Ekonomija

Industrijska transformacija kao put ka EU konvergenciji

Okt 01, 2026 0 Komentara

(15 riječi)

Panel ,,Unaprijediti. Osnažiti. Integrisati: Industrijska transformacija kao put ka EU konvergenciji“, Konferencije o ekonomiji Montenegro 2026 u organizaciji Privredne komore Crne Gore, realizovan je u partnerstvu sa Kancelarijom UNDP. 

Panel je moderirala Steliana Nedera, direktorka UNDP Istanbul regionalni hub, koja je istakla da region treba da ulaže u znanje, vještine, inovacije i tehnologiju kako bi povećao produktivnost i stvorio kvalitetnija radna mjesta. Istakla je i značaj obrazovanja mladih i žena, razvoja novih vještina i regionalne ekonomske saradnje koji su neophodni za budući privredni rast.  

Generalna direktorica Direktorata za industriju i zanatstvo u Ministarstvu ekonomskog razvoja Renata Milutinović kazala je da evropske integracije vide kao ekonomsku integraciju privrede Crne Gore. Naglasila je da je Vlada u avgustu 2024. godine usvojila dokument koji je osnov za tranformaciju ekonomije, te da se temelji na zelenoj, digitalnoj tranziciji i inovacijama. Milutinović je navela da je taj dokument bio jedna od osnova za privremeno zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 20. - Preduzetništvo i industrijska politika, ali i da ima tri cilja - jačanje srednjih i malih preduzeća, divezfikaciju crnogorske ekonomije i fokusiranje na ljude i njihove vještine. „Suština nije da se privreda primakne EU, već da se preduzeća pripreme za sve benefite koje nudi jedinstveno tržište. Jedna mala firma iz Crna Gora preko noći ne može da postane lider na tržištu, ali može da postane partner. Uspješnost će se mjeriti kada male i srednje kompanije budu pouzdani partneri evropskoj privredi“, istakla je Milutinović. 

Ona je naglasila je da je produktivnost malih i srednjih preduzeća ključ, te da je zadatak svih u lancu, Vlade, privrede i finansijskih institucija - da to omoguće. 

Stefan Badža, stručnjak za implementaciju i strategiju vještačke inteligencije i osnivač Centra za inovacije, rekao je da su prvom strategijom iz 2019. godine postavili osnove za dalji razvoj, a od 2021. uvode AI u škole Srbije. „Jer dalji razvoj će doći ne zahvaljujući IT stučnjacima, već onima koji znaju da koriste vještačku inteligenciju“, smatra on.

Utiska je da kompanije regiona nijesu toliko zainteresovane za ulaganje u inovacije i nove tehnologije osim ako ne vide da to njihova konkurencija to radi. „Kompanije nijesu dovoljno digitalizovane, previše su oslonjene u poslovanju na papir. a lakše je uvesti AI u digitalizovane procese. Za veću konkurentnost je neophodno unaprediti produktivnosti, a AI je glavni alat za to. Vještačka inteligencija vam pomaže da rastete uz isti broj zaposlenih“, zaključio je on. 

Michele Castoro, predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo banka, Bosna i Hercegovina stakao je da su infrastruktura, digitalizacija i primjena novih tehnologija ključne oblasti za budući razvoj privrede, posebno u kontekstu unapređenja protoka robe, povezivanja tržišta i jačanja konkurentnosti regiona.. Govoreći o tehnološkom razvoju, naglasio je sve značajniju ulogu digitalnih plaćanja i vještačke inteligencije u unapređenju poslovanja. „Tehnologija je danas ključna za razvoj svih sektora, a digitalizacija i vještačka inteligencija postaju važni pokretači veće produktivnosti i konkurentnosti privrede“, istakao je Kastoro, dodajući da dalji razvoj digitalizacije i usklađivanje sa evropskim standardima predstavljaju važan korak ka snažnijoj regionalnoj integraciji.

Producent i izvršni direktor „Ikone studio“ Valon Bajgora je kazao da su na Kosovu privukli dosta investicija i razvili filmsku industriju, te da je do sada investirano 1,8 miliona eura za filmove, reklame i video igrice. Naglasio je da se na taj način pomogao razvoj male zemlje sa velikim brojem mladih, ali da i dalje ostaju problemi kao što su nerazvijena infrastruktura, manjak obrazovanja i kadra za filmsku industriju. Bajgora smatra da treba obezbijediti edukaciju mladih za filmsku industriju, pa na tome sarađuju sa komšijskim državama - što pokazuje da zapravo moraju sami obrazovati ove kadrove. „Pokušavamo da podstaknemo susjedne zemlje da donesu poreske zakone kako bi mogli da imamo jednoobrazna poreska pravila, kako bi sarađivali u ovom sektoru. Treba finalizovati zakone jer nijedna zemlja nije spremna za investicije i igrane filmove“, kazao je Bajgora.

On je naglasio da država ne može biti dobar igrač u filmskoj industriji, ako nema dobar teren za igru. 

Olta Manjani, zamjenica ministarke ekonomije i inovacija Albanije, istakla je važnost razvoja kvalifikacija i vještina jer se sve više krećeno ka ekonomiji zasnovanoj na znanju. „Krećemo se ka ekonomiji više vrijednosti i produktivnosti a tome ne mogu da odgovore vještine koje imamo danas. Pomoću digitalnih sistema prognoziranja možete da adekvatno predvidite koje će kvalifikacije biti potrebne sjutra. Ne možete se referirati na ekonomiju prošlosti, već budućnosti“, smatra Manjani.

Prema njenim riječima, Albanija je uz Crnu Goru predvodnica EU integracija na Balkanu. „Pitanje nije kako da pripremamo ljude za EU, već kako da se oni uspješno nametnu unutar EU ekonomije, kako u sve uključiti kompanije i pokrenuti rad na vještinama za kojima postoji izražena tražnja. Ako oko te teme nemamo okupljene aktere iz biznis zajednice, politike i nauke ne možemo to provesti“, rekla je ona. 

Vladimir Kostadinov, glavni operativni direktor Tessa Group, istakao je značaj saradnje privatnog i javnog sektora za pokretanje novih investicija i razvoj kompleksnih projekata, posebno u oblasti infrastrukture i novih tehnologija. Naglasio je da kompanije u Sjevernoj Makedoniji imaju znanje, talente i tehnološke kapacitete koji mogu biti osnova za snažniji nastup ne samo na domaćem, već i na regionalnom i evropskom tržištu. „Imamo tehnologiju, znanje, kapital i tržište, ali nijedan od tih resursa sam po sebi nije dovoljan. Prava vrijednost nastaje tek kada ih povežemo i zajedno iskoristimo za stvaranje boljih rezultata“, poručio je Kostadinov. Dodao je da je Tessa Group kontinuirano ulagala u razvoj znanja i vještina svojih zaposlenih, čime je izgradila kapacitete za realizaciju sve složenijih tehnoloških projekata, te da je cilj dalje širiti postojeće aktivnosti i potencijal domaćih talenata staviti u funkciju razvoja kompanije i šireg društva.