Ekonomija

Sbutega: Radunović želi degradaciju Kotora

Jul 25, 2025 3 Komentara

(15 riječi)

Izjava ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine  Slavena Radunovića  da bi najbolje bilo organizovati referendum na kojem bi građani Boke odlučili da li i dalje treba ostati na listi UNESCO-a, ilustruje kulturološku i civilizacijsku degradaciju ovog prostora. Ovo je jedna katastrofalna vijest koja je vrlo ilustrativna za stanje države Crne Gore - istakao je juče za Pobjedu bivši diplomata i admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega , komentarišući izjavu ministra Radunovića. 

Sbutega je naglasio da se ne radi samo o jednoj odluci, činu ili prijedlogu ministra.

- Radi se o jednom dugoročnom procesu devastacije i civilizacijskog urušavanja države, a posebno Kotora i njegove okoline. Isključivanjem Kotora i njegove zaštićene okoline sa UNESCO liste omogućila bi se dalja devastacija iza koje sigurno stoje jaki grupni interesi građevinskih lobija. Ovo što se dešava je visoko porazno. Bojim se da pomogne da se devastacija zaustavi ne možemo očekivati, ne više od ljudi, države ili investicija, nego od Boga - istakao je Sbutega.

Sbutega, FOTO: Pobjeda

On je podsjetio da je kotorska opština, u odnosu na broj stanovnika, područje sa najvećim brojem kulturnih dobara koja je upisana na UNESCO listu, te da Kotor ima najbogatiju istoriju i kulturno nasljeđe koje je od UNESCO-a proglašeno svjetskom Venecijom kulturnom baštinom 1979. (prijee, Rima, Vatikana Firence i Beča).

Podsjetimo, posljednje zasijedanje Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a, održano je u Parizu ovog mjeseca i na njemu se raspravljalo o stanju očuvanosti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Izvještaj i odluke Komiteta ukazuju na ozbiljno pogoršanje stanja, uz jasno upozorenje da kontinuirani razvojni pritisci, neusklađeni propisi i institucionalni nedostaci mogu dovesti do gubitka izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora, što otvara mogućnost njegovog stavljanja na Listu svjetske baštine u opasnosti. U usvojenim odlukama Komiteta Crne Gore izričito se zahtijeva obustava daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenih područja i bafer zone, dok se ne usklađuju svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Takođe, zahtijevaju i procjenu kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata razmatranih od 2023. godine, kao i dostavljanje sveobuhvatnog izvještaja o preduzetim mjerama do februara 2026. godine.

JAVNA RASPORAVA

Radunović je juče na konferenciji za novinare kazao da, s obzirom na to da se radi o moratorijumu za Kotor i bafer zonu, to ,,u realnosti znači - za čitavu Boku Kotorsku“.

- To znači potpuni prestanak razvoja Boke Kotorske u bilo kojem smislu - saobraćajnom, turističkom i ugostiteljskom. Kao i mnoge druge države i gradove, treba da podvučemo crtu i razmislimo što dalje - da imamo više koristi od činjenice da smo na listi UNESCO-a ili imamo više štete zbog toga što, recimo, ne možemo da izgradimo most preko Bokokotorskog zaliva. Ne samo Verige, nego i most koji je predviđen prostornim planom Crne Gore i koji ide sa Luštice. Isto je upitan i vjerovatno će dobiti negativno mišljenje. To je saobraćajni problem koji će građane Boke Kotorske da muči još mnogo godina, tj. bog zna koliko godina ostane akomo dio UNESCO-a - istakao je Radunović.

On je naglasio da će Crna Gora ,,odmah da ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su obezbedili dozvolu“.

