Crna Gora treba da bude sebi centar, a ne bilo čija periferija
Poglavlja 23 i 24 predstavljaju put jačanja i ozdravljenja Crne Gore. Ispunjenje ovih poglavlja treba iskoristiti kao mehanizam da očistimo katastar i druge institucije od nezakonitosti i antidržavnog djelovanja. Potrebno je sinergetsko djelovanje tužilaštva i sudova za kažnjavanje odgovornih – poručio je član organizacije STEGA Vladimir Nikaljević
Nepune dvije decenije od obnove nezavisnosti Crna Gora je umjesto napretka razvoja i sigurnosti suočena sa brojnim i dramatičnim izazovima i prijetnjama državi i društvu koje ispašta zbog toga što su partijski interesi ispred zakonitog, profesionalnog i efikasnog rada institucija. Jedini način da se takav trend koji urušava sve oblasti života, uključujući i vitalne aspekte, poput sigurnosti i bezbjednosti, odnosa prema zaštiti državne imovine, građanskom konceptu zemlje, resursima i budućem razvoju, jeste okupljanje i pokretanje razbijene i prosute crnogorske energije uz zajednički imenitelj – poštovanje Ustava i zakona zemlje i angažovanje svih snaga za ualazk u Evropsku uniju.
Ovo su ključni akcenti sa juče održane godišnje Skupštine organizacije slobodnih građana za Strategiju evropske i građanske Crne Gore (STEGA) koju je prošle godine podržalo 65 akademika, univerzitetskih profesora, privrednika i naučnih i kulturnih djelatnika koji možda nemaju jednake poglede na identitetske i političke finese, ali im je zajedničko da Crnu Goru doživljavaju kao jedinu i nedjeljivu cjelinu svih njenih građana.
Kako je najavljeno na Skupštini održanoj u PR centru, djelovanje organizacije STEGA, čija se skraćenica simbolički naslanja na istoimeni prvi pisani zakon na području Stare Crne Gore i Brda iz 1796. godine koji je za vrijeme Petra Prvog Petrovića Njegoša donijet na Opštem crnogorskom zboru glavara, imaće dvije etape u okviru uspostavljanja nove državotvorne i društvene paradigme. Prva će trajati do 2026. godine, za kada je planirano usvajanje dugoročne Strategije evropske i građanske Crne Gore, u svim oblastima, od prava i ekonomije, zdravstva i socijalne politike, do kulture i politike identiteta. Konačan cilj je postizanje „Agenda 2028“ – odnosno punopravno članstvo Crne Gore u EU.
Ustav na meti
Član ekonomske redakcije organizacije STEGA i prvi potpisnik inicijative Vladimir Nikaljević, otvarajući sjednicu skupštine kazao je da - iako na papiru postoji podjela vlasti, državne institucije i zakonom propisano djelovanje, partije i njihovi programi, političari i izborna obećanja - pravna država ne funkcioniše.
Prema njegovim riječima, Ustav Crne Gore je njena najveća zaštita i brana za slabljenje institucija, zbog čega je najviši pravni akt zemlje meta napada preko kojih se, kroz razne inicijative, poput uvođenja dvojnog državljanstva, namjerava urušiti država.
Ozdravljenje, kako kaže, vodi kroz jačanje institucija i pravnog poretka.
-Poglavlja 23 i 24 su put jačanja i ozdravljenja Crne Gore. Ispunjenje ovih poglavlja treba iskoristiti kao mehanizam da očistimo katastar i druge institucije od nezakonitosti i antidržavnog djelovanja. Potrebno je sinergetsko djelovanje tužilaštva i sudova za kažnjavanje odgovornih – kategoričan je Nikaljević.
Prof. dr Branislav Radulović, u ime Redakcije za pravni i politički sistem podsjetio je da STEGA istorijski značila na papir prenijetu „Zalogu čvrste riječi“.
Nova STEGA, prema njegovim riječima, teži da ponudi odgovore na otvorena pitanja, a to su: kako okupiti i pokrenuti prosutu evropsku i građansku energiju i osjećaj pripadnosti Crnoj Gori, kako riješiti ekonomske i društvene probleme, kako se oduprijeti velikodržavnim projektima i malignim uticajima, kako se osloboditi uticaja kriminalnih struktura na rad državnih institucija, kako osnažiti građanski i evropski supstrat crnogorskog društva i učiniti državu prosperitetnom.
