Mogu li uslovi za "Luču" biti realniji?
Za Antenu M piše: Slobodan Backović
Vlada je na sjednici od 29. janura 2026. donijela Uredbu o diplomi "Luča" kojom se mijenjaju i pooštravaju uslovi za njeno dobijanje iz Uredbe iz 2008. godine. Diploma "Luča" dodejljuje se učenicima za izuzetne rezultate u toku osnovnog i srednjeg školovanja.
Po medijskim informacijama cilj donošenja ove Uredbe je da se smanji broj učenika koji dobijaju diplomu "Luča"? To bi trebalo da bude posljedica toga da ovu diplomu dobijaju učenici na osnovu izuzetnih rezultata u toku školovanja. Da li će uvođenje rezultata maturskog ili stručnog ispita doprinijeti ovome?
Zvaničnog obrazloženja Ministarstva prosvejte, nauke i inovacija o donošenju ove uredbe nije bilo. Nije javnosti saopteno da li su u kreiranju prijedloga ove Uredbe razmatrana mišljenja: nastavnika, školskih pedagoga i psihologa i roditelja. Da li je analiziran uspjeh učenika sa diplomom "Luča" na maturskom i stručnom ispitu?
Sada se u uslovima za dobijanje „Luče“ pojavljuju "sadržajno" različite ocjene: godišnje ocjene iz nastavnih predmeta, prosječne ocjene opšteg uspjeha i ocjena sa maturkog ispita. Godišnja ocjena iz nastavnog predmeta se formira na osnovu: pisanih i usmenih provjera znanja, domaćih zadataka i projekata, aktivnosti u nastavi i napretka učenika tokom godine. Ocjena na maturskom ili stručnom ispitu dobija se: na osnovu jednokratnog ispita koji učenik piše u tačno određenom terminu i prema unaprijed propisanim pravilima i kriterijima na nivou države.
Bilo bi poželjno da javnost o ovom čuje mišljenja pedagoga i psihologa.
Uredbom se predviđa da učenik može dobiti "Luču" ako u toku osnovnog i srednjeg školovanja iz svih predmeta koji se ocjenjuju brojčano ima odličan uspjeh. To pravo učenik ne gubi ako ima jednu ocjenu vrlodobar.
Luču dobija i "učenik koji je u osnovnoj školi postigao odličan opšti uspjeh u svim razredima u kojima se opšti uspjeh izražava brojčanom ocjenom i postigao odličan opšti uspjeh u svim razredima u gimnaziji, odnosno trogodišnjoj ili četvorogodišnjoj stručnoj školi."
Učenik da bi dobio "Luču" treba da: "ima odličnu ocjenu na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu". Da li se ovdje misli na opšti uspjeh na maturskom ili stručnom ispitu ili ocjenu iz svakog predmeta koji je polagao?
Opšti uspjeh u svim razredima osnovne i srednje škole, na maturskom i stručnom ispitu izražava se prosječnom ili srednjom ocjenom koja se dobija kao aritimetička sredina ocjena iz svih predmeta (saberu se ocjene iz svih predmeta i zbir se podijeli sa brojem predmeta).
Ovaj način izračunavanja prosječne ocjene je metodoliški slab jer tretira sve predmete kao jednako „teške“. Jednaku težinu imaju predmeti sa 5 i 2 časa nedjeljno, svaki predmet ima težinu 1.
Nastavni predmeti nemaju isti broj nedjeljnih časova pa sami tim ni isti obim gradiva, ni značaj u obrazovnom programu, a tretiraju se jednako pri izračunavanju prosječne ocjene. To znači da ocjene iz predmeta sa 2 i 5 časova nedjeljno imaju isti uticaj na opšti uspjeh.
Nedjeljni broj časova nastavnog predmeta je značajan za mjerenje obrazovnog postignuća (prosječne ocjene opšteg uspjeha) zbog: veličine sadržaja predmeta koji se uči i vremena za učenje iz čega slijedi da predmet sa većim brojem nedjeljnih časova ima veću "težinu" u ukupnom uspjehu, odnosno prosječnoj ocjeni opšteg uspjeha.
Zbog toga bi korektniji model izračunavanja prosječne ocjene opšteg uspjeha bio tzv. ponderisani model. To bi značilo da se za sve predmete napravi zbir broja nedjeljnih časova pomnožen sa ocjenom i podijeli sa ukupnim brojem časova (npr. (5x5+2x5+2x4+...+3x3)/ukupan broj časova).
Ako se koristi ovaj ponderisani model za izračunavanje prosjeka, pedagozi i psiholozi bi mogli reći, da postoji opasnost da se dodatno potisnu tzv. „manji“ predmeti (umjetnosti, fizičko, izborni predmeti…), a da na značaju dobijaju predmeti sa većom brojem časova kao matematika i jezici. Zato se mnogi obrazovni sistemi svjesno odlučuju da kod izračunavanje prosječne ocjene opšteg uspjeha da sve predmete formalno tretiraju jednako, tj. da je prosječna ocjena opšteg uspjeha aritimetička srdina ocjena iz svih predmeta.
Ponderisani model izračunavanja prosječne ocjene koristi se u SAD, Kanadi, Holandiji itd.
Ponderisana prosječna ocjena opšteg uspjeha bolje pokazuje koliko je učenik zaista bio angažovan u procesu učenja, jer uzima u obzir ne samo ocjenu predmeta, već i obim nastave iz tog predmeta.
Kada već govorimo o "Luči" i ponderisanoj prosječnoj ocjenu moglo bi se razmisliti da se "Luča" dodjeljuje za ponderisanu ocjenu uspjeha koja bi se izračunala na sljedeći način: opšti uspjeh u svakom razredu osnovne i srednje škole i maturskog i sručnog ispita iskazuje se ponderisanim prosječnim ocjenama, zatim se posebno za osnovnu i srednju školu izračuna prosjek (artimetička sredina) ponderisanih ocjena opšteg uspjeha po razredima. Konačna ocjena uspjeha bi bila suma prethodnih ponderisanih prosjeka za osnovnu, srednju školu i ponderisane ocjene za maturu. Ponderi (težine) za prosjeke osnovne i srednje škole i ocjene mature je stvar analize i procjene kao i konačna ocjena koja zaslužuje "Luču".
0 Komentara