Kordić: Kriterijumi EU za proširenje stroži, 2025. godina orijentir za članstvo
Orijentir crnogorskim institucijama treba da bude 2025. godina kao okvir za članstvo postavljen u strateškim dokumentima EU, što znači da do kraja 2023. godine sva pravna tekovina EU mora biti prenijeta u domaće zakonodavstvo, a institucije osposobljene da je sprovode. To je ujedno i strateško opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo, poručila je u intervjuu za Pobjedu glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.
Crna Gora je otvorila
sva pregovaračka poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, zatvaranje poglavlja
teče znatno sporije i teže, pa tako na posljednjoj međuvladinoj konferenciji u
Briselu Crna Gora nije zatvorila nijedno poglavlje niti je bilo pomaka u
pregovorima.
Kakva su Vaša
očekivanja, kako će teći dalja dinamika pregovora i zatvaranja poglavlja?
KORDIĆ: Pokretač sveukupne buduće dinamike pregovora
ogleda se u jasnom strateškom cilju – da Crna Gora bude prva naredna članica
Evropske unije. Orijentir našim institucijama treba da bude 2025. godina kao
okvir za članstvo postavljen u strateškim dokumentima EU, što znači da do kraja
2023. godine sva pravna tekovina EU mora biti prenijeta u domaće zakonodavstvo,
a institucije osposobljene da je sprovode. To je ujedno i strateško
opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju
spremnost zemlje za članstvo.
Što se tiče konkretnih
etapa koje nam slijede u pregovorima, Crna Gora koja je sada jedina država
kandidatkinja sa svim otvorenim poglavljima, staviće tokom 2021. godine snažan
akcenat na ispunjavanju preostalih privremenih mjerila za poglavlja 23 –
Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Sloboda, pravda i bezbjednost. Paralelno sa
zajedničkim naporima sve tri grane vlasti u reformi vladavine prava, naša
pregovaračka struktura će zajedno s Evropskom komisijom raditi na definisanju
konkretnih akcija za dobijanje završnih mjerila. To će omogućiti da Evropska
komisija pripremi odgovarajući izvještaj i predstavi ga državama članicama EU.
Usvajanje izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 od
strane Savjeta EU svakako će podstaći postupno zatvaranje svih drugih
poglavlja.
Naša zemlja usvojila je
prošle godine novu metodologiju pregovora sa EU. Šta će to značiti u praksi i
kako će se ona primjenjivati?
KORDIĆ: Nova metodologija pregovora sa EU predstavlja
prvenstveno odraz volje nekih država članica EU da se politika proširenja vrati
u fokus i to je ono što je za nas kao državu kandidata, koja je najbliža
članstvu, posebno značajno u ovoj inicijativi – kredibilnija, dinamičnija,
opipljivija perspektiva za članstvo.
U političkom smislu,
veoma je važno što nova metodologija otvara više prostora za politički dijalog
sa državama kandidatima i mogućnost učestvovanja u radu radnih tijela EU
zajedno sa državama članicama na temu različitih sektorskih politika. Na taj
način, tokom narednih predsjedavanja EU, možemo očekivati organizovanje foruma
posvećenih političkoj debati na najvišem nivou o stanju u poglavljima, bez
obzira da li se zaista dolazi do tehničkog zatvaranja nekog poglavlja. Nova
metodologija je takođe stimulativna za bolje korišćenje sredstava IPA III, jer
posredno stavlja države kandidate u položaj da budu konkurencija jedni drugima
kad su u pitanju projekti koji se planiraju po sektorima.
U tehničkom smislu,
većina stavki nove metodologije je već definisana u pregovaračkom okviru za
Crnu Goru iz 2012. godine, tako da se tu ne očekuju niti izmjene u načinu
izvještavanja Evropske komisije, niti neke „tematske“ izmjene u pregovaračkoj
strukturi. Ipak, podjela na grupe poglavlja, tzv. klastere, koju uvodi nova
metodologija, ukazuje da u pregovaračkoj strukturi moramo imati snažno
zajedničko djelovanje resora i interakciju više poglavlja, kako bismo ostvarili
uspjeh.
