Zašto su mali biznisi u Crnoj Gori bitni za ekonomiju?
Mala i srednja preduzeća drže kičmu crnogorske
ekonomije - zapošljavaju većinu radne snage, pokreću lokalnu potrošnju i grade
otpornost koja stabilizuje zajednice kroz sezonske oscilacije i ekonomske
šokove.
Njihov doprinos nije samo u bruto domaćem
proizvodu, već i u načinu na koji novac cirkuliše kroz opštine, kako se
stvaraju radna mjesta i kako lokalne mreže ostaju funkcionalne kada globalni
lanci snabdijevanja zastanu.
Pitanje je kako njihovo prisustvo oblikuje
ekonomsku stabilnost koja se mjeri u svakom mjestu, a ne samo u zvaničnim
statistikama.
Šira uloga malih preduzeća u crnogorskoj ekonomiji
Mali biznisi u Crnoj Gori obuhvataju širok
spektar djelatnosti - od lokalnih servisa, zanata i turističkih objekata do
porodičnih preduzeća koja posluju decenijama.
Prema podacima Monstata, više od 95% svih
preduzeća u Crnoj Gori spada u kategoriju mikro, malih ili srednjih
preduzeća, a zapošljavaju oko 70% radne snage.
Ova preduzeća ne samo da pružaju usluge i
proizvode - ona formiraju ekonomski ekosistem.
Svaki dinar potrošen u susjednoj radnji ima
veću vjerovatnoću da ostane u zajednici nego onaj potrošen kod velikih lanaca
ili stranih kompanija.
To je princip ekonomskog multiplikatora:
vlasnik radnje kupuje od domaćeg dobavljača, plaća račune firmama za održavanje
iz istog kraja, a zaposleni troše zaradu u susjednim prodavnicama.
Ovaj efekat je posebno važan u manjim
opštinama i turističkim mjestima, gdje ekonomska aktivnost zavisi od sezonske
potrošnje.
U takvim sredinama, mali biznisi često
predstavljaju jedini izvor prihoda za stanovništvo izvan sezone.
Mehanizmi uticaja: zapošljavanje, potrošnja i lokalni lanci
vrijednosti
Zapošljavanje je najočigledniji doprinos malih
preduzeća.
Za razliku od velikih kompanija koje
centralizuju operacije, mala preduzeća zapošljavaju iz iste opštine ili
kraja; to smanjuje potrebu za dnevnim migracijama i podržava demografsku
stabilnost.
Pored toga, mala preduzeća imaju tendenciju da
grade dugoročne odnose sa dobavljačima i klijentima.
Kada firma za održavanje ugovori saradnju sa
hotelom ili poslovnim objektom, ne radi se samo o jednoj transakciji - to je
kontinuiran odnos koji generiše stabilnost i predvidljivost prihoda.
Domaći lanci vrijednosti su još jedan ključni
mehanizam.
Kada restoran nabavlja namirnice od proizvođača
iz regiona, kada servis za održavanje koristi materijale iz okoline ili kada
turistička agencija sarađuje sa prevoznicima iz istog grada, svaki od tih
koraka zadržava novac unutar ekonomije.
To je suprotno od modela gdje veliki lanci
uvoze proizvode i iznose profit iz zemlje.
Ovaj pristup nije samo ekonomski opravdan - on
gradi otpornost.
Kada globalni lanci snabdijevanja budu
prekinuti, kao što smo vidjeli tokom pandemije, domaće mreže ostaju
funkcionalne, jer ne zavise od komplikovanih međunarodnih struktura.
Kriterijumi za izbor lokalnih usluga i praktičan primjer odabira
pružaoca
Izbor pružaoca usluga iz okruženja nije uvijek
jednostavan.
Potrošači često biraju na osnovu cijene, ali
to nije jedini niti najvažniji kriterijum.
Kvalitet usluge, reputacija, transparentnost i
prilagodljivost su faktori koji određuju da li će saradnja biti uspješna ili
razočaravajuća.
Kada birate uslugu održavanja prostora, bilo
da je riječ o kancelariji, stanu ili poslovnom objektu, ključno je provjeriti
nekoliko stvari.
Prvo, koristi li firma profesionalnu opremu
i ekološki prihvatljiva sredstva.
Drugo, dolazi li na adresu ili
zahtijeva transport predmeta u servis.
Treće, nudi li garanciju na obavljeni posao
i koliko brzo reaguje na zahtjeve.
Na primjer, pri odabiru servisa za dubinsko pranje
namještaja,
vrijedi obratiti pažnju na mobilnu opremu, metode koje ne oštećuju tkanine i
kožu i koliko brzo se materijal suši nakon tretmana.
To je posebno važno u poslovnim prostorima
gdje vrijeme zastoja mora biti minimalno.
Ovi detalji pokazuju nivo profesionalizma i
posvećenosti kvalitetu.
Firme koje ulažu u opremu, obuku zaposlenih i
certifikate obično imaju jasniju viziju dugoročne saradnje, a ne samo
kratkoročne zarade.
Reputacija se gradi godinama, ali se može
provjeriti brzo. Potražite recenzije, pitajte za reference i razgovarajte sa
vlasnikom ili menadžerom.
Pored direktnih preporuka i recenzija, korisno
je osloniti se i na kvalitetne izvore informacija koji prate savremene
trendove, lokalna tržišta i preduzetničke priče. U tom smislu, magazin za savremenu ženu Neodoljiva često objavljuje sadržaje koji pomažu
čitateljkama da bolje razumiju izbor dobavljača, kvalitet usluga i širu sliku o
tome kako mali biznisi utiču na zajednicu — što dodatno olakšava donošenje
informisanih odluka.
Mali biznisi često imaju direktan kontakt sa
klijentima, što znači da možete dobiti odgovore odmah, bez automatizovanih
poruka ili pozivnih centara.
Izazovi, rizici i politike podrške za održiv
rast mikropreduzeća
Mala preduzeća suočavaju se sa specifičnim
izazovima koji često nisu vidljivi u velikim kompanijama.
Nedostatak kapitala za početno ulaganje, ograničen pristup
kreditima, visoki troškovi administracije i nedovoljna podrška institucija
otežavaju pokretanje i održavanje poslovanja.
U Crnoj Gori, kao i u regionu, mala preduzeća
često nemaju pristup povoljnim kreditnim linijama, a birokratske procedure mogu
biti komplikovane i spore.
To znači da mnogi potencijalni preduzetnici
odustanu prije nego što uopšte počnu, ili posluju neformalno jer formalizacija
košta previše vremena i novca.
Postoje, međutim, mjere koje mogu pomoći.
Subvencije za zapošljavanje, programi obuke, olakšice u poreskom sistemu
i pojednostavljenje administrativnih procedura mogu značajno smanjiti barijere
za ulazak.
Takođe, podrška lokalnih vlasti kroz
javne nabavke može biti ključna: kada opštine daju prednost firmama iz
okruženja pri ugovaranju usluga, to stvara stabilan izvor prihoda i motiviše
druge da formalizuju poslovanje.
Rizici su realni: mala preduzeća su ranjivija
na ekonomske šokove, pad tražnje i gubitak ključnih klijenata.
Međutim, ta ranjivost često znači i veću
fleksibilnost - sposobnost da se brzo prilagode, promijene ponudu ili pronađu
nova rješenja.
Pitanje nije da li mali biznisi imaju
budućnost u crnogorskoj ekonomiji - oni su njena sadašnjost.
0 Komentara