Izložba Matice crnogorske „Kult Blažene Ozane Kotorke“ je nakon Kotora i Novog Sada otvorena sinoć i u Baru, u galeriji „Velimir A. Leković“. Izložbu je otvorio predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.

On je na početku zahvalio autorima izložbe i kataloga koji su domaćoj i inostranoj široj i stručnoj javnosti omogućili da se upozna sa reprezentativnim segmentima duhovne zaostavštine Crne Gore.

– Nažalost, prošle sedmice, jedna od koautorki izložbe i kataloga gospođa Mileva Pejaković-Vujošević je iznenada preminula, što predstavlja veliki gubitak ne samo za Maticu crnogorsku već i za crnogorsku kulturu, imajući u vidu njen intelektualni i radni angažman, naročito njen doprinos sa pozicije dugogodišnje direktorice Pomorkog muzeja u Kotoru. Iskreno posvećena svom poslu, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Crne Gore, svoju profesionalnu djelatnost je okončala projektom za koji je smatrala da je neophodno da bude sastavni dio naše kolektivne memorije – Kult Blažene Ozane Kotorke – rekao je Jovović.

Dodao je i da je izložba u Baru u sedmici koja prethodi velikom hrišćanskom prazniku, kojeg ove godine zajednički proslavljaju katolici i pravoslavni, a što je zasigurno bila želja i molitva Blažene Ozane Kotorke.

Jovović se osvrnuo i na ulogu barskog nadbiskupa Nikole Dobrečića u proslavi proglašenja Ozane Kotorke blaženicom katoličke crkve od strane Svete stolice 1930. godine, naglašavajući da je njeno proglašenje za blaženicu odgovaralo tadašnjoj državnoj ideologiji, s obzirom da je Ozana, uz Njegoša, Štrosmajera, Preradovića i druge ličnosti, bila jedna od uporišnih tačaka politike integralnog jugoslovenstva.

Dobrečić angažuje katoličke parohije da protumače vjernicima značaj proslave i da im preporuče da udijele „što obilniju milostinju kao pomoć, da se proslava što dostojnije i svečanije provede.“

– Znajući ulogu Barske nadbiskupije u crnogorskoj istoriji, odnosno crkvenu intitulaciju dr Nikole Dobrečića još 27. januara 1928. godine barskom nadbiskupu obratio se ispred Dominikanskog Dalmatinskog Provinicijata iz Splita otac provincijal Anđelko Orlandini dopisom u kojem se, između ostalog, navodi: „Potpisani časti se dostaviti Vašoj Preuzvišenosti dekret sv. Stolice, kojim se potvrđuje kult naše simpatične i velike Božje ugodnice bl. Ozane.

Ta vijest sigurno će uvelike razveseliti Vašu preuzvišenost, jer je Crnogorka. Potpisani smjerno moli Vašu Preuzvišenost, da bise udostojila oznanit ga, misli li tražiti kod sv. Stolice dozvolu, da cijela barska nadbiskupija smije moliti oficij naše blaženice i čitati na njezinu čast sv. misu“.

Nedugo zatim na adresu Nabiskupskog Ordinarijata u Baru 15. 2. 1928. godine stigao je novi dopis oca provincijala Anđelka Orlandinija, gdje se zahvaljuje naslovu „ što se je tako pripravno odazvao da zahvali Njegovoj Svetosti, što je podigao bl. Hozanu do časti oltara, te zatražio za svoju nadbiskupiju dozvolu čitanja oficija i mise, naše nove Blaženice“. Na kraju ovog dopisa spomenuti dominikanski provincijal iz Splita „vruće želi, da ova naša nova Blaženica bude svima Jugoslavenima osobnom posrednicom pred Bogom, a napose Crnoj Gori, koja ju je porodila“ – rekao je Jovović.

Teoretičar umjetnosti Milun Lutovac posebno se pozabavio radom akademskog slikara Mila Milunovića koji je izradio fresko-tehnikom sliku Blažene Ozane u Crkvi rođenja Bogorodice na Prčanju.

– Ovdje je Blažena Ozana prikazana kao mlada djevojka, kćerka vrletnog crnogorskog sela i kćerka božja, onog Boga koga je poznavala u svom zavičaju u ranoj djevojačkoj dobi. Slikar Milo Milunović je veoma uspješno kompoziciono uspio da napravi spoj Ozaninog životopisa, njenih djela („čuda“), vjere i starozavjetnog likovnog izraza. Kao motiv na fresci preuzeta je legenda o hljebu, koji se u njenoj pregači pretvorio u ruže.

Mlada pastirica odjevena je u priprost, seljački haljetak i nema na fresci niti jedan svetački atribut, osim jedva primjetnog oreola. Ipak, iz cijele njene figure zrači ponizan stav, a produhovljeno lice govori u prilog njene posvećenosti bogu. Ovo originalno djelo znamenitog slikara svakom porom na smjernom i nevinom licu mlade Crnogorke, odiše bezgraničnim poštovanjem Spasitelja – rekao je Lutovac.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ može se pogledati do kraja aprila.

izvor: antena m