznike, nego “sve one ljude kojima je nezavisna, suverena, građanska Crna Gora na srcu i koji žele da ona bude dio evropske civilizacije”.

Govoreći o aktuelnoj vlasti, on je rekao da ne očekuje da ovakva vladajuća koalicija može biti ozbiljna podrška Vladi tokom četvorogodišnjeg perioda.

„Dakle, vjerujem da će se Crna Gora suočiti sa potrebom prijevremenih parlamentarnih izbora“, ocijenio je Đukanović.

On je rekao da vjeruje da će, kroz izbore ili bez njih, morati da dođe do političkog restrukturiranja političke scene, gdje će se jasno pokazati osnovna linija razgraničenja. koja nije samo karakteristika političkog života u Crnoj Gori.

„To je karakteristika političkog života u našem region. Dakle, u svakoj zemlji regiona, uključujući i Crnu Goru, imate narastajuće proevropske pokrete“, pojasnio je Đukanović.

On je naveo da postoji i drugi dio političkih scena zemalja regiona „koje je najtačnije nazvati politikom primitivnog nacionalizma i šovinizma“.

„Tu ne stanuje ništa što je evropsko. Tu stanuje samo otpor prema svemu što je evropsko. Sa tog dijela političke scene, i iz Crne Gore i iz drugih zemalja, čućete da je Evropa trula civilizacija, i da je NATO četvrti Rajh“, kazao je Đukanović.

On je rekao da ne može na duži rok trajati trajati „politika dvojnih standarda koju se sada primjećuje u vladi Crne Gore“.

Đukanović je podsjetio da je Vlada poručila da želi da nastavi putem ka Evropi i da želi da poštuje partnerske obaveze u okviru NATO-a.

„Odmah iza toga smo vidjeli praksu u kojoj je član Vladinog VijećaSavjeta za nacionalnubezbjednost postao čovjek po osnovu funkcije u parlamentu, kao predsjednik Odbora za bezbjednosti odbranu“, rekao je Đukanović i dodao da je to čovjek koji je nepravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog učešća u državnom udaru.

On je upitao da li neko u Vladi očekuje da će, nakon takvog konstituisanja parlamentarnog Odbora za bezbjednost i vladinog Savjeta za bezbjednost, NATO više podijeliti ijednu bezbjednosnu informaciju sa Crnom Gorom.

„Ako želite da vam kažem iz svog iskustva, odgovor je ne. Ako mislite da će nam to oglasiti na sva zvona, neće. Samo neće distribuirati to što treba da distribuira, a što je veoma važno da bi jedna zemlja mogla da vodi ozbiljnu politiku“, ocijenio je Đukanović.

On je dodao da „smo u fazi osvješćivanja određenih opasnosti kroz koje Crna Gora sada prolazi“.

„Optimista sam, vjerujem da nećemo dozvoliti da se Crna Gora sunovrati sa puta evropeizacije našeg društva i integracije u EU“, zaključio je Đukanović.