Građanska Crna Gora je svojim glasovima uvijek pružala šansu novim ljudima u politici, i uvijekje bila iznevjerena na najgrublji način. Sve ovo što se događa danas na crnogorskoj političkoj sceni u suštini je već viđeno, samo što je politički predznak promijenjen. I to je ono što svakoga čovjeka u našoj domovini mora zabrinuti, jer kod nas se svako građanstvo lako pretvori u nešto drugo. Najčešće u srpski nacizam”, kaže u intervjuu Dnevnim novinama predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović ističe da ga raduju i ulivaju nadu nastupi mladih ljudi u crnogorskoj Skupštini koji imponuju svojim obrazovanjem, elokventnošću i političkom čvrstinom u iznošenju stavova, kao i građanskom pristojnošću i vaspitanjem.

Komentarišući novu Vladu, gost DN ocjenjuje da je smrću mitropolita Amfilohija Vlada ostala bez “značajnog autoriteta koji je bio u stanju da amortizuje nesuglasice unutar pobjedničkih koalicija”.

“Da li će gospodin Krivokapić imati političke mudrosti i umijeća da sa njima izađe na kraj ostaje da se vidi”, poručuje predsjednik Matice crnogorske.

Odgovarajući na naše pitanje o popisu stanovništva, Radulović ističe da su “Crnogorci narod koji svoje najbolje osobine pokazuju pod pritiskom”, te da ne očekuje nikakve značajnije promjene, osim jasnije nacionalne homogenizacije crnogorskog naroda u oblasti identitetskih pitanja.

 DN: Crna Gora je dobila novu Vladu. A ona je, prije nego što je i formirana, dovela u pitanje svoj kredibilitet: kadrovskim rješenjima, činjenicom da je mandatar kandidat SPC, a posebno time što je u većini riječ o jednonacionalnoj i jednovjerskoj grupi ljudi. Šta sve možemo očekivati od premijera i njegovih izabranika?

RADULOVIĆ Nadam se ne previše štete. Ili bar ne štete koja ne može biti p opravljena u budućnosti od strane neke drugačije političke većine. Ako se bude pridržavao onoga što je govorio u Skupštini i u javnim nastupima nakon stupanja na dužnost, vjerujem da će biti neuporedivo oprezniji u potezima koje bude povlačio kao predsjednik Vlade. Sto je donekle i prirodno. Uostalom, sama činjenica da je militantne srpske ekstremiste iz DFa izbjegao kao članove nove crnogorske Vlade ukazuje da nema pretjerano visoko mišljenje o njima, zapravo da je siguran kako bi mu njihovo prisustvo više donijelo štete nego koristi. Moguće je da su mu takvu odluku sugerisali i podržavaoci iz EU oni koji su ga, pored SPC i državnih struktura Srbije, najzad i doveli na vlast u Crnoj Gori ali kako god bilo, to je ipak dobra odluka i njemu je valja pripisati u pozitivni saldo.

Da li će njihovu ljutnju umiriti kadrovskim ustupcima “po dubini” i da li za to postoji zakonski osnov, to ne znam. Očigledno su mnoge mogućnosti otvorene, makar i ona da ih pošalje na izdržavanje zatvorske kazne, što ako pretjeraju u političkom suprotstavljanju Vladi nije isključeno da im se na kraju dogodi. Sva je prilika i oni su toga dobro svjesni, pa su ovoga puta i glasali kako treba. I nastaviće tako da glasaju, bez obzira na svoja protivljenja i kritike. Sve će se njihove političke jadikovke ograničiti na Facebook i Twitter.

DN: U kojoj mjeri je smrt mitropolita Amfilohija otežala posao novom premijeru?

