Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je nedavno stupio na novu – staru dužnost doputovaće početkom sljedećeg mjeseca u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Milanoviću, koji dolazi na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića, ovo će biti prva posjeta nakon zvaničnog stupanja na dužnost, ali i prva nakon zaoštravanja odnosa između dvije zemlje.

Iako nema zvaničnih informacija o temama razgovora dvojice predsjednika, javnost sa nestrpljenjem očekuje odgovore na pitanja koja opterećuju bilateralne odnose Hrvatske i Crne Gore, ali i onih koji se tiču naših evropskih integracija, na što Hrvatska kao članica EU ima značajan uticaj.

Hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu kaže da od predstojeće posjete ne očekuje ništa posebno, uz opasku da „zvanična Crna Gora ima potpuno pogrešnu percepciju Milanovićeve politike“.

– Kod vas, izgleda, neki skroz pogrešno računaju na to da bi predsjednik Milanović mogao imati ikakav uticaj na hrvatsku evropsku politiku, pa time i na politiku Vlade Hrvatske u odnosu na proces proširenja i položaj Crne Gore u tom procesu – naveo je Đenero.

On procjenjuje da i ovog puta Milanović u Crnoj Gori može samo ponoviti ono što je već učinio na sastanku Procesa Brdo Brioni koji je održan u oktobru prošle godine u Tivtu.

– To znači da održi neki euroskeptični govor u kojem će negirati zajedničke vrijednosti na kojima se zasniva evropska integracija, a možda će razmijeniti i koju ispraznu protokolarnu sa nosiocem zakonodavne vlasti u Crnoj Gori, a glavnim kočničarem njene evropeizacije Andrijom Mandićem, kojeg je prilikom prethodnog boravka nazvao „zloćkom“ – dodao je Đenero.

On smatra da ništa neće doprinijeti rješavanju otvorenih pitanja između dvije države, niti će, kako je kazao, biti neki vjetar u leđa evropeizaciji Crne Gore.

U činjenici da Milanović u Crnu Goru dolazi na početku svog novog mandata, Đenero ne vidi ništa posebno značajno.

– On jednostavno mora negdje da putuje, a očito je da osim Crne Gore i nema nekog drugog izbora – kaže Đenero, uz ocjenu da Milanović ni u jednoj evropskoj državi nije doživljen kao poželjan sagovornik.

Prema njegovim riječima, odnos hrvatskog predsjednika prema Bosni i Hercegovini je takav da je sebi čvrsto zatvorio vrata, a smatra da ni zvanična Srbija nije zainteresovana za razgovor, ni sa njim, niti sa nekim drugim iz Republike Hrvatske.

Milanovićev uticaj u Briselu je, kako kaže Đenero, bio izrazito nizak čak i onda kad je formalno bio član Evropskog savjeta, kao hrvatski premijer.

On je podsjetio da je, nakon što je 2015. izgubio premijersku poziciju, Milanović prekinuo sve kontakte sa evropskim institucijama.

– Ukoliko želi napredak u procesu pristupanja, Crna Gora mora nastaviti dijalog koji je započeo unutar ministarstava vanjskih poslova ili direktno sa Vladom Hrvatske, koja vodi evropske poslove – kategoričan je Đenero.

Podsjećamo, odnosi između Crne Gore i Hrvatske znatno su se pogoršali nakon što je Skupština Crne Gore 28. juna prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Kao odgovor, Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske je 25. jula proglasilo trojicu visokih crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića – personama non grata.

U decembru prošle godine, tokom međuvladine konferencije u Briselu, Hrvatska je bila jedna od država koje nijesu dale zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Zvanični Zagreb tada je insistirao da Crna Gora treba da uskladi svoje spoljnopolitičke stavove sa EU, posebno u odnosu prema sankcijama Rusiji. Takođe, Hrvatska je stavila do znanja da će pažljivo pratiti i dešavanja u pravosuđu i borbi protiv korupcije.

Odnose Crne Gore i Hrvatske opterećuje više dugogodišnjih bilateralnih sporova, među kojima su školski brod „Jadran“ i pitanje razgraničenja na poluostrvu Prevlaka koje je privremeno regulisano Sporazumom iz 2002. godine.

izvor: pobjeda