Dr Goran Sekulović: Ostavština za budućnost
RAT ZA ‘'PROSVJETNI RAD'' I CRNOGORSKI IDENTITET – KULTUROCID ANTICRNOGORSTVA (III)
Neposredan
povod za knjigu je bilo ukinuće ''PROSVJETNOG RADA'' krajem 2016.g., što je bio
strahovito porazan udar na crnogorski identitet, o čemu više ne treba ništa
govoriti, s obzirom na kakve sve destrukcije, osobito u posljednje vrijeme, on
nailazi. Knjiga se publikuje povodom 70-godišnjice ''Prosvjetnog rada'',
130-godišnjice ''Prosvjete'' i 180-godišnjice ''Grlice'', što je sve naravno i
nažalost (naravno i nažalost, jer to govori o stvarnom i aktuelnom stanju u
sferi crnogorskog identiteta u našoj zemlji i u institucijama koje bi trebalo o
tome da vode računa) ostalo bez ikakvog odjeka, obilježavanja i ukazivanja na
značaj i vrijednost ovih obljetnica i jubileja. Na prednjoj korici knjige
publikovana je pozivnica za proslavu 65-godišnjice ''Prosvjetnog rada'',
125-godišnjice „Prosvjete” i 175-godišnjice ''Grlice'' održanoj 2014.g. u
Gimnaziji „Slobodan Škerović”, kojoj je prisustvovao i tadašnji ministar
prosvjete Slavoljub Migo Stijepović i jedan broj ambasadora i predstavnika
stranih diplomatskih i kulturnih predstavništava, te dio naslovne stranice s
novim logom jednog od brojeva ''Prosvjetnog rada'' iz 2016.g. čije je ime od
tada išlo prvi put na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku. Na zadnjoj
korici knjige publikovan je Katalog za izložbu ''Crnogorska prosvjetna
periodika'' iz fondova Nacionalne biblioteke CG ''Đurđe Crnojević'' upriličenoj
u Gimnaziji „Slobodan Škerović” povodom proslave jubileja. Izdavač je
''Crnogorski kulturni forum'' sa Cetinja.
U ovom
posljednjem nastavku podśećamo ko je sve potpisao od crnogorskih prosvjetnih,
kulturnih i naučnih radnika i stvaralaca ’’Apel za spas lista 'Prosvjetni
rad''' iniciran od strane Crnogorskog kulturnog foruma sa Cetinja.
APEL ZA
SPAS ''PROSVJETNOG RADA''
''Veoma smo neprijatno iznenađeni odlukom
Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (ZUNS-a), da se novousvojenom
Sistematizacijom radnih mjesta u toj ustanovi ukinu Odjeljenje za periodična
izdanja i list ''Prosvjetni rad'', jedino informativno glasilo na jotovanom
standardu crnogorskog književnog jezika, da se ukinu radna mjesta urednik u
listu i odgovorni urednik čime je ukinuta Redakcija i autonomija lista, da se
troje radnika Odjeljenja preseli u prostorije ZUNS-a, čime se ''Prosvjetnom
radu'' otuđuje njegov poslovni prostor, a
troje proglasi tehnološkim viškom, među njima i odgovorni urednik
Odjeljenja i lista, višedecenijski novinar i urednik, doktor nauka, autor
brojnih knjiga iz crnogorskog identitetskog korpusa i filozofije.
''Prosvjetni
rad'' je list sa 67-godišnjom tradicijom i od velikog značaja za očuvanje i
razvoj crnogorskog državnog, prosvjetnog, informativno-medijskog, građanskog,
nacionalnog, multietničkog, multikulturalnog i stvaralačkog identiteta. Veoma
je važno da nastavi da izlazi kao mjesečnik i da obnovi svoj pravni subjektivitet
kao novinsko-izdavačka ustanova, kao i svi drugi slični listovi i ustanove u
okruženju, koja je upravo zbog toga dobila i ''Oktoih'', najviše državno
priznanje u obrazovanju.