RADULOVIĆ: Smrću g. Radovića ova je Vlada ostala bez značajnog autoriteta koji je bio u stanju da amortizuje nesuglasice unutar pobjedničkih koalicija i da izgladnjele političke hijene koje već dugo preže plijen spusti na zemlj u i donekle urazumi. Da li će g. Krivokapić imati političke mudrosti i umijeća da sa njima izađe na kraj, ostaje da se vidi. Kako god, njegova je pozicija nezavidna, jer i oni koji su nedavno izglasali povjerenje Vladi unaprijed su se po mnogo osnova distancirali od iste i pustili je niz vodu. Sve u svemu, niko mi tu ne uliva posebno povjerenje.

DN: Spajanje resora prosvjete, kulture, nauke i sporta izazvalo je najviše polemika u crnogorskoj javnosti. Koji je osnovni motiv Krivokapića da na čelo tih resora postavi osobu koja je otvoreno srpsko-nacionalistički nastrojena, koja se u javnosti predstavila politički skandaloznim izjavama?

RADULOVIĆ: Sumnjam da i on pouzdano zna odgovor na pitanje o svom motivu i pored onih shema i crteža antičkih stubova u planu i programu Vlade koje je nedavno iznio u javnost. Jer jedno je nacionalna i politička realnost Crne Gore delikatna, kakva već jeste! a sasvim drugo su mašinski nacrti i kompjuterski algoritmi koji se već gotovi dobijaju sa strane i bez kritičkog razmišljanja preuzimaju za primjenu u državi i društvu. Malobrojne političke zajednice poput Crne Gore upravo u tim resorima zahtijevaju posebnu brigu i trud. To su osjetljivi poslovi. U prvom redu politički, jer podrazumijevaju ozbiljnu viziju društvenog razvoja u budućnosti koju projektujemo i o kojoj pokušavamo odgovorno razmišljati. Prethodnoj vlasti sam u nekoliko navrata javno upućivao kritike mislim i u vašim novinama par puta kako nije dobro izbaciti predmet logika kao obavezan iz trećeg razreda crnogorskih gimnazija. I nikakvog rezultata od moje argumentacije nije bilo. A sada smo blizu situacije da uskoro treba očekivati pobunu protiv uvođenja vjeronauke u crnogorske škole. Nije problem, pobunićemo se. Smatram da ne treba uvoditi taj predmet jer bi to bio sumrak školstva u sekularnoj državi Crnoj Gori. Međutim, ne treba smetnuti s uma da im je upravo bivša vlast širom otvarala prostor za subverzivno djelovanje unutar državne administracije, i to sa visokih pozicija: u prosvjeti, zdravstvu, kulturi, medijima, privredi… Toliko o diskriminaciji.

DN: Kakve posljedice izbor Bratićke može imati na identitetska pitanja u Crnoj Gori, te da li je opravdana bojazan da je riječ o namjeri da se preko ministarstava u kojima se kreira obrazovna, kulturna i naučna politika uruše temelji crnogorske države, a Crnogorci kao narod obesprave i asimiluju?

RADULOVIĆ: Davno je rečeno kako na Crnu Goru niko slavu dobio nije. Neće ni ova ministrica 4u1, sva je prilika. Protiv Crne Gore se obećanja lako daju, ali se teško, skoro nemoguće, ili uz velike jade ispunjavaju. Da nijesmo narod koji odavno postoji, svjesni sebe i ponosni na sopstvenu prošlost, valjda bismo nestali i ranije? Satrli bi nas neprijatelji junački, kako smo ih već i dočekivali. Nijesam sklon da precjenjujem moć nove crnogorske Vlade, niti imenovanih ministara. Postoje među njima ljudi koji bi Crnogorke i Crnogorce kao narod, crnogorsku državu i kulturu najradije izbrisali krpom, ali ne ide sve u politici baš kako čovjek želi. Uostalom, i oni će toga postati svjesni veoma brzo.

Naposljetku, zar nijesu ministri kulture i ranije bili prononsirani protivnici crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta (Dubak, Celebić, Lakušić, Liješević…) i ništa od njihovog truda. Na kraju nijesu uspjeli da nacionalno posrbe i asimiluju Crnu Goru. Sumnjam da će i gđa Bratić u tome uspjeti.