Radulović je naglasio da Crna Gora treba da bude svoj centar a ne ničija periferija, a sljedstveno tome „da budemo građani, a ne stranci u EU“.
Paziće na groblja
Advokat Vlado Vuković ohrabrujućom je nazvao najavu premijera Milojka Spajića da se amandman Nove srpske demokratije, kojim je na mala vrata bilo planirano, uz izgovor da se radi o tehničkim izmjenama, promijeni pravni status grobalja, povuče iz skupštinske procedure a to pitanje riješi uz prethodnu pravnu analizu i široku radnu grupu.
Vuković je kazao da očekuje da STEGA, koja je zajedno sa NVU „Komunica -NG“ i Udruženjem pravnika Crne Gore, tražila povlačenje spornog amandmana, biti pozvana kao dio radnog tijela.
-Pravni tim organizacije STEGA nastaviće da prati i proučava pojave koje narušavaju građanski identitet i evropski put Crne Gore, da opominje, predlaže i bori se – bio je kategoričan Vuković.
Doc. dr Nikoleta Đukanović ukazala je na svojevrsni fenomen - da se Crna Gora i dalje suočava sa neuspjelom demokratskom konsolidacijom, koju karakterišu parcijalne reforme u procesu evropeizacije i sporo usvajanje demokratskih vrijednosti, što je za građane najdiskutabilnije.
Doc. dr Nikola Šaranović postavio je retoričko pitanje kojom bi se replikom građevine ili građevina Crna Gora sjutra predstavila u „Maloj Evropi“, simboličnom parku u Briselu koji predstavlja svaku zemlju članicu.
-Odgovor na postavljeno pitanje vidim kao izazov puta. To nije put Crne Gore u EU, već je to naš put ka biću Crne Gore. U simbolici imena STEGA sadržano je polazište za taj odgovor. Zato ova inicijativa ima posebnu odgovornost, iako možda i nema veliki uticaj - rekao je on.
Dodao je da u organizaciji STEGA treba tražiti vrijednost sinteze svih naših različitosti objedinjenih oko istog cilja.
Kockanje razvojnih šansi
U ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj prof. dr Vesna Maraš je poručila da se kompanija „13. jul Plantaže“ kao nacionalni najvažniji brend mora odbraniti i sačuvati.
Važno je, kako je ukazala, raditi na razvoju i širenju vinske kulture i vinogradarsko vinarskog turizma, kao i promovisati Crnu Goru kao značajnu, kvalitetnu vinsku destinaciju, a to nije moguće bez očuvanja legata vizije i rada generacija koje simbolišu upravo Plantaže.
Na ne baš svijetlu situaciju u turizmu, koji je uz poljoprivredu jedna od ključnih razvojnih šansi u konceptu održivog razvoja zemlje, opomenuo je prof. dr Rade Ratković.
Slikovito je rekao da „turizam nije drača, već pitoma ruža koju treba gajiti, zalivati, okopavati, obrezivati, da bi dala rezultate“.
Prema njegovim riječima, potrebne su korjenite reforme u sektoru turizma, prije svega kroz uspostavljanje novog modela destinacijskog menadžmenta zasnovanog na principima javno-privatnog partnerstva, i promjeni nepovoljne strukture smještaja.
Govoreći u ime redakcije za nauku i obrazovanje prof. dr Adnan Prekić predložio je razvijanje principa humanističkih vrijednosti kao jedini put za široko obrazovane pojedince, koji će kritički da razmišljaju i razvijaju vještine.
Ukazao je na nedopustivu situaciju da ne postoji opšti društveni konsenzus za suštinske reforme obrazovnog sistema koje ne smiju zavisiti od bilo koje pojedinačne Vlade ili resora, već moraju biti dugoročno postavljene.
Prof. dr Miomir Jovanović založio se za fleksibilnije obrazovne programe koji će odgovoriti potrebama i zahtjevima razvoja tržišta. Mi smo u 21. vijeku i umjesto da se bavimo reformom obrazovanja, mi pričamo o „lošim učenicima“, lažnim diplomama“, ukazao je Jovanović.
