Dokolica

FCJK bastion nacionalnog dostojanstva

Jun 21, 2025 1 Komentara

(15 riječi)

„Poslije bitke, svi su generali pametni“

 Piše: Sreten VUJOVIĆ

Na sreću, bitke,  na koje u negativnom smislu aludira ovaj naslov, a koje vodi FCJK potonjih godina kao jedan od posljednjih bastiona odbrane kulturnog i nacionalnog dostojanstva, te crnogorskoga jezika-Hrama u kome stoluje duša čovjekova, su dobijene, „tijesnom“ ali odlučnom „prednošću“! I sada svi „generali“ mogu elaborirati svoje spasonosne strategije! Dobro je da ih ima! Ova zemlja je „žedna“ ljubavi, a obasuta je mržnjom onih koji su se olako odrekli svoje domovine, radi ličnih ugodnosti, privilegija, a bogme i zbog one ukorijenjene pizmave i hilave osobine da nema „drugoga“! Može biti samo „prvi, a ja do njega“! I onda se rađa „Iznogudovština“ iz crtanog filma, u kojoj do srži pokvareni Iznogud, želi biti kalif umjesto Kalifa! Tako i svi mrzitelji Mila Đukanovića bi željeli makar na tren da budu ON (Mi ili ON)! Dođe mi ponekad da posumnjam kako ove  „klonove“ plaća Đukanović, jer ne može biti bolje reklame za ponovni, trijumfalni povratak na političku scenu! Pokušava to i „Slučajni predśednik“ u komičnim trzajima, sve dok gazda u marionetskom „pozorištu“ ne „zategne“ konce, ili uzde svejedno!

No, vratimo se FCJK! I ova bitka je dobijena, ali teški izazovi i još perfidniji pokušaji „legalne“ zabrane, ovog hrama crnogorskog jezika i kulture, tek predstoje! Eto i čuveni „Memorandum“ je nakon vojnog poraza od strane NATO-a „tihovao“ pod mantijama pripadnika Crkve Srbije, brižno dorađivan, uz podršku „majčice Rusije“,  njenih tajnih službi i Crkve, i dobio je „pravo građanstva“ kao „firma blizankinja“  Ruskoga svijeta, kodnog naziva „Srpski svet“ sa propalim i za malo ostvarenim surogatom „Otvoreni Balkan“, u koji su već bili „zagrizli“ Makedonija i Albanija. Crna Gora je bila na „čekanju“! Sada je strategija drugačija; bije se bitka za tzv. „Staru Hercegovinu“ i tu fali između ostaloga pobjeda u Šavniku i Plužinama! „Đavo ni ore ni kopa, već o zlu radi“ i to permanentno i uporno!

Kao nacistička duhovna braća iz Drugoga svjetskoga rata, uz pokušaj rehabilitacije zlikovaca i kvislinga te njihovu kanonizaciju, čvrsto se drže one izjave maga fašističke propagande Jozefa Gebelsa:

„Oduzmite narodu istoriju i u prvoj generaciji postaće kao rulja, a u drugoj generaciji ćete moći sa njim da upravljate kao sa stokom.“  A dobar dio naše istorije pripada istoriji književnosti koja se na pravi, a ne mitomanski način, uz sve ostalo izučava na FCJK! I za tu djelatnost ovaj fakultet ima dobre, učene i hrabre kadrove, a hrabrost je neophodna u ovom specijalnom ratu koji se vodi protiv Crne Gore! Upravo zato klerofašistički agresor i računa na tihu lobotomiju, pri čemu Crnogorci, neće prepoznati da ih neko drži u bijedi i neznanju  kao najgorem obliku nasilja, kako je govorio Mahatma Gandhi! Ovo očigledno nasilje „začinjeno“ mirisom tamjana, operativne baze Crkve Srbije u Crnoj Gori, se počinje voljeti, do mazohističke „naslade“, a  mazohizam se u najvećem broju slučajeva karakteriše odsustvom heteroseksualnosti! To možemo  i potvrditi udjelom takvih osoba u novoj vlasti, što uz preporuku učešća na litijama predstavlja i preporuku za vodeće državne funkcije!

Zato, nakon ove (dobijene) bitke treba očekivati još žešći  i perfidniji rat! I zato crnogorska intelektualna elita treba permanentno raditi na  razvijanju odbrambene strategije, a ne fali nam analitičara koji mogu predviđeti sljedeći, „kataklizmički“ udar!

Ovđe nije važno koliki će ko doprinos dati! Sve je jednako vrijedno, pa i najmanje, poput, onog goluba iz jedne basne, koji je vidjevši kako banda pali kuću jednog siromaha uzeo u kljun kap vode i bacio na požar! Drugi golub koji je to ćutke promatrao ga  upita:

„Zašto si to uradio, kad u tvom kljunu staje samo kap vode, sa kojom ne možeš ugasiti požar?“

„Znam da ne mogu ugasiti  požar, ali želim da se zna na čijoj sam strani bio!“

I da zaključim  jednom proročkom izjavom: „Moja zemlja nije torina raje, koja traži čobanina, n’o u njoj živi slobodan narod, koji se ne moli nikome!“ (Knjaz Danilo)