Porez na dobitke iz igara na sreću - put za brzo gašenje legalne industrije
Zakon o porezu na
dohodak fizičkih lica, kojim se predviđa oporezivanje svih dobitaka igrača većih
od 300 eura stopom od 15%, već je izazvala buru reakcija – ne samo u industriji
igara na sreću, već i među stručnom javnošću. Dok se predlog Zakona o igrama na
sreću formalno predstavlja kao način za povećanje budžetskih prihoda, njegove
posljedice bi mogle biti sve samo ne pozitivne. U najkraćem – čak i kada bi
državni organi imali kapaciteta da proklamovane mjere primijene, učinak takvog
procesa bio bi apsolutno kontraproduktivan.
A ništa manje od
100% potvrde ove činjenice ubrzo je stiglo i to od samih državnih organa, jer
je regulatorna agencija EKIP potvrdila da neće pristupiti blokiranju poslovanja
stranih priređivača igara na sreću. Time su direktno
potvrđena strahovanja legalne industrije – slijedi pretjerana regulacija i
potom postepeno gašenje legalne industrije, uz paralelni procvat crnog tržišta
i sa njim povezanog organizovanog kriminala.
To je, ukratko,
kratki pregled posljedica oporezivanja dobitaka u igrama na sreću.
Nepraktična i neprimjenjiva ideja
Inače, ideja
oporezivanja dobitaka u igrama na sreću može izgledati održivo samo u teoriji.
Predloženi propisi obuhvataju sve oblike igara na sreću - od sportskog
klađenja, preko online kazina, do live kazina i automata.
Problem? Tehnički
i administrativno je nemoguće obračunati dobitke u realnom vremenu, jer bi posebno
u segmentima poput live kazina – osim ukoliko je ideja gašenje legalne
industrije tj. da se svi zaposleni u njoj svakodnevno i isključivo bavi jedino
administrativnim zadacima obračunavanja poreske obaveze.
Ekonomske i pravne posljedice - gašenje radnih mjesta
i međunarodni sudski sporovi
Industrija igara
na sreću u Crnoj Gori zapošljava oko 3.000 ljudi, svake godine doprinosi
budžetu desetinama miliona eura i funkcioniše pod strogim regulacijama i
najvišim evropskim standardima, od kojih je, istorijski, većinu
samoinicijativno nametala mnogo prije nego što su postali zakonska obaveza.
Uvođenje ovako
nakaradnog poreza direktno vodi u međunarodne pravne sporove čiji će akter biti
država Crna Gora, koja, barem proklamovano, teži usklađivanju sa standardima EU.
Neslavni primjeri iz susjedstva
Predloženi porez,
sa druge strane, gotovo izvjesno dovešće do praktičnog gašenja legalnog tržišta.
Primjer Albanije
je veoma poučan: kada su u ovoj zemlji uvedene slične, još restriktivnije mjere
za igre na sreću crno tržište je eksplodiralo, a samim tim prazneći budžet umjesto
da ga puni. Crna Gora rizikuje da izvjesno ponovi istu grešku.
Ignorisanje istorijske građanske inicijative
Predstavnici
legalnih priređivača igara na sreću u Crnoj Gori, predvođeni udruženjem
Montenegro Bet, već mjesecima pokušavaju da institucionalnim putem ukažu na
pogubnost ovakve situacije. Prošle godine građanska peticija protiv ove mjere
prikupila je 21.792 potpisa za samo tri dana. Potpisi su predati Skupštini Crne
Gore, ali poslanici ni do danas nijesu reagovali.
Kontraproduktvna politika punjenja budžeta
Naravno da je razumljivo
da nacionalne vlade širom svijeta traže načine za povećanje budžetskih prihoda,
ali predložene politike moraju biti zasnovane na praktičnosti i pravičnosti.
Oporezivanje dobitaka od igara na sreću zvuči kao jednostavno rješenje, ali će
sa apsolutnom sigurnošću biti kontraproduktivan potez koji će donijeti nesrazmjerno
više troškova nego bilo kakve koristi.
Jedino održivo rješenje
bilo bi povlačenje neodrživog Zakona za oporezivanje dobitaka i nastavak
sveobuhvatnog dijaloga sa priređivačima i zainteresovanom javnošću, kako bi se
sektor igara na sreću u Crnoj Gori uredio u skladu sa najvišim evropskim i
standardima SAD.
0 Komentara