Otpočinjanje pristupnih
pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ponovo je odloženo. Da li je to
još jedan znak da EU nije spremna za dalje širenje i kako Crna Gora da shvati
ove poruke?
KORDIĆ: Politika proširenja EU je u stalnoj evoluciji,
jer zajedno sa novim talasima proširenja i širenjem broja njenih članica i
procesi donošenja političkih odluka bivaju sve kompleksniji na nivou EU. Tako
je o talasu proširenja iz 2004. godine, kada su pristupale Slovenija ili Slovačka,
svojevremeno odlučivalo svega 15 članica, u poređenju sa današnjih 27 koje
razmatraju pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Poruka za Crnu Goru je
da mora prihvatiti geopolitičke specifičnosti Evropske unije i njenih država
članica i nastaviti da radi na reformama na unutrašnjem planu, bez obzira na
vanjsko-političke okolnosti. Moramo biti svjesni činjenice da politika
proširenja EU ne može uživati popularnost u vrijeme kada se i sama EU suočava
sa mnogobrojnim izazovima – posljedicama ekonomske krize iz 2008, izlaskom
Velike Britanije, migrantskom krizom, rastom populizma, pandemijom kovid-19.
To, ipak, ne treba da nas odvrati od rada na unapređenju našeg sistema i
kvaliteta sektorskih politika koje usklađujemo sa EU kako bi standardi bili
bolji za naše građane.
Moramo biti spremni na
nepredviđene okolnosti jer je priroda procesa takva da se, pored utemeljenih
kriterijuma, pojavljuju i neki novi izazovi: npr. fokus u EU je posljednjih
godina sve više na vladavini prava i kriterijumi su sve strožiji i kad su u pitanju
pojedine države članice. Tako je Evropska komisija ove godine po prvi put
napravila izvještaj o stanju u vladavini prava u njenim članicama, a čak je i
debata o 7-godišnjem budžetu EU bila prožeta ovim temama. Stoga ne iznenađuje
da se i kriterijumi prema državama kandidatima postrožavaju.
Portugal je preuzeo
predsjedavanje Savjetom EU 1. januara. Da li je, prema Vašem mišljenju, realno
da Balkan, uprkos uvjeravanjima, ne bude dio agende u narednih pola godine, sve
dok Slovenija kao blizak susjed ne preuzme predsjedavanje?
KORDIĆ: Portugal, kao dio trojke koja predsjedava EU –
Njemačka, Portugal, Slovenija, u svojim prioritetima izdvaja 3 stuba – oporavak
Evrope kroz zelenu i digitalnu tranziciju, vraćanje povjerenja u socijalna
prava, koheziju i solidarnost za bolji ekonomski oporavak i jačanje strateške
pozicije EU kao otvorene prema svijetu.
U okviru ovog trećeg
stuba, nedvosmislena je poruka podrške politici proširenja EU koja u Programu
Portugala januar-jun 2021. glasi: „Nastavićemo proces proširenja na Zapadni
Balkan na bazi nove, kredibilnije i efektivnije metodologije, kao i napore na
stabilizaciji i integraciji regiona, podržavajući Evropsku komisiju u tekućim
reformskim procesima koje podstiče u ovim zemljama“.
To u praksi znači da će
Portugal afirmisati primjenu nove metodologije i političkog dijaloga na visokom
nivou sa državama članicama, što bi moglo podstaći organizovanje konkretne
međuvladine konferencije između Crne Gore i EU na temu ostvarenog napretka u
pregovaračkom procesu, kao otklon od dosadašnje prakse da se međuvladine
konferencije organizuju samo za potrebe tehničkog otvaranja i zatvaranja
poglavlja pregovora.
Evropska komisija
pozvala je vlast u Crnoj Gori da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz
postupak zapošljavanja koji je u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim
službenicima i namještenicima. Uprkos tome, usvojene su izmjene Zakona, za koje
EU kaže da će pomno pratiti. Kakav je Vaš stav? Da li su usvojene izmjene
Zakona u skladu sa dobrom evropskom praksom?
