Iz štampe je izašla knjiga dr Gorana Sekulovića ’’Ostavština za budućnost: RAT ZA ‘PROSVJETNI RAD' I CRNOGORSKI IDENTITET – KULTUROCID ANTICRNOGORSTVA’’                 

Neposredan povod za knjigu je bilo ukinuće ''PROSVJETNOG RADA'' krajem 2016.g., što je bio strahovito porazan udar na crnogorski identitet, o čemu više ne treba ništa govoriti, s obzirom na kakve sve destrukcije, osobito u posljednje vrijeme, on nailazi. Knjiga se publikuje povodom 70-godišnjice ''Prosvjetnog rada'', 130-godišnjice ''Prosvjete'' i 180-godišnjice ''Grlice'', što je sve naravno i nažalost (naravno i nažalost, jer to govori o stvarnom i aktuelnom stanju u sferi crnogorskog identiteta u našoj zemlji i u institucijama koje bi trebalo o tome da vode računa) ostalo bez ikakvog odjeka, obilježavanja i ukazivanja na značaj i vrijednost ovih obljetnica i jubileja. Na prednjoj korici knjige publikovana je pozivnica za proslavu 65-godišnjice ''Prosvjetnog rada'', 125-godišnjice „Prosvjete” i 175-godišnjice ''Grlice'' održanoj 2014.g. u Gimnaziji „Slobodan Škerović”, kojoj je prisustvovao i tadašnji ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović, te dio naslovne stranice s novim logom jednog od brojeva ''Prosvjetnog rada'' iz 2016.g. čije je ime išlo na crnogorskom, albanskom i engleskom jeziku; Na zadnjoj korici knjige publikovan je Katalog za izložbu ''Crnogorska prosvjetna periodika'' iz fondova Nacionalne biblioteke CG ''Đurđe Crnojević'' upriličenoj u Gimnaziji „Slobodan Škerović” povodom proslave jubileja. Izdavač je ''Crnogorski kulturni forum'' sa Cetinja.

Već smo rekli da ćemo u nekoliko nastavaka podsjetiti što su stvarni razlozi bili za ukinuće "Prosvjetnog rada", tj. sve one njegove vrijednosti iz korpusa crnogorskih identitetskih sfera u prosvjeti, kulturi i nauci. No, zbog prostora, samo ćemo se ograničiti na uvodni tekst kojim se obznanilo pokretanje novog stalnog podlistka ‘’Prosvjetnog rada” – ''Crnogorskog identitetskog glasnika” (na četiri stranice), što je posebno bilo trn u oku pritajenim velikosrpskim, kao i nedovoljno crnogorski osviještenim, snagama u prosvjetnim i drugim državnim instiutucijama. Njima su smetali, naravno, i ostali prilozi na tragu punog i potpuno otvorenog i jasnog crnogorskog identiteta, kao što je pokretanje ''Đečijeg svijeta'' (na početku dvije, a kasnije na četiri stranice). Sve su to ukinuli sa ukinućem ‘’Prosvjetnog rada’’, kao što su ukinuli i stalni višedecenijski pedagoško-didaktički dodatak-podlistak ''ZA NASTAVU''. Treba reći da je Prosvjetni rad” sa svim svojim podlistovima-dodatcima izlazio na jotovanoj varijanti kodifikovanog književnog crnogorskog jezika. I to je, dakako, bio jedan od najbitnijih razloga velikosrpskih snaga za njegovim ukinućem. Tako je nestao, tj. prestao da redovno izlazi višedecenijski medij-štampani mjesečnik, jedini informativni list u našoj zemlji koji je bio publikovan na jotovanoj varijanti kodifikovanog književnog crnogorskog jezika. Jer, ‘’Matica’’ i ‘’Lingva montenegrina’’ koji se štampaju na jotovanoj varijanti su naučni časopisi i izlaze periodično, tj. samo nekoliko puta godišnje. Sada prenosimo, dakle, uvodni tekst kojim se obznanilo pokretanje novog stalnog podlistka Prosvjetnog rada” – ''Crnogorskog identitetskog glasnika”

Uz novi redovni dodatak „Prosvjetnog rada” – „Crnogorski identitetski glasnik”

OČUVANJE I UNAPREĐENJE CRNOGORSKOG IDENTITETA I DOSTIZANJE SVJETSKIH STANDARDA U OBRAZOVANJU – JEDAN TE ISTI PUT

Poštovani čitaoci,

Na izmaku jubilarne i svečane 65-godišnjice od osnivanja „Prosvjetnog rada”, pred vama je prvi broj njegovog novog redovnog dodatka– „Crnogorski identitetski glasnik”.

