Uz 13. Jul antifašizam je rodio državu – i to se ne smije prećutati
Antifašizam u Crnoj Gori nije folklor. Nije dekor istorije. Nije sentimentalno sjećanje na mladost pod zvijezdom petokrakom. Antifašizam je bio borba za opstanak a danas borba za političko dostojanstvo.
I iz te borbe izašla je – država.
U ratnom Kolašinu, dok su trajale ofanzive, održane su skupštine ZAVNO-a,na kojima se raspravljalo o budućem status Crne Gore,donesena je odluka da ONA- buduća federalna jedinica bude ravnopravna u budućoj zajednici. Ne pokrajina. Ne dodatak. Ne teritorija. Nego subjekt.
Ta odluka je kasnije potvrđena u Jajcu, ali Crna Gora u Jajce nije došla da moli za priznanje. Došla je sa već izraženom političkom voljom. Donijela je svoju državnost u zajednicu.
To je istorijska činjenica.
Zato je danas opasno i nepošteno govoriti o antifašizmu, a prećutkivati da je on u Crnoj Gori imao i državotvornu dimenziju. Ko odvaja antifašizam od crnogorske državnosti – taj reže korijen sopstvene istorije.
.
Crna Gora nije nastala 1945. godine. Njena državnost traje vjekovima. Ali je između 1918. i 1945. bila nasilno prekinuta. Upravo zato je odluka donijeta u Kolašinu bila čin istorijskog ispravljanja nepravde. Antifašizam je bio i moralna i politička obnova.
Ne smije se zaboravljati da je smisao federacije bio u ravnopravnosti država
Antifašizam u Crnoj Gori nikada nije bio protiv zajedništva. Bio je protiv potčinjavanja. Bio je protiv brisanja identiteta. Bio je protiv ideje da jedan narod ima pravo da određuje mjeru drugome.
Zato danas treba reći jasno:
Braniti antifašizam znači braniti Crnu Goru kao državu.
Crna Gora je u NOB-u pokazala da zna biti dio šire zajednice – ali ne po cijenu samoponištenja. Njena poruka je bila jednostavna: zajedno, ali ravnopravno.
Zato rečenica „Crna Gora neka je vječna“ nije suprotna ideji zajedništva.
Država koja zna ko je – može iskreno biti sa drugima.
A samo antifašistička državnost – ona koja je rođena iz borbe protiv zla – ima moralni autoritet da to kaže
( R.Kovačević)
0 Komentara