I u znatno
siromašnijoj prošlosti Crna Gora je među najvažnijim društvenim zadacima
imala razvoj i unaprjeđenje prosvjete, a
u tom procesu imao je i ima nezamjenjivu ulogu „Prosvjetni rad“.
Zato
upućujemo apel za spas i unaprjeđenje ''Prosvjetnog rada''.
Tanja
Burzan
Senada
Đešević
Mira
Popović
Danka
Mihajlov
Sait
Šabotić
Vesna
Mijušković
Seida
Belegović
Branko
Banjević
Danilo
Radojević
Radovan
Radonjić
Rajko
Cerović
Milenko A.
Perović
Milorad
Nikčević
Radovan
Bakić
Petar
Tomanović
Milorad
Cicmil
Slavica
Perošević
Branka
Đurović
Lazar
Čelebić
Zdravko
Pejović
Slobodan
Bato Mirjačić
Varja
Đukić
Jelena
Raonić
Prosvjetni
radnici angažovani u
Crnogorskom
kulturno-prosvjetnom društvu "Princeza Ksenija" Lovćenac – Vojvodina
– Srbija
Danilo
Ivezić – Predśednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske
Igor Burić
– Crnogorsko kulturno društvo "Montenegro-Montenegrina" RH
Krsto
Pižurica
Božo
Vuković
Isidora
Kovačević
Vukić
Pulević
Alojz
Štoković – Hrvatsko-crnogorsko društvo prijateljstva
"Croatica-Montenegrina’’ RH
Vuk
Vukmirović – Predśednik Crnogorskog kulturnog centra Beograda
Jelena
Međedović
Oskar
Huter
Nikola
Mijo Vujošević
Kosana
Radojević
Milovan
Radojević
Mihailo
Burić
Radomir
Prelević
Udruženje
Crnogoraca Srbije "Krstaš" – Kopredśednici Ljubomir Perović i Dragan
Martinović
Danilo
Burzan
Neven
Pajović – Predśednik Britansko-crnogorskog društva Montenegro-UK Society,
London
Brano
Marović
Gojko
Kastratović
Janja
Raonić
Milija
Pavićević
Adnan
Čirgić
Stanka
Vučinić
Miodrag
Mijo Adžić
Predśednik
Hasan Lekaj-Lekić i brojni profesori i novinari članovi udruženja Crnogorske
manjine ‘’Duklja’’, Albanija
Milutin
Mijović
Duško
Ičević
Radoje
Pajović
Miroslav
Ćosović
Slavka
Daković
Ljilja
Stojović
Srđan
Pejović
Dragoljub
Janković
Aleksandar
Saša Samardžić
Ana Ljesar
Zlatko
Bulić
Marijan
Mašo Miljić
Jovanka
Vukanović
Čedomir
Bogićević
Novak
Kilibarda
Milorad
Popović
Aleksandar
Radoman
Sneža
Burzan
Pavle
Kadić
Ivan
Živković
Amer
Ramusović
Čedo
Marović
Zoran
Stanojević
Ljubomir
Mudreša
Mladen
Lompar
Sreten
Perović
Dragoljub
Drago Rašović – Direktor Fondacije ‘’Sveti Petar Cetinjski’’
Milorad
Joknić
Zoran
Raonić
Aleksandar
Berkuljan
Bratislav
Bato Kokolj
Tomislav
Kusovac
Đorđije
Ojdanić
Olja
Stojović
Tatjana
Jović
Minja
Ražnatović
Dušan
Đurišić
Saša
Božović Lovre
Sreten
Zeković
Nenad
Stevović
Predrag
Sekulić
Marijana
Terić
Sreten
Vujovic
Ranko
Perović
Ivan
Jovovic
Ljubica
Raonić
Dijana
Subotić
Mato
Begović
Vojo
Stojović
Veljko
Strugar Kinjo
Novica
Vujović
Nikola
Vujanović
Dragiša L.
