Na SRETENJU, razišle su se dvije Srbije! Jednu je predvodio predsjednik Vučić, drugu studenti! Onima koji su u organizaciji najveće partije u Srbiji, SNS, prevezeni, nahranjeni i kažu i plaćeni, bilo je udobnije; a onima koji su pješice, biciklima, motorima i uz usputnu podršku stanovnika pojedinih naselja – trebalo je mnogo više energije i moralno – voljne snage da stignu i 15 sati odstoje na mitingu u Kragujevcu.

Prema nekim ocjenama, vlast u Srbiji ne može ni miting organizovati što neće „nagraditi“ – gradjane. Neki čak smatraju da koruptivni sistem, radi podrške sebi – korumpira i gradjane. Ako su gradjani plaćeni za prisustvo mitingu, a neki su i prisiljeni prijetnjom o otkazu, to je jasno oblik manipulacije i može se smatrati korupcijom. Manipulisanje ljudima na ovaj način pokazuje nedostatak poštovanja prema njihovoj slobodnoj volji i stavovima.

Kada vlast koristi novac ili prijetnje da bi mobilisala podršku, to stvara iskrivljenu sliku javnog mnjenja i potkopava demokratiju. Ovo ne samo da ukazuje na etički problem, već i na duboku krizu povjerenja izmedju gradjana i vlasti.

U suštini, ovakvi postupci predstavljaju ozbiljan izazov za društvo jer odvraćaju pažnju od stvarnih problema i potreba gradjana, a umjesto toga skreću fokus na manipulativne prakse vlasti. U tom smislu, neophodno je da se ovakvi dogadjaji prepoznaju i kritički preispituju kako bi se radilo na jačanju demokratskih vrijednosti.

Razlika izmedju ova dva, izuzetno masovna, u Kragujevcu i Sremskoj Mitrovici, okupljanja može se posmatrati kao jasan prikaz suprostnosti u vrijednostima i motivima koji stoje iza njih.

Dakle, na jednoj strani, imamo miting koji je organizovan od strane vlasti, gdje je prisustvo gradjana obezbijedjeno putem plaćenog prevoza, isplatom dnevnica, pa čak i ucjenama. Ovaj način okupljanja oslikava nedostatak slobode izbora, gdje se gradjani koriste kao instrument za ispoljavanje lažne podrške vlasti. Takva praksa se samo da podsjeća na autoritarne metode, već i na manipulisanje i iskrivljenu percepciju stvarnog stanja stvari u društvu. 

S druge strane, miting u Kragujevcu, gdje su se studenti dobrovoljno okupili, pješke, biciklima... predstavljaautonomni i iskren izraz gradjanske svijesti želje za promjenom. Ova mobilizacija pokazuje kolektivni duh i solidarnost, gdje su gradjani, u ovom slučaju studenti, spremni da se bore za svoja prava i bolju budućnost, čak i uz fizičke napore i bez materijalnih podsticaja. Priprema hrane za studente, posebno one pješake, dočeci i pozdravi oduševljenja, od strane gradjana dodatno naglašava zajedništvo i podršku unutar zajednice.

U suštini, dok prvi miting oslikava prisilu i manipulaciju, drugi je izraz slobodne volje i borbe za prava, što jasno ukazuje na razlike u pristupu i motivaciji medju učesnicima. Ove razlike osvjetljavaju suštinske tenzije u društvu, gdje se vrijednosti demokratije i slobodnog izražavanja sukobljavaju sa autoritarnim tendencijama.

N.K.