Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) daje inicijative, predloge i mišljenja državnim organima i drugim nosiocima ekonomskog, obrazovnog, kulturnog i javnog života radi što uspješnijeg rješavanja pojedinih dugoročnih i aktuelnih problema društvenog razvitka.

Tako je, pored ostalog, opisana misija najviše ustanove u oblasti nauke i umjetnosti u Crnoj Gori. Radi ispunjavanja te i drugih misija, redovni i vanredni članovi CANU primaju mjesečno i do 2.000 eura.

Javnost im, međutim, rijetko čuje glas. U moru primjera još nije poznat stav CANU o posljednjem velikom, prema mnogim tumačenjima, i spornom pitanju sporazumima sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma, koji bi mogli za posljedicu imati i zakup na 99 godina i gradnju na najvrednijim prirodnim resursima države.

Civilni sektor i pojedini pravnici i političari upozoravaju na to da zakoni o potvrđivanju sporazuma sa UAE podrivaju ustavni poredak i suspenduju niz crnogorskih zakona.

Akademici, međutim, ćute. Građani od njih još nijesu čuli pravno tumačenje, iako su čak četiri od šest redovnih i vanrednih članova Odjeljenja društvenih nauka aktivni ili penzonisani profesori pravnih fakulteta.

Iz CANU odgovaraju da akademici sami biraju teme o kojima se javno oglašavaju.

“Članovi CANU, kao i svi građani, u skladu sa svojom profesijom, interesovanjima i stavovima, sami biraju teme povodom kojih se, u svoje ime, oglašavaju u javnosti, a CANU, kao najviša nacionalna institucija u oblasti nauke i umjetnosti, nije fokusirana na događaje koji izazivaju pažnju na dnevnom nivou, posebno ne na one iz domena političkog života”, odgovorili su “Vijestima” iz te ustanove.

Glas akademika se, makar prema pisanju medija, slabo čuje i u regionu. Ipak, akademici u susjednoj Srbiji su krajem prošle godine podržali masovne proteste studenata...

Budžet CANU za 2025. godinu iznosi 2,8 miliona eura, od čega je 900.000 predviđeno za naknade članovima.

CANU: Naučne tribine, publikacije, okrugli stolovi...

“Ubijeđni smo da suštinu raznovrsne i kontinuirane djelatnosti CANU nije moguće sažeti u nekoliko kratkih pitanja ili odgovora, te samo podsjećamo da, po svom ustrojstvu, načinu funkcionisanja, i u skladu sa definisanom misijom, stavove o važnim društvenim pitanjima CANU oblikuje kroz svoje ukupno djelovanje - preko naučnih tribina, predavanja i okruglih stolova, umjetničkih manifestacija i izdavanjem različitih publikacija”, odgovaraju iz CANU na pitanja “Vijesti”.

Iz ustanove kojom rukovodi predsjednik Ljubiša Stanković, nekadašnji rektor državnog Univerziteta, naglašavaju da se stavovi i poruke “objavljuju preko sredstava informisanja, uključujući i veb stranicu i odskoro Jutjub kanal CANU”.

“…I dostupni su kako stručnoj i široj javnosti, tako i državnim organima. Sa zadovoljstvom ukazujemo na mogućnost da na veb stranici CANU pronađete zaključke sa nekoliko okruglih stolova, koji sadrže inicijative, predloge i mišljenja”, poručili su iz te ustanove, dostavljajući i spisak aktivnosti iz marta.

“Ipak, mišljenja smo da se, uprkos informacijama koje potvrđuju intenzitet i raznovrsnost aktivnosti u CANU u prethodnom mjesecu, tek nakon potpunijeg uvida u širinu i kontinuitet njenog djelovanja, može objektivno procjenjivati trenutni ili dugoročni doprinos CANU ukupnom razvoju crnogorskog društva”, kazali su.

Odgovarajući na pitanje o akademijskim nagradama, iz CANU podsjećaju da su iznosi definisani Zakonom o CANU i odgovarajučim internim aktima.

“Akademijske nagrade su usklađene sa nagradama koje dobijaju istaknuti kulturni stvaraoci i istaknuti sportisti, a kreću se u rasponu od 1,5 za vanredne do dva prosječna lična dohotka iz prethodne godine za redovne članove. Inostrani članovi ne dobijaju nikakvu nadoknadu”, precizirali su.

Bošnjak: Država gori, Akademija se češlja

“CANU, nažalost, djeluje kao jedna anemična i pasivna institucija, koja je decenijama unazad ćutala, bez obzira što smo živjeli u vrlo izazovnim i turbulentnim vremenima, vremenima koja su vapila za aktivnim angažmanom, za glasom mudrosti i razuma intelektualne elite”, kaže za “Vijesti” bivša potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak.