Jovović
Stevo
Vučinić
Ilija
Kapičić
Veljko
Iković
Drago
Bogićević
Blagota
Koprivica
Novica
Vujović
Mladiinfo
Montenegro
Mihailo
Mujo Jovićević
Borislav
Cimeša
Đorđije
Đoko Mirković
Dražen
Savković
Slobodan
Vukanović
Ivan
Čarapić
Žarko L.
Đurović
Vesna
Prlja
Lidija
Vujović
Vildan
Ramusović
Dražen
Radunović
Žarko
Milošević
Maja
Ćetković
Mijo
Lubarda
Božo
Pavićević
Boris
Đurović
Igor Tatar
Aleksandra
Lalatović
Petra
Zdravković
Maja
Jabučanin
Mihailo
Jablan
Petar
Glendža
Neđeljko
Pintović
Đuro
Zečević
Nikola
Nenezić
Pero
Nikčević
Anka
Zečević
Ruža
Zeković
Radmila
Vuksanović
Ratka
Radunović
Gojko
Banićević
Jelena
Vujović
Stefan
Sekulić
Vidak
Damjanović
Miodrag
Jablan
Zagorka
Muhadinović
Rajko
Kaluđerović
Jovana
Vujanović
Božidar
Jablan
Dejan
Perović
Ljiljana
Sekulić
Vladimir
Mijatović
Budimirka
Abramović
Rajko
Kaluđerović
Mihailo
Vujović
Mirjana
Vujanović
Jovana
Popović
Pero
Vukotić
Dušanka
Marković
Mirjana
Jablan
Aleksandar
Sekulić
Biljana
Krivokapić
Kristina
Radojičić
Sandra
Kopitović
Zorica
Radonjić
Božo Burić
Mileva
Marković
Ljiljana
Lubarda
Branko
Stojanović
Jovan
Đakonović
Božidar
Krivokapić
Jovan
Milić
Branko
Lubarda
Kosara
Marićević
Ksenija
Janković
Boško
Janković
Božidar
Šoć
Maja Kasom
Saša
Vasiljević
Ljiljana
Abramović
Sonja
Lipovina
Đorđina
Jablan
Željko
Vujanović
Vlado
Borozan
Vasilije
Jovetić
Svetlana
Nebrigić
Dragan
Zvicer
Borislav
Vujović
Boro
Kaluđerović
Mihailo
Mijač
Miloš
Mijović
U
Podgorici, 17. avgusta 2016. godine
Poslije
tri mjeseca uslijedio je ponovni apel za spas ‘’Prosvjetnog rada’’.
‘’Poštovani crnogorski građani u zemlji i
iseljeništvu,
Obistinilo se ono što smo predviđeli u ranijem
obraćanju javnosti od avgusta ove godine u Apelu za spas ‘’Prosvjetnog rada’’.
Novom Sistematizacijom radnih mjesta u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva
(ZUNS-u) ukinuto je:
-
list ‘’Prosvjetni rad’’ koji se pod tim imenom niđe ne spominje u
Sistematizaciji kao višedecenijski mjesečni štampani medij i javno glasilo i
pretvoren u običnu neobavezujuću internu publikaciju ZUNS-a administrativnog
karaktera koja ne podliježe zakonima o medijima i javnim informativnim
glasilima
-
Odjeljenje za periodična izdanja ZUNS-a
-
radna mjesta urednik u listu i odgovorni urednik Odjeljenja za
periodična izdanja i lista ‘’Prosvjetni rad’’
-
Redakcija lista kao civilizacijska i profesionalna pretpostavka
samostalnog i nezavisnog uređivanja svakog medija
-
Odgovornom uredniku Odjeljenja za periodična izdanja i lista
‘’Prosvjetni rad’’ – višedecenijskom novinaru i uredniku, doktoru nauka, autor
brojnih knjiga iz crnogorskog identitetskog korpusa i filozofije, vanrednom
članu Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) i članu Odbora za
filozofiju, sociologiju i psihologiju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti
(CANU) – uručen je otkaz, tj. proglašen je tehnološkim viškom kao i još dvoje
zaposlenih u Odjeljenju.