DN: Svjedoci smo da se društvenim mrežama, te brojnim reagovanjima intelektualaca na dešavanja poslije 30. avgusta ove godine, pokreće dio javnosti koji baštini crnogorsku suverenističku ideju, građanski koncept države… Vi ste, međutim, u jednom ranijem intervjuu bili skeptični prema građanskoj Crnoj Gori, poručujući da ne treba precjenjivati njenu snagu. Šta kažete danas?

RADULOVIĆ: Isto što i ranije, ništa promijenio u stavu nijesam. Koliko je političkih partija u posljednjih trideset godina bilo u poziciji da budu “jezičak na vagi” i da značajno pomjere političku stvarnost Crne Gore nabolje? I sve su propustile priliku da to učine. Neke se ni danas ne mogu oporaviti od svojih propuštenih prilika, iako to pokušavaju. Neke su se i ugasile u međuvremenu. Građanska Crna Gora je svojim glasovima uvijek pružala šansu novim ljudima u politici i uvijek je bila iznevjerena na najgrublji način. Sve ovo što se događa danas na crnogorskoj političkoj sceni u suštini je već viđeno, samo što je politički predznak promijenjen. I to je ono što svakoga čovjeka u našoj domovini mora zabrinuti, jer kod nas se svako građanstvo lako pretvori u nešto drugo. Najčešće u srpski nacizam.

Ako me implicitno pitate o građanskim peticijama, da vam i na to odgovorim.

DN: Upravo sam to htjela da pitam…

RADULOVIĆ: Od prethodnoga rukovodstva Matice crnogorske naslijedili smo dobar savjet za budućnost: ne potpisivati ništa u ime Matice u čijem sastavljanju i pripremi nijesmo od početka učestvovali. Pokazalo se da su bili u pravu. Nebrojeno puta. U Matici crnogorskoj svaka ideja i politička inicijativa za dobro Crne Gore može uvijek naći sagovornika, saradnika i čvrstu podršku. I to je sve. Za neke druge poslove, izbjegnite nas. Saradnici i ravnopravni partneri uvijek. Nekritički saučesnici – ne. Tako je postavljeno Programom i dosadašnjom praksom, od toga se neće odustati.

Ono što me raduje, i što najzad uliva nadu, jesu nastupi mladih ljudi u crnogorskoj Skupštini koji imponuju svojim obrazovanjem, elokventnošću i političkom čvrstinom u iznošenju stavova. A mogli smo jasno primijetiti: građanskom pristojnošću i vaspitanjem. Jednim dijelom i zbog toga smatram da crnogorska stvar nije izgubljena. Naprotiv

DN: Matica crnogorska pokrenula je seriju tribina “Sjednik četvrtkom” na kojima vaši gosti, istaknuti intelektualci, naučnici i kulturni poslenici otvoreno razgovaraju o prošlosti, aktuelnim dešavanjima i problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo i kultura. Jeste li zadovoljni interesovanjem javnosti za tribine i poruke koje javnost ima prilike da čuje?

RADULOVIĆ: Da, veoma. Reakcije ljudi koji gledaju našu tribinu su više nego povoljne i ohrabrujuće za nove poduhvate. U jednom trenutku smo procijenili da Matica crnogorska mora na novi i drugačiji način odgovoriti izazovu koji pred naše društvo nameće epidemiološka situacija, a da zadržimo u javnosti prisutnim naše programske ciljeve i djelatnost. Smatramo da je Matica crnogorska prostor koji ohrabruje ljude u slobodi, a da to na najbolji način postiže ljudska riječ. Pogotovo u ovim vremenima koja su prepuna buke i bijesa, a u kojima ljudska riječ najčešće izostaje. Ona pametna i crnogorska, da ne naglašavam koliko nam svima nedostaje. Svoj doprinos uspjehu tribine daje i crnogorska novinarka Tanja Pavićević, koja znalački i pripremljeno vodi svaki razgovor. Matica crnogorska svoje namjeravane poruke šalje javnosti, što nailazi na prihvatanje. A to je najbitnije.