“A to njihovo ćutanje, taj nepodnošljivi muk, najglasnije odzvanja i za svaku je osudu, jer obesmišljava suštinu postojanje te institucije i njenu osnovnu misiju”, ocijenila je ona.

Prema njenim riječima, angažman CANU se sveo na izdavačku djelatnost, predavanja na različite i najčešće stručne i široj javnosti nepristupačne teme.

“…Bez mogućnosti interakcije šireg auditorijuma. Nema ih da javno otvore raspravu na aktuelne teme koje potresaju i dijele naše društvo, da dozvole da se ukrste argumenti koji su sigurno različiti i unutar Akademije, ali upravo to rađa kvalitet. Nema ih da ukažu na društvene anomalije, da zaustave ovaj sunovrat, ovaj slobodan pad svih dugo uspostavljanih vrijednosti, a zbog toga su tu”, upozorila je Bošnjak.

Ona ističe da se “CANU ponaša kao da bitiše izvan realnosti - daleko od društvenih zbivanja, ne dotiče je stanje u društvu”.

“Samozadovoljno mudruju i filozofiraju u svojim eho sobama, a sve oko njih u državi se urušava, sve vrijednosti se degradiraju, znanje se obesmišljava, neznalice i prevaranti su isplivali i kroje nam sudbinu, partitokratija nemilosrdno gazi i uništava sve sfere društva, mladi talentovani ljudi koji znaju i koji drže do sebe odlaze iz Crne Gore, a plodove njihovog znanja će ubirati neko drugi. Dakle slikovito rečeno, država gori, a CANU se češlja”, poručuje ona.

Kaže i da “zadatak je baš da zatalasaju, uzburkaju javnost i argumentovano upozore”.

“Umjesto da budu korektivni faktor društva, da prate i da ne dozvole da olako prolaze neke pogubne odluke po državu, oni uvijek biraju netalasanje i nezamjeranja, biraju servilnost svakoj vlasti i time obesmišljavaju svoju misiju”, naglašava Bošnjak i upozorava na to da građani od akademika - krema intelektualne elite očekuju hrabrost, požrtvovanost i rad za opšte dobro, za pravdu.

“Očekuju da oni čuvaju društvo da ne krene u pogrešnom smjeru, očekuju njihove javne istupe i ukazivanje na društvene anomalije, smatraju da oni ne bi smjeli da razmišljaju samo za sebe i o sebi, već o široj društvenoj zajednici. Međutim realnost je deprimirajuća, naši akademici su izgleda skloni su poslušništvu, skloni da trpe svaku vlast. Očigledno da ih precjenjujemo, članstvo u Akademiji ne znači moralnu superiornost, jer njihova naučna dostignuća i karakter društveno-odgovornog ponašanja su dva različita svijeta”, zaključuje Bošnjak.

Podsjetila je i na to da je studija “Crna Gora u XXI stoljeću - u eri kompetitivnosti” publikovana još prije 15 godina.

“Obuhvatila je oblasti životne sredine, ekonomskog razvoja, integracija u evropske i evroatlantske strukture, izgradnju i funkcionisanje države, populacione aspekte, energetiku, pitanja vrijednosti, kulturu, obrazovanje, nauku i tehnologiju, i po svim ovim krucijalnim temama date su bile kvalitetne smjernice i rešenja. Međutim, danas se većinom sve dešava suprotno tim datim smjernicama, trendovi su duboko zabrinjavajući, da ne kažem pogubni, a CANU ćuti”.

Čabarkapa: Izolacija i ćutanje ne vode naprijed

Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Sara Čabarkapa kaže da su jako rijetke informacije u javnosti o radu CANU, a još rjeđi javni stavovi akademika.

“U skorije vrijeme, izložbe istaknutih crnogorskih stvaralaca Voja Stanića i Dada Đurića jesu privukle pažnju jer se radi događajima od nesumnjivo velikog značaja za crnogorsko društvo. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je uloga institucije kakva je CANU mnogo više od toga”, poručuje Čabarkapa.

Prema njenim riječima, mnogo je razloga za aktivno i jasno uključivanje CANU kada je riječ o brojnim oblastima crnogorskog društva, a to u kontinuitetu izostaje.

“Inicijative, predlozi i mišljenja najvažnije naučne institucije u zemlji za svako društvo su važni, a naši akademici su se opredijelili za ćutanje, koje nije imanentno intelektualcima od kojih se očekuje, s pravom, veći nivo društvene odgovornosti i angažmana. Institucija kakva je CANU mora raditi aktivnije i ažurnije kako bi koristila cijelom društvu i pronaći mehanizme da se ekspertiza koja postoji u CANU na bolje načine iskoristi, a ne da se otvara pitanje svrsishodnosti njenog postojanja”, naglašava Čabarkapa.