KORDIĆ: Za Crnu Goru, kao državu kandidata, reforma
javne uprave predstavlja, pored vladavine prava i ekonomskog upravljanja, jedan
od tri ključna stuba politike proširenja EU. Ostvarivanje napretka u reformi
javne uprave važno je kako za obezbjeđivanje demokratije, vladavine prava i
zaštite interesa naših građana, tako i za unapređenje administrativnih
kapaciteta naših institucija na način da efikasno sprovode pravnu tekovinu EU.
Budući da je kvalitetna
javna uprava jedno od osnovnih načela politike proširenja, na zahtjev Evropske
komisije, SIGMA – OECD je razvila principe javne uprave koji predstavljaju
svojevrsne smjernice upućene zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU. One
predstavljaju standarde tzv. „meke pravne tekovine EU“ i služe kao okvir za
procjenu stanja i napretka u javnoj upravi, a svaka država članica uređuje ovu
oblast u skladu s opsegom i potrebama svoje administracije.
Kad su u pitanju
izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, važno je da one budu
usmjerene upravo na ključna načela dobre uprave – depolitizaciju, meritokratiju
i viši kvalitet u pogledu znanja i vještina kadra.
Ovo naročito jer su
depolitizovane javne institucije sa dobrim ekspertskim kadrom presudne za
efikasnu, nezavisnu i transparentnu javnu upravu, koja u fokus svog djelovanja
stavlja građane i obezbjeđivanje odgovarajućih usluga za njih. To u praksi
znači da svaki odabir kadra treba da prođe proceduru zapošljavanja zasnovanu na
kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti, prateći odredbe Zakona o državnim
službenicima i namještenicima, koji je u ranijem periodu koncipiran uz
ekspertsku pomoć Evropske komisije. Sve dalje izmjene i dopune Zakona koje se
predlažu od strane Skupštine svakako treba da doprinesu još boljem kvalitetu
Zakona i da odražavaju duh dobrih principa javne uprave, dodatno unapređujući
kvalitet i stručnost kadra, cirkulaciju vještina i znanja, te da promovišu
napredovanje po zaslugama, depolitizaciju i profesionalnu javnu upravu.
Rekli ste da EU nije
zabranila pomoć MA. Zašto se onda Vlada poziva na preporuke EU kada je u
pitanju gašenje MA?
KORDIĆ: Zahtjev EU je da Crna Gora, kao država
kandidat za članstvo, treba da gradi snažan i funkcionalan sistem kontrole
državne pomoći, istovremeno poštujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
između Evropske unije i Crne Gore. Član 73 ovog Sporazuma podrazumijeva:
– Kao prvo, da ista
pravila u oblasti politike konkurencije važe za Crnu Goru kao i za države
članice EU, odnosno da se zabranjuje svaka državna pomoć koja narušava ili
prijeti da naruši konkurenciju favorizovanjem određenih privrednih društava ili
određenih proizvoda. To znači da iznalaženje održivih modela, između ostalog i
dodjele državne pomoći nacionalnim kompanijama, mora biti u ovim okvirima,
odnosno usklađeno s pravilima EU.
– Kao drugo, da mjere
državne pomoći ocjenjuje operativno nezavisno tijelo, odnosno Agencija za
zaštitu konkurencije – AZK. Ispunjavanjem završnih mjerila za 8. poglavlje
Konkurencija, Crna Gora će jačati svoje kapacitete za puno sprovođenje pravne
tekovine EU u ovoj oblasti, naročito administrativne i pravosudne kapacitete u
oblasti antimonopolskih pravila i kontrole državne pomoći, kao i izgraditi
odgovarajući bilans rezultata. To su ključni zahtjevi EU u oblasti pregovora.
Ono što je važno je da
je Evropska komisija naš strateški partner i da je i ovdje spremna da pruži
dodatnu ekspertsku pomoć, kako bi naše institucije jačale svoju ekspertizu u
skladu s najboljim praksama EU.
0 Komentara