Bezbjednost je ključ
Da bi svi navedeni aspekti društva uopšte mogli da se strateški razvijaju ključni preduslov je povoljan bezbjednosni okvir i konačno uspostavljanje funkcionalne crnogorske diplomatije, ocijenio je dr Boro Vučinić.
Kao nedopustiv primjer naveo je činjenicu da Crna Gora gotovo pet godina nije imala adekvatno predstavljanje na nivou ambasadora čak ni u susjednoj Hrvatskoj.
STEGA bi se, naglasio je Vučinić, posebno trebala angažovati na procjeni svakog mogućeg oblika subverzivnog djelovanja.
Predstavnik redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku prof. dr Boban Mugoša kazao je da bi STEGA trebalo da postavi osnovne postulate kako da dođemo do efikasne i funkcionalne primarne zdravstvene zaštite.
On je ukazao da smo zemlja sa najmanje ljekara po glavi stanovnika i najmanje sredstava, pa se postavlja pitanje ko će da njeguje pacijente.
Ukazao je na problem nepovezanih podataka u različitim sektorima zdravstva, a bez adekvatnog informacionog sistema i preciznih podataka nema ni kreiranja adekvatnih politika u zdravstvu.
-Moramo da nađemo načina da se obezbijedi dovoljno obrazovanog kadra, da se sprovede adekvatan način finansiranja primarne zdravstvene zaštite, uspostavi adekvatan informacioni sistem - kazao je Mugoša.
Predstavnik redakcije za kulturu prof. Andro Martinović komparativnu prednost Crne Gore vidi u tome što je mali sistem, ali je tu okolnost nemoguće valorizovati bez stvaranja uslova za razvoj nezavisne scene od institucionalnog djelovanja, osim ako ne plediramo da „svi budemo zaposleni u javnom sektoru“.
Temelj opstanka
Slobodan Marunović je konstatovao da se nije uradilo skoro ništa dugoročno na polju zaštite kulture i kulturnih dobara.
-Površnost četvorogodišnjih jalovih birokratskih planova iz prošlosti stvorilo je plodno tlo za njeno urušavanje. Ako Crna Gora ne razvije dugoročnu strategiju zaštite svoga kulturnog i duhovnog identiteta prijeti joj opasnost da se utopi u balkansko blato kleronacionalističkih i hegemonističkih ambicija – naglasio je Marunović.
Prema njegovim riječima, građanska Crna Gora je domovina svih i, kao takva, mora ostati mjesto u kojem će „različitosti biti snaga, a zajedništvo temelj opstanka“.
Kako je najavljeno, zaključci Skupštine organizacije o daljem djelovanju biće posredstvom sajta upućeni na uvid javnosti i građanima bez kojih, ključna je poruka, nema ostvarenja boljitka u zemlji.
Nemamo kuda naprijed ako bespovratno devastiramo prostorne potencijale zemlje
Ako nastavimo dosadašnji pristup u trošenju prostora kao najvrednijeg resursa – nećemo ostaviti mogućnost za normalan razvoj zemlje – upozorio je član organizacije STEGA i prostorni planer mr Dragan Marković.
-Poljoprivredne površine i turističke lokacije pretvaraju se u stanove za tržište čime se troši prostor za prioritetne grane – poljoprivredu i turizam. Umjesto neophodne decentralizacije – evidentna je koncentracija stanovništa na Primorju i Podgorici, uz pražnjenje preostalih naselja u zemlji. Ako sve napravimo u Podgorici i preselimo cijelu zemlju u Podgoricu ne možete imati infrastrukturu ni za zdravstvo ni za školstvo – kazao je on.
Prema njegovim riječima, paralelno se događa da forsiramo auto-puteve kroz prostore koje bi više uništila nego unaprijedila njihova gradnja.
-Oni puno koštaju, pa se postavlja dodatno pitanje možemo li ih finansirati bez minusa i gubitka – kazao je Marković.
Ističe da je navedeno stanje uzrokovano necjelovitim sistemom planiranja, neadekvatnom kontrolom i lošom planerskom praksom kojom se „planiranje pretvara u puko ucrtavanje“.
Marković smatra da je temeljna reforma potreba i po pitanju regulacionog, zakonskog okvira, reorganizacije uprave ali i struke i planerske prakse.
izvor; pobjeda
0 Komentara