Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić kaže da, prema crnogorskom pravu, ne postoji nijedan razlog za hitnost, kada je riječ o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti. A predložene izmjene zakona vidi kao netransparentnu proceduru kojoj je cilj, kako kaže, legalizacija sistemskih nezakonitih upisa objekata kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Spajićeva je našoj Tatjani Perović kazala da samom najavom o spremnosti da se odmah nakon usvajanja Zakona krene u rad na novim izmjenama, aktuelna vlast je priznala da su predložena rješenja falična. 

Vlada je uputila Skupštini na usvajanje izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je utvrdila po hitnom postupku.

                                             Aneta Spaić

Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta i članica ekspertskog tima bivše Vlade, kaže da, prema crnogorskom pravu, ne postoji nijedan razlog za hitnost. Podsjeća i da je donošenje zakona po hitnoj proceduri i prečesto pribjegavanje ovoj praksi zarad, kako kaže, zloupotreba, jedna od zamjerki EK u odnosu na cijeli region.

“Prema crnogorskom pravu, zakon se po hitnom postupku može donijeti samo u dvije situacije, usljed nepredvidivih okolnosti, zbog kojih bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice i druga, kada je zakon potrebno usaglasiti sa evropskim pravom i međunarodnim ugovorima i konvencijama. Dakle, jasno je da je hitnost procedure u potpunosti neopravdana,“ kaže Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta.

Ne stoje, kaže, ni tvrdnje, o neustavnosti postojećeg Zakona. I podsjeća da ocjenu neustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti može izreći samo i isključivo Ustavni sud.

“Do sada, godinu od usvajanja ovog teksta nije podnijeta ni inicijativa. Te je začuđujuća, pravno i logički neodrživa tvrdnja o navodnoj neustavnosti zakona. Ovim se onemogućuje i sudski epilog kod najveće evropske sudske instance, sada je sasvim jasno i zbog čega”, kazala je Spaić.

A same izmjene zakona predstavljaju, kako ocjenjuje Spaićeva, netransparentnu proceduru kojoj je cilj, kako kaže, legalizacija sistemskih nezakonitih upisa na objektima kulturno istorijske baštine CG. Otuda, kako navodi, i ocjena Venecijanske komisija o adekvatnosti i opravdanosti upravnog postupka u važećem Zakonu o vjerskim zajednicama, koji ima sve garancije člana 6. Evropske konvencije.

“Registracija nije početak postojanja već je čin prihvatanja pravnog poretka zemlje u kojoj se djeluje. Iz tog razloga, SPC bi morala da se registruje kao što je to urađeno u Srbiji, Hrvatskoj, BiH, jer samo prihvatanjem registracije, crkva sa sjedištem u drugoj državi, može pokazati elementarno poštovanje pravnog poretka ove zemlje”, istakla je Spaić.

A imajući u vidu da je ovo pitanje u nadležnosti Skupštine, Spaićeva očekuje da će predsjednik Aleksa Bečić, kako kaže, odbraniti Poslovnik institucije koju predstavlja. A ponudom naknadnog formiranja Radne grupe koja bi radila na novim izmjenama zakona, aktuelna Vlada i parlamentarna većina, indirektno su, ocjenjuje Spaićeva, demonstrirale i svjesnost o faličnosti predloženih rešenja, kojim se, zaključuje, neustavno privileguje SPC.