- Ja sam obezbedio HIA studije UNESCO, jer UNESCO sad kaže - iako smo izdali HIA studije, moratorijum bi trebalo da ide na sve. A mi smo obveznik u tom ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno - svakome kome date dozvolu, vi ste praktično kao država sa njim uspostavili neki ugovorni odnos. To su ogromna šteta. Kao građanin smatram da sve relevantne institucije u Crnoj Gori, koje su vezane za ovaj problem treba da otvori javnu raspravu, a što da ne i da se raspiše referendum za građane Boke, da im se dobro objasni - što donosi, a što se odnosi na činjenicu da je Boka Kotorska u UNESCO zoni, pa da se vidi što dalje - kazao je Radunović.

Na Radunovićevu izjavu reagovao je predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić koji je istakao da nije potrebno organizovati referendum.  

Jokić, FOTO: Đ. Cmiljanić

- Pitanje očuvanja izuzetnih univerzalnih vrijednosti i ostanka na listi UNESCO-a je pitanje osnovnih civilizacijskih vrijednosti. Palmira i Nimrud su djelovanjem ISIL-a završila na listi ugrožene baštine. Siguran sam da, bez obzira na sve zamjerke, ni Vlada, ni Opština, ni građani Kotora ne žele da budu ISIL ili da se samovoljno ispišu iz civilizacije. Ispunićemo sve uslove, sve će na kraju biti dobro, biser će biti biser - napisao je Jokić.

SET MJERA

Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravkovića kazala je za Pobjedu da se odlukom br. 47 COM 7B.115 UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, usvojeno na 47. sjednici (jul 2025. godine), analizira stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog trajnih nedostataka u sistemu upravljanja, sprovođenju zakonskih mjera i koordinaciji relevantnih institucija Crne Gore.  

- Unatoč prepoznatim naporima država članica i nadležnih organa, Komitet konstatuje ograničen napredak u rješavanju preporuka iz prethodnih godina.

Komitet odlukom nalaže zaustavljanje izdavanja daljih odobrenja na nove građevinske i razvojne projekte unutar prirodnog i kulturno - istorijskog područja Kotora i njegove zaštićene okoline, dok se ne dovrši integrisani sistem upravljanja i zaštite koji će omogućiti proaktivno planiranje i donošenje odluka u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore - istakla je Zdravković.

Ona podsjeća da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine, kojom je država članica obavezna da implementira preporuke Komiteta, posebno one koje su usmjerene ka očuvanju vrijednosti upisanih lokaliteta, naročito uvažavajući član 9 Ustava Crne Gore koji propisuje da ratifikovani ugovori imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.

- Država članica, svakako, zadržava pravo da ne postupi u skladu sa odlukama Komiteta, čime prihvata mogućnost brisanja sa Liste svjetske baštine. U kontekstu navedenog želimo da naglasimo sljedeće: međunarodni status određenog kulturnog dobra i preuzete obaveze znače nužnost primjene međunarodnih i nacionalnih propisa. Crna Gora je ratifikovala set međunarodnih konvencija o zaštiti kulturne baštine i prilagodila nacionalnu legislativu istima. Dakle, odluka Komiteta ne nameću nove mehanizme ili pravila, već upućuju upravo na primjenu sopstvenih propisa i opštih načela struke, ukazujući na neuređene mehanizme upravljanja državom. To znači da su mehanizmi upravljanja u rukama Crne Gore, a ne nekog međunarodnog tijela kako se često može čuti, i pitanje je odlučnosti države da ih uredi i sprovede - istakla je Zdravković.

Prema njenim riječima, u okviru navedenih odluka, UNESCO Komitet zadržava mogućnost ponovnog upisa prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora na Listu ugrožene svjetske baštine, ukoliko se ne preduzmu sistemske i pravovremene mjere.

- Ova aktivnost predstavlja korak ka brisanju sa Liste svjetske baštine - istakla je Zdravković

NEPRIMJERENA IZJAVA

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca (koja će se dopunjavati), među kojima su EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Društvo prijatelja bokeške baštine, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Green Home, Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP, Biciklo.me, Dr Martin Schneider-MSJA, Udruženje Crn Martin Schneider-MSJA, NVO NVO Cr. EnvPro, Fidelity Consulting, KANA/ko ako ne arhitekt, KotorArt, NVO Parkovi Dinarida - mreža žaštićenih područja Dinarida, NVO MogUL, Centar za ženska prava, Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Marko Begović, univerzitetski profesor Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, reagovala je na izjavu ministra Radunovića. Podsjećaju da područje Kotora, privilegovano UNESCO statusom, nije samo kulturna baština Crne Gore, već i svjetska baština - baština čitavog čovječanstva.

