Sport

Anđelić: Milioni od oglašavanja odlaze iz zemlje, crnogorski mediji trpe gubitak

Avg 15, 2025 3 Komentara

(15 riječi)

Gotovo potpuna zabrana oglašavanja licenciranih priređivača u domaćim medijima novim Zakonom o igrama na sreću, prema procjenama industrije, preusmjeriće milionske oglašivačke budžete ka stranim platformama i ozbiljno ugroziti održivost crnogorskih medija, sportskih klubova i kulturnih manifestacija. Umjesto da ojača domaće tržište i suzbije crno, zakon – usvojen bez prihvatanja ključnih amandmana industrije – uvode rješenja koja stupaju od savremenih evropskih praksi i koja upozoravaju legalne operatere, prijete gubitkom poreskih prihoda, gašenjem manjih firmi i monopolizacijom sektora. Način oporezivanja pojedinačnih dobitaka, izostanak tranzicionih perioda i neravnopravan tretman i stranih subjekata otvaraju, kako kažu iz Meridianbeta, i ustavnopravna pitanja, uz rizik od postupka pred evropskim institucijama, piše Pobjeda.

Amandmani nijesu prihvaćeni

Izvršna direktorica Meridianbeta Lucija Anđelić za Pobjedu ističe da je novi Zakon o igrama na sreću usvojen bez prihvatanja ključnih amandmana i prijedloga industrije.

“Smatramo da donosi rješenja koja odstupaju od savremenih evropskih praksi i koja će imati štetne posljedice po legalne priređivače, domaće medije, državne prihode i zaštitu potrošača”, poručuje Anđelić.

Tvrdi da je model oporezivanja svakog pojedinačnog dobitka iznad određenog iznosa, bez uračunavanja prethodnih uloga i gubitaka, destimuliše igrače da koriste legalne platforme i usmjerava ih ka neregulisanim sajtovima.

“Posljedice su pad prometa kod legalnih operatera, direktno smanjenje prihoda države, rast crnog tržišta koje ne plaća poreze niti primjenjuje pravila odgovornog uređenja, te komplikovana administracija i povećan broj sporova”, tvrdi Anđelić.

Navodi da EU praksa pokazuje drugačiji pristup – Malta, Danska, Velika Britanija i Švedska oporezuju bruto prihod operatera (GGR), a ne pojedinačne dobitke, čime se čuva konkurentnost legalnog tržišta.

“Sud pravde EU u predmetu C-42/07 (Liga Portuguesa de Futebol) potvrdio je da fiskalne mjere moraju biti proporcionalne i ne smiju neopravdano otežavati pristup legalnom tržištu. Uz to, povećanje osnivačkog kapitala i druge naknade, kao i složeni tehnički zahtjevi koji stupaju na snagu bez prelaznog perioda, stvaraju finansijsku konkurenciju, smanjuju konkurentnost kompanija i smanjuju pritisak u Italiji. prelazni period kod sličnih izmjena bio 18 mjeseci, au Holandiji 12 mjeseci uz državne grantove”, objašnjava Anđelić dodajući da po Ustavu Crne Gore, član 59 garantuje slobodu preduzetništva, a član 60 zabranjuje stvaranje monopola i favorizovanje pojedinih subjekata.

“Ove mjere, bez tranzicionog perioda i uz dostupnu blaže alternativu, po našem mišljenju, nisu proporcionalne ciljeve koje zakon navodi”, ističe Anđelić.

Takođe naglašava da je negativan uticaj na domaće medije direktan i značajan.

“Gotovo potpuna zabrana oglašavanja licenciranih priređivača na crnogorskim medijima, uz mogućnost oglašavanja na stranim platformama koje nisu registrovane u Crnoj Gori, stvara neravnopravan tretman. Rezultat je da se milionski oglašivački budžeti prelivaju ka stranim kanalima – globalnim sportskim platformama i međunarodnim sportskim portalima – koji nesmetano ugrožavaju prihode od korisnika Time se direktno oglašavaju mediji. njihovu održivost, pluralizam i kvalitet sadržaja”, smatra Anđelić.

Posredno, kako objavšnjava, gube i sportski klubovi, kulturne manifestacije i humanitarni projekti koje smo godinama podržavali.

“Smanjenje ovih ulaganja pogađa cijelu zajednicu”, istakla je Anđelić dodajući da EU praksu ide u suprotnom smjeru.

“Većina država primjenjuje model odgovornog oglašavanja, sa zabranom ciljanog maloljetnika, vremenskim ograničenjima i obaveznim upozorenjima (npr. Danska, Švedska, UK). Španija je nakon gotovo potpunog zabrane 2021. bilježila rast crnog tržišta i pad udjela licenciranih mjera operatera, pa se danas vode postupci pred Sudom pravde EU i Evropskom komisijom. Ustav CG garantuje slobodu izražavanja i pravo na slobodno primanje informacija, a član 60 zabranjuje diskriminaciju u privredi Domaći mediji u nepovoljnom položaju sa strana, zakon otvara prostor za osporavanje ustavnosti”, objasnio je Anđelić.

Ističe da su tokom javnih rasprava dostavili konkretne prijedloge: prelazne rokove za povećanje kapitala i uvođenje tehničkih zahtjeva, model oporezivanja po GGR-u, jasna pravila odgovornog oglašavanja, tehničku blokadu pristupa neregulisanim sajtovima i zabranu platnog prometa ka njima, te formiranje stalnog konsultativnog tijela između industrije i regulatora.

Crno tržište će ojati

“Ni jedan od ovih prijedloga nije prihvaćen. Vrijeme je propuštena prilika da se istinski ojača zaštita igrača i suzbije crno tržište. Bez tehničkih mjera, ilegalni operateri ostaju dostupni 24/7, uključujući i maloljetnike, dok država gubi poreske prihode i kontrolu nad tržištem. Suprotno tvrdnjama Ministarstva, strane ilegalne platforme nisu blokirane – naprotiv, i dalje nesmetano na teritoriji Crne Gore. 400 fizičkih lokacija na kojima se ilegalno priređuju igre na sreću preduzelo ništa po tom pitanju. EU zemlje poput Danske, Italije i Belgije imaju liste blokiranih domena i zabranu platnog prometa ka nelegalnim operaterima”, naglasio je Anđelić dodajući da neosnivanje konsultativnog tijela znači da nema stalnih kanala komunikacije između regulatora i industrije, što vodi rigidnosti propisa i nedostatku povratnih informacija, za razliku od prakse Malte, gdje takvo tijelo postoji.

“Više odredbi ovog zakona, po našem mišljenju, u koliziji je sa Ustavom Crne Gore – od slobode preduzetništva (član 59) i zabrane monopola usluga (član 60), do mjera proporcionalnosti i ravnopravnog tretmana domaćih i stranih subjekata. Postoje i osnovi za osporavanje pred evropskim institucijama, posebno pozivom na član 56 Ugovora o funkcionisanju Suda i Poslovne pravde EU. neravnopravan tretman domaćih subjekata mogu biti predmet inicijative za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom”, zaključuje direktorica Meridianbeta Lucija Anđelić.