Održana godišnja sjednica Skupština penzionera Podgorice
Radusinović: Tražimo poštovanje stečenih prava i hitne mjere
Na godišnjoj Skupštini penzionera Podgorice koja je održana
juče, predsjednik Udruženja penzionera Glavnog grada Krsto Radusinović poručio
je da su penzioneri najbrojnija, najranjivija i najstrpljivija populacija u
državi, ali da je, kako je naglasio, strpljenju došao kraj.
- Penzioneri nijesu
ekonomska, niti smiju biti socijalna kategorija, već da traže ono što su
zaradili, odnosno da se poštuje njihov minuli rad i doprinos društvu i državi
kao trajno stečeno pravo - kazao je Radusinović.
On je istakao da su male penzije, inflacija i rast cijena
proizvoda i usluga doveli do toga da je polovina penzionera, kako je rekao,
postala sirotinja. Zbog toga je zatražio da se u zakonodavni okvir, uključujući
zakon koji uređuje rad Vlade i Fond PIO Crne Gore, unesu novine koje će
poboljšati status penzionera, navodeći kao primjer praksu iz Hrvatske, gdje
postoji posebno ministarstvo za ovu populaciju.
Radusinović je ocijenio da ponašanje poslanika vladajuće
većine u Skupština, koji nijesu dozvolili da se pitanje penzionera uvrsti u
dnevni red, nije dostojno ni komentara.
Kao prvu, hitnu mjeru, zatražio je vanredno povećanje
penzija od po 50 eura, kao i da se od naredne godine visina penzije veže za
prosječnu zaradu u državi u rasponu od 1,65 do 1,70 odsto. Takođe je naveo da
penzije treba usklađivati četiri puta godišnje, uz transparentan rad MONSTAT.
On je predložio da se već od polovine ove godine penzije
isplaćuju do 10. u mjesecu, a od naredne do 5. u mjesecu. Posebnom mjerom, kako
je kazao, treba riješiti probleme penzionera koji su, bez svoje krivice, ostali
bez posla i sa nedovoljnim radnim stažom dočekali starost.
- U Socijalnom savjetu treba da budu najmanje dva
predstavnika penzionera – jedan iz Saveza i jedan iz nevladinog sektora koji se
bavi ovom populacijom - poručio je Radusinović i ukazao da ne postoji
opravdanje za to što još nije uspostavljen socijalni karton.
On je podsjetio da je od 2021. godine Fond PIO preuzeo
obavezu da humanitarnu pomoć isplaćuje uz ček, na osnovu visine penzije kao
jedinog kriterijuma, što, kako je rekao, nije pravilno, te dodao da Vlada od
tada nije izdvajala sredstva za tu svrhu.
Radusinović je istakao i potrebu da se vrate doprinosi za
Fond zdravstva, kako bi se stvorili uslovi da penzioneri, invalidi i lica sa
posebnim potrebama imaju poseban šalter, čime bi se skratilo čekanje na
specijalističke preglede i operacije, proširila lista besplatnih ljekova i
unaprijedila dostupnost zdravstvenih usluga, posebno imajući u vidu da domovi
zdravlja u velikim prigradskim naseljima nakon pandemije nijesu u punom
kapacitetu funkcionalni.
Govoreći o ekonomskim politikama, naveo je da budžet treba
da se puni kroz kapitalne projekte i razvijenu poljoprivredu, a ne zapuštena
sela, uz smanjenje sive ekonomije i oslanjanje na platežno sposobne goste i
domaću radnu snagu, umjesto isključivog oslanjanja na turizam.
Zatražio je i nastavak stambene izgradnje za penzionere,
ističući da samo u Podgorici ima najmanje hiljadu onih koji su podstanari ili
žive u neuslovnim prostorijama, dok, prema podacima MONSTAT-a, u državi postoji
veliki broj praznih i napuštenih stanova.
Dodao je da Podgorici nedostaje još jedan dom za stare i dva
centra za dnevni boravak, te da su, nažalost, potrebne i narodne kuhinje.
Posebno je istakao da lokalna uprava treba da otvori klubove penzionera,
podsjećajući da je sedamnaest opremljenih prostorija zatvoreno od kraja 2023.
godine.
- Još uvijek se nadamo da će se naći razumna većina u Vladi,
Skupštini i Glavnom gradu, koja će naše zahtjeve i predloge ozbiljno shvatiti
i, u granicama mogućnosti, udovoljiti. U protivnom, nastupićemo sa drugim
zahtjevima i rokovima - zaključio je Radusinović.
Na Skupštini je govorio i predsjednik Saveza udruženja
penzionera Branko Vešović, koji je podržao zahtjeve Udruženja penzionera
Podgorice.
Na Skupštini penzionera Podgorice govorio je i Čedomir
Lješević, koji je, kako je naglašeno, ušao u desetu deceniju života, ali i
dalje aktivno učestvuje u društvenim pitanjima i zastupanju prava penzionera.
Lješević je rekao da se jedan dio problema ne odnosi samo na
penzionere, već i na socijalne slučajeve koji su, kako je naveo, prebačeni na
teret penzionerske strukture.
- To je mimo Ustava i mimo svih normi koje su poznate u
svijetu. Nalazimo se pred ozbiljnim pitanjem odnosa prema pravima koja
proizlaze iz Ustava - izjavio je Lješević.
On je istakao da je važno podsjetiti na period šezdesetih i
sedamdesetih godina, kada je odnos zaposlenih i penzionera bio znatno
povoljniji.
- Tada je sistem bio stabilan, penzioni fond snažan, a
država je učestvovala u onoj mjeri u kojoj je bilo potrebno da podrži fond, a
ne da ga opterećuje - rekao je Lješević.
Prema njegovim riječima, današnja situacija je bitno
drugačija, a penzioneri su, kako je naglasio, u fokusu javnosti uglavnom samo
tokom izbornih ciklusa.
- Penzioneri su danas u žiži interesovanja kao da postoje
samo uoči izbora. Brojni politički akteri pokušavaju da dobiju našu saglasnost,
a to je neprihvatljivo - izjavio je Lješević.
On je ukazao i na problem upravljanja penzionim fondom,
navodeći da je danas podijeljen i stavljen pod kontrolu Ministarstva finansija.
- To je model koji nije prihvaćen nigdje u svijetu.
Penzioneri su nekada bili dio sindikalnog sistema, kolektivno organizovani, i
na taj način su štitili svoja prava iz oblasti penzijskog, zdravstvenog i
socijalnog osiguranja - rekao je Lješević.
Dodao je da je razdvajanjem tog sistema penzionerska
organizacija oslabila i dovedena u podređen položaj.
On je dodao da penzionerima treba omogućiti prostor za
okupljanje i izražavanje stavova, ali ne samo u formalnom smislu.
- U mjesnim zajednicama treba obezbijediti prostor da se
čuje glas penzionera. Ne samo da se okupljaju radi druženja, već da aktivno
učestvuju u društvenim pitanjima - rekao je Lješević.
N.K. izvor: pobjeda
0 Komentara