Povodom pola vijeka od smrti narodnog heroja Jugoslavije, partizana i antifašiste Blaža Jovanovića, velikana predratne i Narodnooslobodilačke borbe, kao i poslijeratne izgradnje Podgorice i Crne Gore, članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa rukovodstvom Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, položili su danas vijenac na njegov grob na gradskom groblju Čepurci.

HRABROST I MUDROST

Generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović kazao je da ime i djelo Blaža Jovanovića, istaknutog revolucionara i državnika, kao visoki bor na vjetrometini decenijama ponosno stoji na svijetloj stranici crnogorske istorije.

– Životopis, ispisivan borbom za slobodu svakog čovjeka i naroda, hrabrošću i mudrošću predaka, starih Pipera, odakle je zarana krenuo na studije prava u Beograd, đe aktivno učestvuje u radu napredne omladine tada Crvenog univerziteta, đe je bio veliki broj Crnogoraca, kasnije španskih boraca i revolucionara. Nastavlja i završava studije u Zagrebu, u Varaždinu službuje, odakle se sa suprugom Lidijom vraća u Crnu Goru i nastavlja politički rad i djelovanje – naveo je Đurović.

FOTO: Igor Mitrović

Uz brojne partijske obaveze, podsjetio je Đurović, Blažo Jovanović je bio jedan od organizatora Belvederskih demonstracija protiv ondašnjeg režima, na kojima je poginulo šest, a ranjena 33 demonstranta.

– Tada je organizovao štrajkove u Podgorici i Nikšiću i bio predsjednik Radničko-seljačke stranke, preko koje je djelovala tada ilegalna Komunistička partija. Bio je drug Blažo Jovanović jedan od organizatora Osme pokrajinske konferencije KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak u Barama Žugića, polovinom jula 1940. godine, đe su, pored 30 delegata, učestvovali Josip Broz Tito i član Centralnog komiteta KPJ Ivan Milutinović – kazao je Đurović.

UGLED I PONOS

Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije uslijedio je slavni Trinaestojulski ustanak, u čijoj je pripremi Blažo Jovanović, kao sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, dao izuzetan doprinos.

– Kao komandant Zetskog partizanskog odreda istakao se ne samo rukovođenjem, već i posebnom hrabrošću u borbi na Jelinom dubu. Kasnije, početkom 1942. godine, učestvuje na poznatoj Ostroškoj skupštini, đe je izabran Glavni narodnooslobodilački odred za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Kao zamjenik političkog komesara tek formirane Pete proleterske crnogorske udarne brigade, na prijedlog Josipa Broza Tita, odlazi u Albaniju i osam mjeseci pomaže tamošnjim komunistima u oružanoj borbi protiv okupatora. Po povratku u Crnu Goru, kao politički sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ, učestvuje na svim značajnim događajima u stvaranju nove vlasti, što sa posebnim uspjehom nastavlja i nakon oslobođenja – kazao je Đurović.

FOTO: Igor Mitrović

Navodeći da je Blažo bio narodni čovjek, Đurović je istakao da je njegova slika bila u skoro svakom crnogorskom domu.

– Uživao je veliki ugled i kao državnik koji je slobodno šetao i skidanjem šešira pozdravljao sugrađane, i kao prvi predsjednik Vlade Crne Gore i kasnije Skupštine, koji je imao značajnu ulogu u obnovi i napretku Crne Gore. Kao istaknuti pravnik u potpunosti razumije novi politički talas i 1974. godine izabran je za predsjednika Ustavnog suda Jugoslavije i člana Izvršnog komiteta Svjetske organizacije pravnika „Svjetski mir putem prava“. Blažo Jovanović je nosilac Partizanske spomenice 1941. godine, Ordena narodnog heroja i brojnih drugih jugoslovenskih i međunarodnih priznanja. Umro je na današnji dan prije pola vijeka u Igalu, đe je sa porodicom živio – zaključio je Đurović.

Vijenac na grob Blaža Jovanovića položili su potpredsjednik SUBNORA CG Milojica Dakić i članovi Glavnog odbora Zoran Bobo Raičević (potpredsjednik UBNORA PG) i Vjera Bojanić. Predsjednik UBNORA Podgorica Borivoje Banović zahvalio je prisutnima što su se okupili da odaju počast jednom od najvećih Crnogoraca 20. vijeka, koji je crnogorski narod vodio i u ratu i u miru.

Životno djelo Blaža Jovanovića ne bi bilo potpuno bez izuzetnog doprinosa njegove supruge Lidije

Generalni sekretar SUBNORA Crne Gore Dragan Mitov Đurović istakao je da životno djelo Blaža Jovanovića, na koga u Crnoj Gori sada podsjeća samo most koji nosi njegovo ime i spaja stari i novi dio glavnog grada kao simbol dva vremena, ne bi bilo potpuno bez izuzetnog doprinosa njegove supruge Lidije.

– Ona je bila istaknuta društvena i politička ličnost, kako u Varaždinu, odakle je došla, tako i kada je konspirativno 1940. godine pratila Josipa Broza Tita na konferenciji u Barama Žugića, tokom rata u skupljanju hrane i oružja, u organizovanju i opismenjavanju žena... A sve u vremenu kada brine o Blažovoj porodici, kada su njena đeca u zatvoru, a kuća ispod Veljeg brda zapaljena, kada joj ubijaju brata u Lepoglavi – kazao je Đurović.

Dragan Mitov Đurović pored biste Blaža Jovanović na Čepurcima, FOTO: Igor Mitrović

Polovinom 1943. Lidija je bila sekretarka Inicijativnog odbora na Prvom kongresu Glavnog odbora Antifašističkog fronta žena, dok u poslijeratnom periodu postaje simbol humanosti, kao zamjenica ministra zdravlja, kao poslanica i posebno kao predsjednica Crvenog krsta Crne Gore.

– Nezaboravan je njen doprinos otvaranju škole za gluvonijemu đecu u Kotoru, zatim za napuštenu i ratnu siročad u Bijeloj, doma starih u Risnu, te u pomoći slijepima u Crnoj Gori. Umrla je prije 11 godina u 101. godini, uz brojna priznanja, među kojima je i Orden crnogorske zastave prvog reda, koji je uručio tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, na prijedlog SUBNORA Crne Gore. Dva života, Blažo i Lidija, isti cilj – mir, sloboda i humanost – zaključio je Đurović.

Igor Mitrović - Pobjeda