Još jednom podsjećamo javnost da je
„Prosvjetni rad“ list sa skoro 68-godišnjom tradicijom i od velikog značaja za
očuvanje i razvoj crnogorskog državnog, prosvjetnog, informativno-medijskog,
građanskog, nacionalnog, multietničkog, multikulturalnog i stvaralačkog
identiteta.
Ostajemo u uvjerenju da je veoma važno da list
„Prosvjetni rad“ nastavi da izlazi kao mjesečnik i da obnovi svoj pravni
subjektivitet kao novinsko-izdavačka ustanova i sa eksternom i sa vlastitom
Redakcijom, kako je bilo u toku ranijih sada već skoro 70 godina trajanja i kao
što su organizovani i svi drugi slični listovi i ustanove u okruženju, koja je
upravo zbog toga dobila i "Oktoih", najviše državno priznanje u
obrazovanju.
Zato
ponovo upućujemo crnogorskim građanima u zemlji i iseljeništvu apel za spas
‘Prosvjetnog rada’’’.
Podgorica,
27. 11. 2016.g.
P. S. Apel
su ponovo potpisali ugledni crnogorski prosvjetni, kulturni i naučni radnici,
njih preko dvije stotine, kao i čelnici crnogorskih prosvjetnih i kulturnih
saveza i udruženja u dijaspori. Sve je bilo uzalud. ‘’Prosvjetni rad’’ je
ukinut i prestao je da se publikuje kao posebni i autonomni medij u onoj formi
kakva je bila prisutna ranije, u skoro sedam decenija dugoj istoriji, tj. u
štampanoj mjesečnoj verziji i sa svim onim sadržajima koji su bili tradicijski
prisutni i inovirani u posljednjih pet godina u smjeru razvoja i očuvanja
crnogorskog identiteta u prosvjeti, nauci i kulturi. Da bi zataškali ono što su
učinili, kreatori ovog, anticrnogorskog, kako reče pok. akademik dr Radoje
Pajović, kulturocida, povremeno, ad-hoc, hajdučki, u vidu biltena a ne nikako kao
stručno-informativnog lista, štampaju kao dodatak jedne dnevne novine
falsifikat i patrljak pod istim imenom svega onoga što je bio ‘’Prosvjetni
rad’’ u istoriji, tradiciji i savremenosti crnogorskoj, nadasve sa tim
falsifikatom i patrljkom uništavajući i dobrano već uništivši, što je najgore
oficijelno sa nivoa države, svaki trag i spomen na puni i cjeloviti, otvoreni i
dosljedni crnogorski identitet u svim sferama prosvjete, kulture i nauke, ali i
jezika kao i vjerske kulturne i civilizacijske baštine, čije posljedice smo
śedoci, između ostalog, i ovih mjeseci u liku destruktivnih litija. Nadamo se
da je ovo jedan od posljednjih krupnijih autogolova koje je crnogorska država,
osobito njena prosvjetna vlast, dala samoj sebi. I nadati se da će od sada crnogorska
državna vlast mnogo, mnogo više raditi na očuvanju, unapređenju i razvoju
ukupnog crnogorskog identiteta, posebno u školstvu, kulturi i nauci, jer to je
jedini temelj opstanka Crne Gore, njenog državnog i nacionalnog individualiteta
i daljeg razvoja.
(Kraj)
1 Komentara
Rada Postavljeno 02-06-2021 13:13:24
Upraavo tako.Stara vlast je ukidanjem "Prosvjetnog rada" dala sebi veliki auto go ne jedini....Zato smo sad gdje smo
Odgovori ⇾