- Dakle, Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, ima obavezu i odgovornost da očuva dobra koja su na ovoj prestižnoj listi, kao baštinu koja ne pripada samo stanovnicima Boke ili Crne Gore, već cijelom čovječanstvu. Očuvanje i zaštita ovog prostora izuzetne univerzalne vrijednosti, koje je prepoznato kao jedan od dragulja na globalnom nivou, zajednička odgovornost institucija ove države, i to ne smijemo zaboraviti.

- Zbog svega navedenog, au svjetlu međunarodnih obaveza i ozbiljnih upozorenja koja je stigla od Komiteta, smatra izjavu ministra Radunovića, kojom se dovodi u pitanje smisao očuvanja UNESCO statusa svjetske baštine i predlaže referendum o njegovom zadržavanju, krajnje neodgovornom, neprimjerenom iu suprotnosti sa javnim interesom – ističe se u saopštenju.

Radunović, FOTO: Vlada Crne Gore

Podsjećaju da status svjetske baštine UNESCO nikako nije prepreka, već međunarodno priznanje izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora i Boke, ali i prilika za njihovo očuvanje i razvoj.

- Ovaj status donosi prije svega zaštitu tog značajnog resursa, ali i prestiž, vidljivost, turističku prepoznatljivost, pa na taj način i konkretne ekonomske koristi. Postoje brojni primjeri gradova i regija koji su, kroz pametno korištenje UNESCO statusa, unaprijedili lokalni razvoj, bez devastacije prostora. Pitanja očuvanja svjetske baštine ne mogu se rješavati ad hoc referendumima, već kroz sistemsko upravljanje i uključivanje stručne i građanske javnosti. Umjesto stvaranja konflikta ,,razvoj vs. UNESCO“, potrebna je odgovornost institucija i ozbiljna javna rasprava o modelima održivog upravljanja, planiranja i zaštite u okviru već postojećih međunarodnih obaveza.Argumentacija ministra svodi javni interes na „slobodu gradnje“, dok se izostavlja pravo građana na kvalitetan prostor, kulturni identitet, nasljeđe i očuvanje ambijentalnih vrijednosti, kao i kvalitet života zajednice. Odustajanje od statusa UNESCO svjetske baštine značilo je prepuštanje planiranja prostora isključivo logikom tržišta, zanemarujući društvene, kulturne i ekološke aspekte - ističe se u saopštenju.

Oni podsjećaju da se turizam u Crnoj Gori temelji na prirodnim i kulturnim resursima.

- Gubitak UNESCO statusa bi, uz sve ostalo, značio i dugoročne ekonomske štete – smanjenje povjerenja, investicija i interesa ozbiljnih međunarodnih partnera. Prekomjerna gradnja može kratkoročno donijeti profit malobrojnima, ali dugoročno i nepovratno uništavanje kulturnih resursa – naročito u turizmu, kulturi, uslužnim djelatnostima.

Gubitak statusa svjetske baštine donio bi i globalno štetnu reputaciju Crne Gore. Područje Kotora postalo je jedan od rijetkih primjera u svijetu koji je izgubio status zbog nebrige, što bi imalo nesagledive posljedice po imidž Crne Gore kao zemlje koja teži članstvu u EU i izgradnji razvijenog i odgovornog civilnog društva - ističe se u saopštenju.

Grupa NVO, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu Radunovića

Grupa nevladinih organizacija, građanskih aktivista, profesora i pojedinaca traži smjenu ministra Slavena Radunovića.

