Danilo, koliko te samo mrzi Vučićeva nemoć
Piše: Slavko Mandić
Bijedni srbijanski vlastodržac, četničkoido strašilo i izopačena (ne) ljudska svijest, isprepadani monstrum kome se brzinom munje približava političko nestajanje, poslao je svoje tajnovite spodobe na stanovitog umjetnika Danila Marunovića, Crnogorca, čija jasna i hrabra misao prosto šamara besprizornika.
Upali su mu u hotelsku sobu jadovi, priveli ga i uhapsili, spremni da mu po nalogu dosad već viđenom, podmetnu unaprijed načinjene namještaljke o njegovom navodnom kreativnom učešću u organizovanju rušenja picoustog (po vlastitom kazivanju) na Vidovdan, i to za sva vremena. U tu svrhu Danilo je doveo i kompletan ansambl Crnogorskog narodnog pozorišta, koje je trebalo śutra na Velikoj sceni beogradskog Narodnog pozorišta da izvede Krležinu Gospodu Glembajeve, predstavu koju je režirao sa velikim uspjehom. Beograđani, oni kojima je pozorište u krvi, radovali su se ovom događaju, znajući da se radi o posve novoj izvedbi, kakvu do sada nijesu gledali. Vjerovali su da će to za njih biti osvježenje, ne očekujući da će im njihov vožd prirediti neočekivno iznenađenje hapšenjem crnogorskog reditelja. I pritom gosta Bograda, nekada slobodarskog grada koji je prijatelje i goste dočekivao širom raširenih ruku. Danas je Aco Srbin demonstrirao mržnju, potpuno oćoravio od ljubomore i zavisti, jer za razliku od Danilove antičke pojave, njegova žvalava ne liči na čeljade.
Ansambl CNP-a se nalazi trenutno u crnogorskoj ambasadi u centru Beograda đe čeka da li će izvjesni Nebojša Đoković, ambasador Crne Gore u Srbiji i član Nove srpske demokratije, izuzetno bliske uprvo Danilovom moćnom tamničaru, uzeti telefon u ruke i pozvati svoje prijatelje da mu reču o čemu se radi i zašto je naš reditelj u prostorijama BIE? Možda Nebojša, sin Dragišin iz Jasenovaog polja, crnogorskog i jugoslovenskog univerzitetskog profesora i političara, učesnika NOR-a i Pljevaljske bitke 1941. godine nema skoposti da se usprotivi ovakvom hapšenju? Ili mu možda ne daju njegove partijske perjanice, iz čijih je redova neko vjerovati je dojavio Vučićevcima što je osvanulo u Danilovoj kolumni „Vidovdanom protiv Vučića“. Moguće i neko od pismenijih Ćaćijevaca. Od čega su se voždu gaće tresle. Jer je pročitao svoju sudbinu, onako kako je vidi Danilo, a za koju on sam zna da ne može niti će biti dragačija.
Neko je od domaćih izroda javio, gotovo je sigurno, što je slobodnomisleći umjetnik želio da kaže pomenutim tekstom. On se nije krio, jer da mu je to bila namjera, ne bi se javno oglašavao, a potom otputovao u Beograd. Smatrao je svojim poslom i obavezom da iz svog ugla sagleda zbivanja koja zadiru i u našu avliju. Dakle, samo se to takvo beskarakterno i bijedno domaće zlo može dodvoravati tuđinu, prodajući mu svoju čeljad? Takvi čak ni Vučku ne vrijede mnogo. Posluže mu, i šutne ih, što je već više puta bilo na sceni iz njegovog širokog repertoara. A kad je riječ o ambasadoru, toboš našem, Dragišinom sinu, koji je trebao otići pravo u Vladu, ili možda u njemu bliskiji Ćaćilend i tamo potražiti odgovor na traženo pitanje zašto je Vučić uhapsio našeg mladog režisera? To bi možda i uradio da sadašnji veljesrbin ipak nije zaboravio da je praunuk Vukašina, barjaktara crnogorske vojske, koji se borio u bici na Skadru 1913. godine zajedno sa svojim ocem, Dragišinim đedom Mirkom. Ginulo se tada časno za Crnu Goru i njena znamenja. Danas potomci slavnih udaraju na očeve, đedove i prađedova. Sramota, zaista.
Na Vučićeva nedjela ćuti crnogorska vlast. A i kako bi drugačije kad
nam njihovi hapse naše. Ni pitat ne smiju, a kamo li što učinjet. Dokle stigoste braćo po Vučiću.
A i Danilo sa predstavom hrvatskog autora po sred Beograda. I misli da
će mu biti oprošteno. Samo je taj čin po Acu Srbinu istovremeno i
pokušaj državnog udara, što istovremeno znači i njegovog svrgavanja.
Bez sumnje Danilo Marunović će biti proćeran iz Srbije. Odrediće mu se i zabrana ulaska ko zna na koliko vremena. Vjerovatno dok traje politički Aco. To neće predugo trajati, kako danas stvari stoje, a nije ih režirao Danilo, nego mladost Srbije i građani koji više ne mogu da podnesu strašni sud vožda pomanitalog, željnog sukoba, pendrečenja i hapšenja.
Posao je umjetniku, pored onoga što radi profesionalno, da podrži
mladost u svakoj njihovoj namjeri. Jer ona je budućnost koja će, kad
zbaci jaram koji im je silom nametnut, nastaviti putem kojim su
pješačili, vozili bicikle i pohodili evropske centre da bi istina o
dešavanjima u Srbiju došla i do tamo.
Tu mladost podržao je Marunović, umjetnik i čovjek etike, čojstva i ljudskog nazora.
U tome mu se pridružuje svaki zdrav razum. Zato Danilo, dobro doša natrag u Crnu Goru. Hvala ti i svaka ti se sreća veselila.
Gospodi Glembajevima će se aplaudirati i dalje, u svim slobodnim gradovima i centrima evropskim.
Tebi salve aplauza na djelu kome si udahnuo još jedan život.
Pa neka košta!
0 Komentara