Bivši predsjednik i premijer Crne Gore, kao bivši lider Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu rekao je da je današnje stanje u regionu lošije nego prije 10 godina, prenosi Avaz.ba.

Đukanović je odgovorio na pitanje Avaza vezano za trenutnu BiH i Crnu Goru te koliko može negativno utjecati kada se odmah nakon prve presude Miloradu Dodiku , u Banjoj Luci pojavio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i relativizira rad pravosudnih institucija BiH.

"Govorio sam u prethodnom dijelu našeg susreta da je savremena Crna Gora prilično zapljusnuta talasom nacionalističke politike, da je važan dio aktuelnih vladajućih koalicionih partija koje su u kontinuitetu protogonista velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori. Nažalost, oni nisu samo dio koalicije, nego je njen dominatan dio, zahvaljujući neiskustva ostatka te koalicije", kazao je Đ.

Ističe da ga ne iznenađuje ta neodgovornost da oni iu BiH podstiču politike koje dovode u pitanje opstanak BiH.

"To je veoma neodgovorno, jer ukoliko bi se obnovila nestabilnost BiH, to bi dovelo do posljedica u kompletnom regionu. Sve što mogu da kažem je da iu Crnoj Gori i ovdje, zapravimo želimo da se što prije završi ova dionica političkog života Crne Gore, da se stvore uslovi za ponovni dolazak na vlast odgovorne politike koja će s BiH i ostalim susjedima odnositi prijateljstva i međudržavne saradnje", istakao je

Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajima velikosrpskog nacionalizma

"Čini mi se da je dodatno zamagljena evropska perspektiva svih zemalja regiona. Odgovornost za to je na obje strane – ima nedovoljno odlučnosti EU da nastavi ujedinjenje Evrope, na drugoj strani i zbog zapostavljanja reformskog posla regiona", kazao je Đukanović.

U međuvremenu je, ocjenjuje, došlo i do pogoršanja geopolitičkih odnosa.

"Rekao bih da je trenutno prisutan i deficit pažnje za naš region. Postoje naslijeđeni problemi koji ovaj region drže na značajnoj zaostalosti u odnosu na Evropu. Puno je izazov, puno je posla i puno će zavisiti od geopolitičkog raspleta. Imali smo dugo vremena privilegiju da od kraja Hladnog rata imamo stabilne geopolitičke odnose, a sada je naručilac geopolitičkog rađanja, a sada je naručilac geopolitičkog rađanja.

Što se tiče odnosa Crne Gore i BiH, oni su imali različite faze.

"Sjetićemo se i ranih 90-ih, sjetićemo se i nesumnjivih grešaka u politici Crne Gore, ali sjetićemo se i da je Crna Gora vrlo brzo stala na pravo stanovišta i nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti u regionu, između ostalog i zbog uspješnog referenduma koji je realiziran. To je bila druga etapa, u vrijeme evroentuzijazma.", ističe Đ.

Prema njegovim riječima, zahvaljujući zastoju u procesu evropskog pridruživanja, došlo je i do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa.

"Kada nemamo dobru dinamu na evropskom putu, onda vaskrsnu nacionalizmi koji ruše dobrosusjedske odnose. Crna Gora je više nego ikad zapljusnuta uticajima velikosrpskog nacionalizma, zahvaljujući tome mislim da su se pokvarili dobrosusjedski odnosi, uključujući odnose sa BiH i Hrvatskom", ističe Đukanović.

1990-ih Crna Gora je raspad Jugoslavije dočekala nespremno, to je bio razlog nekih grešaka

Đukanović je kazao da je prošlo kratko vrijeme rata i da stoga ta tema povlači dosta subjektivnosti i politikanstva.

"Namjerno krećem od toga, jer je, vrlo vjerovatno, i kod mene prisutan subjektivizam. Teško da mogu, koliko god htio, mogu do kraja biti objektivan. Završio sam političku karijeru i njoj sam ostvario, nemam interes da prećutkujem nešto što vidim. Imam svoja zapažanja i reći ću ih bez obzira na svidjela se nekome ili ne", naveo je Đukanović.

Crna Gora je, dodaje, raspad Jugoslavije dočekala nespremno, a misli da su dva razloga za to.

"Mislim da se nije razmišljalo da može doći do raspada Jugoslavije. Kasnije kada je sam razgovarao sa Kučanom, Mesićem, shvatio sam da su oni ranije razumjeli da to može biti epilog i pripremali su se za to, mi nismo. Drugi razlog je to što se u Crnoj Gori tada desila smjena rukovodstva na način da nije baš primjeren, kroz revolucionarne promjene institucija", rekao je Đukanović.

Kazao je da su otišli ljudi koji nisu zaslužili i Crnu Goru je ostala bez političke mudrosti.

"Slovenija je imala Kučana, Makedoniju Gligorovu, Hrvatsku i Mesića i Tuđmana, da su bili ljudi koji su predstavljali stožer državne politike u sudskom vremenu. Kod nas su bili ljudi bez političkog iskustva malo je životnog iskustva", ističe Đukanović.

Podsjeća da je s 29 godina postao premijer.

“Neiskusna nova državna politika Crne Gore je u tom trenutku vjerovala da treba braniti Jugoslaviju. Pokazalo se brzo da se ispred odbrane Jugoslavije pojavi velikosrpski nacionalizam. Institucije JNA su zloupotrebljene, a Crna Gora se trijeznila i iz mjeseca u mjesecu manje bila u greškama, a sve više na pravom političkom stanovištu. bila BiH Nisu ovi drugi daleko od istine su formirane paravojne formacije, kada su htjele da se dogodi sve koji nisu htjeli da slijepo slušaju nalog civilne i vojne vlasti iz Beograda, onda možete da mislite šta bi uradili 1990. godine. Beograd Crnu Goru smatra svojim prirodnim pravom i spreman je tada da uradi najdrastičnije poduhvate kako bi ostvario cilj”, istakao je Đukanović.

Na pitanje da li je Srbija faktor stabilnosti ili uzrok tenzije, rekao je da bi svi pozdravili kada bi vidjeli da Srbija čvrsto stoji na putu evropskog razvoja, jer bi to značilo popravljanje dobrosusjedskih odnosa.

"Crna Gora zbog svojih veza ima dobro razumijevanje političkih prilika u Srbiji i želju da pomogne. Sjetićete se da je metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, bili su da oni koji su tražili alternativu njegovim politikama moral seliti u Crnu Goru. To je rađeno iz dobrih emocija i vjerovanja da kada tu ne bude Miloševića, da će to biti borba za cijeli region. Posljednje iskustvo u Crnoj Gori govori da je ideologija veoma velika. izmišljena nacija, a onda žele da postave i pitanje šta će tu i Crna Gora”, ističe Đukanović.

Osvrnuo se i na pitanje Otvorenog Balkana.

"Što se tiče Otvorenog Balkana, Komšića, Osmanija i ja smo bili kategorični od prvog dana protiv toga. Nailazili smo na veliko nerazumijevanje i EU i SAD. Nema sumnje da je to formalno ekonomska saradnja, ali da bi se institucionaliziralo nadmoć Srbije i Albanije. Morali bi biti naivni da bi povjerovali da se u Beogradu ili okvirima Kosova povjeravaju da se u Beogradu ili Prištini zadovolje ekonomska zajednica, ili za velike institucionalne institucije Srbije. zato smo bili protiv”, zaključio je Đukanović.