Betonizacija stigla do maslinjaka u Crnoj Gori
Kako je maslinovo drvo zaštićeno u Crnoj Gori a maslinjaci poljoprivredno, a ne urbanističko zemljište, od avgusta je u njihovoj dozvoljenoj gradnji - za potrebe vlasnika i njihovih porodičnih objekata.
Gradnji se protiv dio maslinara i predstavnika civilnog sektora koji smatraju da je ta odluka dobra samo za interese pojedinaca, ali dugoročna šteta za maslinarstvo.
Amandman kojim je to dozvoljeno u Skupštini je podnijela vladajuća Bošnjačka stranka, na inicijativu organizacije - Antivari i Maslinijada.
Oni smatraju da potpuno zabrana gradnje u maslinjacima diskriminiše vlasnike čijim članovima porodice treba da obezbedi krov nad glavom.
Smatraju i da će to pomoći da se maslinjaci koriste u turističke svrhe.
Odluka je donešena dok su u finalnoj fazi dvije inicijative koje treba zaštititi Ulcinjske maslinade i uvalu Valdanos, kao park prirode i kulturno dobro Crne Gore.
Protiv je i opština Ulcinj, čija maslinada sa uvalom Valdanos ima skoro 90.000 stabala u kojoj je sada potencijalno omogućena gradnja par objekata objekata.'Maslinari - investitor'
Predsjednik Udruženja maslinara Bar, Ćazim Alković, smatra da je odobravanje gradnje u maslinjacima pogrešna odluka.
"Možda je to povoljna odluka za pojedine, kako ih ja zovem "maslinare-investitore", ali za crnogorsko maslinarstvo će, bojim se, nanijeti nepopravljivu štetu", kaže Alković za Radio Slobodna.
Naglašava da zakon podstiče usitnjavanje maslinarskih prostora.
Ime, gradnja se dozvoljava na prostoru i od hiljadu kvadratnih metara.
To, kaže, nije zabranjeno u okruženju, jer su u zemlji koje štite svoje maslinarstvo te površine mnogo veće.
"Na hiljadu kvadrata može biti 20 do 30 starih maslina, što po zakonu nije dovoljno da se neko registruje kao maslinar. To može biti samo maslinarstvo za kućne potrebe", kaže Alković.
Rasparčani placevi od hiljadu kvadrata će, kako dodaje, podstaći da se na njima gradi objekti za stanovanje, prodaju, turizam.
A svaki objekat, podsjeca, treba infrastrukturu – vodovod, elektro mrežu, puteve:
"Niko ne kaže kako će se riješiti otpadne vode iz tih objekata".
Propise da objekti "trebaju biti izgrađeni u skladu sa ambijentalnom cjelinom i uz saglasnost nadležnih", Alković smatra nedovoljnim da se spoji zloupotreba:
"To je proširena formulacija koja ostavlja prostor za improvizaciju i manipulaciju. Trebalo je to mnogo detaljnije opisati, da bi se koliko-toliko moglo nadati da će se maslinacija štititi".
'Gradnja - planska i kontrolisana'
Barska udruženja Antivari i Maslinijada, koji su inicirali odobravanje gradnje, navode da su i pored dosadašnje zabrane u maslinjacima nicale višespratnice i to na površinama manjim od 500 kvadrata.
Nedopustivo je da se zbog nesavjesne inspekcije, zatvaranja oči ili korupcije pred divljim graditeljima, kažnjavaju savjetni maslinari time da ne mogu valorizovati posjede, naveli su se u mogućnosti. podrška i maslinar Avdo Derviši.
"Ukoliko se bude gradilo uz strogu kontrolu i poštovanje zakona", kaže Derviši za RSE.
Navodi da je riječ o starim maslinama koje nisu ekonomski isplative, zbog čega su brojni maslinici zapušteni. Očekuje da će ih gradnja oživjeti i da će država spriječiti eventualne zloupotrebe:
"Maslinjaci su atraktivni za gradnju i sigurno će biti pokušaja zloupotrebe".