DN: Da li će Matica crnogorska biti okosnica jednog novog pokreta za očuvanje sekularne, građanske Crne Gore?

RADULOVIĆ: Matica crnogorska nema ambicija da se stavlja na čelo nekog političkog pokreta, a očuvanje građanske i sekularne Crne Gore je naša programska i društvena obaveza od koje nećemo odustati. I do sada smo tome pružali svoj skromni doprinos, najbolje što smo znali i umjeli. Bilo bi isuviše pretenciozno da Matica na sebe preuzme ulogu supstituta političke stranke, a mislim da ne bi bilo ni pametno. Uostalom, i Program nas u tom dijelu angažmana jasno ograničava. Ono što je potrebno jeste da već postojeće partije ozbiljno promisle dosadašnju političku praksu i kadrovska rješenja, konsoliduju svoju strukturu i nastave borbu. Očigledno, stvoren je i prostor za formiranje novih partija, uz opasnost da mnoge od njih i radikalizuju svoju djelatnost. Treba se čuvati šovinizacije crnogorskog nacionalnog korpusa, jer se time ne bi postiglo ništa dobro. Čvrsto sam ubijeđen da Crna Gora nema budućnosti ukoliko nije sekularna, antifašistička i multinacionalna.

DN: Čemu će sve CG biti izložena tokom sprovođenja popisa naredne godine? Šta ako se ostvari projekcija Srbije?

RADULOVIĆ: Ne vjerujem u tu najavljivanu idilu srpskih nacional-šovinista. Crnogorci su inače narod koji svoje najbolje osobine pokazuju pod pritiskom. I upravo zbog toga nijesam sklon apokaliptičkom tonu. Biće pritisaka svake vrste, to se podrazumijeva, i ova Vlada će tome doprinijeti, ne sumnjam. Najzad, zbog toga je dobrim dijelom i postavljena. Ali ne vjerujem da će u tome uspjeti, bez obzira na trud i zadatak koji je prihvatila. Kukanjem i bojkotom ne možemo se oduprijeti. Ako kukamo, nemamo se kome obratiti da nas sasluša i pomogne, ako bojkotujemo, samo olakšavamo protivnicima posao. A i kakvu poruku šaljemo bojkotom i kukanjem: da ne vjerujemo pripadnicima svog naroda!? Ne očekujem nikakve značajnije promjene na popisu, osim jasnije nacionalne homogenizacije crnogorskog naroda u oblasti identitetskih pitanja.

SVI CRNOGORSKI SAKRALNI OBJEKTI BIĆE U VLASNIŠTVU DRŽAVE

DN: Sta će biti sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti?

RADULOVIĆ: Sada će biti što postojeća većina u Skupštini Crne Gore odluči. Ali za pet, deset, dvadeset godina, svi crnogorski sakralni objekti od kulturnog i istorijskog značaja za crnogorski narod biće u vlasništvu države Crne Gore. U to sam siguran. Srpska pravoslavna crkva je politička organizacija suštinski suprotstavljena državi Crnoj Gori, a nema zemlje sa dva gospodara, niti je ona moguća. Ovaj započeti spor tek će doživjeti svoje odgovarajuće rješenje. Mogu naravno partije da odustanu od proklamovanih ciljeva i da se predomisle, ali proces posjeduje svoju logiku nezavisnu od njihove volje. Ide to svojim putem.

NIJESMO SAMI

DN: Kakva će biti pozicija Matice u novim okolnostima? Očekujete li pritisak nove vlasti na vaše djelovanje?

RADULOVIĆ: Ne znam, zaista. I ne razmišljam previše o tome. Prethodna vlast se tako dobro potrudila prema Matici, držeći nas u statusu podstanara u Crnoj Gori, tako da ovi novi nemaju razloga da ništa dodatno učine kako bi nam naudili. Međutim, nijesmo sami, još uvijek imamo svojih prijatelja. I obratićemo im se za pomoć kada bude bilo potrebno. Neće to biti prvi put, tako je bilo i devedesetih godina.