“Najzapaženije pitanje o kojem je CANU dala mišljenje u prethodnom periodu bilo je u vezi sa nacrtom teksta Temeljnog ugovora između države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC), a koje se primarno odnosilo na preambulu tog dokumenta. Predsjedništvo CANU je mišljenje uputilo direktno kabinetu tadašnjeg premijera (Dritana) Abazovića, koji je javno i pozivao različite subjekte da daju mišljenje, iako je suštinski već bio odlučio. Abazović to mišljenje CANU nije podijelio sa javnošću, niti ga je uvažio. Pohvalno je što je predsjedništvo CANU reagovalo, ali je sve ostalo na mišljenju koje je kasnije objavljeno na njihovom sajtu i javnosti je danas dostupno. Ipak, u vrijeme kada je to bilo aktuelno, izostalo je komuniciranje CANU prema javnosti o sadržaju tog mišljenja i odnosu koji su premijer i Vlada demonstrirali, jer institucija kakva je CANU ne smije biti ignorisana, niti ona to treba da dozvoli”, navela je Čabarkapa.

Podsjeća na to da je, nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, CGO pozvao CANU da osudi napad.

“…Što je CANU tada uradila i oglasila se saopštenjem. Osuda je trebalo da dođe i bez podsjećanja, no tu njihovu reakciju svakako cijenimo pozitivnom”, kazala je.

2,8 miliona eura je ovogodišnji budžet CANU, a 900.000 eura predviđeno je za naknade redovnim i vanrednim članovima

Ona ocjenjuje da pojedinačni stavovi i mišljenja akademika svjedoče o nefunkcionisanju CANU kao jedinstvene institucije.

“To je zabrinjavajuće, ali nije novina”, objašava Čabarkapa.

Navodi da akademici koji se ličnim dignitetom i stavom obraćaju javnosti zavređuju pažnju, ali da nije dobro da se njihovi stavovi, koji afirmišu crnogorsko društvo kao građansko, sekularno, multietničko i ne podudaraju se aktuelnom politikom, danas smatraju hrabrošću niti da CANU ne stane institucionalno iza njih.

“Očekivanja društva su očigledno mnogo veća od onog što CANU ostvaruje ostajući u zatvorenom akademskom krugu i bez javno prepoznatljivog interesa za sagledavanje turbulentne realnosti našeg vremena. Na taj način se CANU odlučuje na izolaciju i ćutanje, što neće doprinijeti napretku i demokratskom razvoju našega društva i države, ali ni snaženju ugleda i snage te institucije”, kaže Čabarkapa.

“Neslavni primjer” Predraga Miranovića

Sara Čabarkapa navodi da imamo “i neslavne primjere djelovanja pojedinih akademika, poput Predraga Miranovića, koji se danas procesuira pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog učešća u nezakonitom imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG”.

“CGO je blagovremeno pozivao i Miranovića i druge članove Savjeta da ne ulaze u zonu krivične odgovornosti, a njegovo ignorisanje tih poziva se nije ni po RTCG ni njega dobro završilo i nesumnjivo nanosi štetu i CANU, jer je minimalno očekivanje od akademika da kad su dio nekih procesa rade zakonito i afirmišu vladavinu prava”.

Članstvo je negdje čast, a na Balkanu “mast”

Bošnjak navodi i da je članstvo u akademiji nauka u razvijenim državama, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Njemačke, Francuske, Velike Britanije… “stvar prestiža i predstavlja čast”.

“…I za to se ne dobijaju nikakve nadoknade. Njihovi akademici altruistički dijele svoje znanje. Čak u nekim državama akademici plaćaju akademiji članarinu. No, na Balkanu je drugačije, nema sfere koja nije materijalizovana”, naglašava Bošnjak.

Doživotne apanaže, ističe, koje primaju naši akademici su neprimjereno visoke, a uz to i nezaslužene.

“…Posebno imajući u vidu njihovu pasivnost i zanemarljiv učinak na društvena kretanja, iako im je misija upravo da utiču na razvitak društva kroz pokretanje inicijativa, ukazivanje na probleme, nuđenje rešenja. Mislim da su ih upravo te apanaže koje primaju u neku ruku i ućutkale, a mnoge od njih i u naučnom i umjetničkom smislu potpuno pasivizirale. Da ne kažem da su te doživotne apanaže postale glavni motiv za članstvo, te mnogi pokušavaju da se domognu članstva raznim prečicama i lobističkim kanalima. Nažalost neki su i uspjeli i nezasluženo postali akademici, a da u naučnim i umjetničkim krugovima van Crne Gore gotovo da niko nije za njih čuo, da ne govorim da su neki od njih optuženi za teška krivična djela. Zato smo, kao država tu gdje jesmo”, ocijenila je Bošnjak.