Jedan od načina je, smatra Derviši, da se propišu tipski projekti gradnje za jedan koji se primjenjuju.
I Edina Dešić iz Bošnjačke stranke, koja je predložila amandman, kaže da će se maslinici sačuvati jer se neće graditi "kako kome padne pamet", već planski i sistemski, uz održavanje zakona.
"Amandman neće otvoriti put betonizacije maslinjaka već njihovoj sistemskoj valorizaciji", kaže za RSE.
Vjeruje da će masline zaštititi zakonska uredba koja zabranjuje sječu i presađivanje stabala, osim u slučaju sanitarnog područja i uz odobrenje institucije.
I ona navodi da stari zasadi nisu profitabilni, a da je bilo neophodno omogućiti gradnju za lične potrebe vlasnika:
"Maslinarske porodice se šire, treba im obezbijediti krov nad glavom, a često su maslinjaci jedina zemlja koju imaju".
Kako će u ovoj situaciji zakonom zaštićeni maslinjaci biti sačuvani, RSE je pitanje tri ministarstva - urbanizma, poljoprivrede i ekologije.
Nijedno nije odgovorilo.
Opština Ulcinj protiv gradnje u maslinjacima
Iz Opštine Ulcinj se protiv gradnje u maslinjacima, uz podatak da bi to samo u Ulcinjskoj maslinadi omogućilo izgradnju 2.073 objekta.
Ulcinjska maslinada na površini od 2.500 hektara ima preko 87.000 stabala, sa korijenima koji sežu prije nove ere.
Zajedno sa maslinjakom uvalili Valdanos, pored Ulcinja, jedna je od najnaprednijih ambijentalnih cjelina u Crnoj Gori.
To je i spomenik kulture, upisan u Registar zaštićenih kulturnih dobara Crne Gore.
"Maslinada Ulcinja mora biti očuvana u izvornom obliku", poručio je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu nakon usvajanja zakona.
Procesi dvostruke zaštite u toku
Amandman o gradnji u maslinjacima je usvojen dok se čeka dvostruka zaštita Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos, upozorava Zenepa Lika, predsjedništvo društva dr Martin Schneider-Jacoby (MSJA).
Njeme će se ovo područje proglasiti za privremeni park prirode i za kulturno dobro Crne Gore.
Sve procedure oko proglašavanja za privremeni park prirode su završene i samo se čeka da Opština Ulcinj formalno proglasi.Da se to područje oglasi i kulturnim dobrom, prihvatila je Državna uprava za kulturna dobra. Elaborat o tome je u završenoj fazi.
Uskoro slijedi javna rasprava, a potom odluka Ministarstva kulture o proglašenju područja kulturnim dobrom.
Dok su ovi procesi u toku, svaka gradnja je tu zabrana, kaže Lika za RSE:
"Sada je odgovornost na Opštini Ulcinj i Uprava za kulturna dobra da zaustave ovaj loš i opasan naum, i jedan zauvijek prekinu apetite pojedinaca koji svoje lične interese stavljaju dobra iznad opšte".
Dodaje da će se novim propisom legalizirati i divlja grada.
"A ona je pokazala što donosi: zatvaranje maslinjaka zidova i ogradama, i pretvaranje pejzažnih cjelina u privatne vrtove", kaže Lika.
Maslina na Crnogorskom primorju ima tradiciju preko 2.000 godina, a velika masa je prosječno stari preko 300 godina, podaci su Ministarstva poljoprivrede.
Stara maslina u Baru sa svojih 2.240 godina je među najstarijim u svijetu.
O odnosu vlasti prema ovome kako se smatra "svetom drvetom" na Mediteranu, govori podatak da Crna Gora nema registar maslinovih stabala. Prema studiji iz 2017. godine, procjenjuje se da ih je oko pola miliona.
No, maslinari kažu da je od tada ubrzana betonizacija i urbanistički haos duž primorja devastirao veliki broj stabala.
Kada će se izraditi registar iz Ministarstva poljoprivrede nisu odgovorili.
0 Komentara