- Smatramo da na čelu resora prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ne smiju biti osobe koje, očigledno, ne znaju mnogo o vrijednostima prostora koji baštinimo i koje imaju stavove koji direktno ugrožavaju baštinu, prostor, ali i javni interes građana Crne Gore. Pozivamo se na Vladu Crne Gore da se i nedvosleđeno izjasni o značaju i važnosti očuvanja UNESCO statusa prirodnog i-istorijskog područja Kotora i da hitno preduzme neophodno jasno korake kako bi se sprovele odluke Komiteta za svjetsku baštinu. Očekujemo da institucije i vlasti, na opštinskom i državnom nivou, ozbiljno sagledavaju alarmantno stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora do kojeg je došlo isključivo njihovim nedjelovanjem i da pod hitno i ozbiljno krenu u rješavanje problema ukoliko ne želimo da se nađemo na Listi svjetske baštine u opasnosti. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu ponavljaju mantru da je gradnja isto što i razvoj - ta je logika dovela do gubitka vrijednosti brojnih prostora u Crnoj Gori. Pravi razvoj se ne ogleda u broju novih zgrada, već u unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine, jačanju zajednice i održivom upravljanju prirodnim i kulturnim resursima. Mnogi djelovi Crne Gore su, nažalost, već izgubili svoju vrijednost upravo zbog nekontrolisane i neadekvatne gradnje, loših objekata koji su podignuti na temeljima lošeg planiranja. Jasno nam dolaze poruke od strane struke i međunarodne zajednice da uništavamo i izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora. Krajnji je momenat da Crna Gora, kao država potpisnica Konvencije o svjetskoj baštini, zrelo i odgovorno reaguje, jer je očuvanje svjetske baštine obaveza koju imamo prema toj baštini koju smo naslijedili, prema građanima Crne Gore i cijelom čovječanstvu – ističe se u saopštenju.

Odustajanje države od statusa svjetske baštine nosi višestruke negativne posljedice

Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković je naglasila da eventualno odustajanje države od statusa svjetske baštine, bilo kroz nesprovođenje preporuka ili eksplicitnim povlačenjem, nosi višestruke negativne posljedice.

Zdravković, FOTO: Media Biro

- To je gubitak međunarodnog kredibiliteta - neispunjavanje obaveza prema UNESCO-u i Konvenciji iz 1972. godine narušava ugled Crne Gore kao pouzdane države članice međunarodne zajednice koja dosljedno poštuje potpisane ugovore. Usporavanje procesa pregovora sa Evropskom unijom - tokom pregovaračkog procesa o Poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promjene), Evropska komisija pokazuje interesovanje o napretku u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine prilikom sačinjavanja izvještaja. Ugrožavanje kulturnog i prirodnog identiteta - brisanje Kotora sa Liste svjetske baštine značilo je institucionalno priznanje da država nije sposobna ili voljna da zaštiti sopstvene vrijednosti od izuzetnog univerzalnog značaja. Negativan uticaj na turizam i lokalnu ekonomiju - UNESCO status doprinosi globalnoj prepoznatljivosti i privlači posjetioce visoke kulturne i obrazovne vrijednosti. Gubitak tog statusa direktno bi uticao na smanjenje kulturnog turizma, investicija i fondova. Slabljenje upravnih i planskih kapaciteta - ignorisanje preporuka Komiteta ukazuje na nedostatak institucionalnog kapaciteta za razvoj održivih mehanizama zaštite, što bi moglo imati refleksiju i na druge sektore upravljanja javnim dobrima. Presedan za ostala kulturna dobra - odluka da se ne poštuju međunarodne smjernice može otvoriti prostor za sličan odnos prema drugim lokalitetima kulturne baštine, dodatno urušavajući sistem zaštite u cjelini. U kontekstu navedenog, smatramo da će država pristupiti jačanju domaćih mehanizama upravljanja, koordinaciji institucija i primjeni već postojećih zakona, čime se potvrđuje suverenitet kroz odgovornost i očuvanje sopstvenih vrijednosti, a ne kroz njihovo napuštanje - zaključila je Zdravković.