Da bi „Prosvjetni rad” mogao na pravi način pratiti vrijednosti i ciljeve crnogorskog obrazovnog sistema i ukupne državne politike u prosvjeti, kulturi i nauci, kao i da bi išao u korak sa tokovima savremene globalizacije u svijetu i savremenim evropskim stremljenjima naše zemlje, od ovog broja uvodimo redovni dodatak „Crnogorski identitetski glasnik”.

Proces izgradnje, osavremenjavanja i očuvanja crnogorskog identiteta koji je uvijek bio evropskog bića, karaktera i horizonta, podrazumijeva, simbolizuje i omogućava usvajanje i osvajanje, postizanje i dostizanje vrhunskih civilizacijskih, stvaralačkih i prosvjetiteljskih rezultata u svim oblastima života, a najviše upravo u sferi obrazovanja. Da je tako govore i sljedeće riječi dosadašnjeg ministra prosvjete Crne Gore Slavoljuba Miga Stijepovića izgovorene prilikom dodjele „Oktoiha”, najvišeg nacionalnog crnogorskog priznanja za postignute rezultate u prosvjeti: „Naša je država stvarana i mačem i perom. Sve važne bitke koje smo u časnoj prošlosti vojevali, ne bi imale isti sjaj bez jakog kulturnog pečata…U svim burnim vremenima crnogorske istorije, naši preci nijesu odustajali od izgradnje prosvjetnih i kulturnih institucija. Tako i danas obrazovanje treba da bude pokretač našeg ukupnog razvoja. Naravno da ćemo svoj napredak temeljiti na snažnoj vezi sa najboljim evropskim obrazovnim i drugim iskustvima. Ali i na sve jačoj svijesti o pripadnosti Crnoj Gori i njenim vrijednostima. Kao i na interesima i potrebama razvoja naše države. Očuvanje i unapređenje crnogorskog identiteta i dostizanje svjetskih standarda u ovoj oblasti – za nas predstavlja jedan te isti put. Samo obrazovan i samosvjestan građanin, bez obzira kojoj generaciji pripadao, koji posao obavljao, može biti spreman da odgovori na izazove naše stvarnosti, ali i śutrašnjice.”

„Prosvjetni rad” i „Crnogorski identitetski glasnik” imaju značajan i odgovoran zadatak upravo na planu postizanja ravnoteže i komplementarnosti između obrazovanja i samosvijesti pripadnika svih naših generacija radi savladavanja na pravi način izazova koji stoje pred budućnošću Crne Gore. Obaveza našeg i vašeg lista je tim veća kada se zna da su i „Grlica”, prva crnogorska periodična publikacija, i „Prosvjeta”, prvo crnogorsko pedagoško glasilo, čiju tradiciju „Prosvjetni rad” nastavlja, objavljivali priloge iz literature općenito, narodne i umjetničke beletristike, etnografije, foklora… Zato ćemo i mi u „Crnogorskom identitetskom glasniku” objavljivati najuspješnije radove sa tradicionalnog Konkursa „Prosvjetnog rada” za najbolju novinsku priču. Uostalom, identitet je sadržajno najmanje troslojnog karaktera: mikro-zavičajni, nacionalno-državni i individualni.

Naša prethodnica, „Prosvjeta”, čak je pod uredništvom Jovana Sundečića uvela i objavljivanje, kao redovnih priloga, sadržaja i građe iz crnogorskog narodnog blaga. Riječ je o narodnim umotvorinama, odnosno epskim i lirskim pjesmama i, što je posebno važno, o crnogorskim narodnim izrekama, mudrostima, poslovicama, zagonetkama… Narodna i etnološka baština je vrlo važan segment ukupnog identitetskog bića jednog naroda. U vremenu izlaženja „Prosvjete” u Crnoj Gori je bilo oko stotinu prosvjetnih radnika i uz svještenike i druge obrazovne Crnogorce svi su bili saradnici lista. Savremeno vrijeme traži i od nas i od vas u ovom pogledu mnogo više, a vaša brojnost, posvećenost i profesionalnost garancija su uspjeha na ovom izuzetno značajnom polju razvoja crnogorskog društva.

Trudićemo se da na pravi način reprezentujemo i sva ostala identitetska obilježja Crnogoraca i svih ostalih naroda Crne Gore iz njenog bogatog slobodarskog, humanističkog, državnog, nacionalnog, multikulturalnog i građanskog viševjekovlja u različitim društvenim oblastima – prosvjeti, kulturi, nauci, filologiji, leksikografiji i enciklopedistici (koje su našoj zemlji potrebne kao nasušni hljeb), umjetnosti, filozofiji, pravnoj i političkoj nauci, religiji, književnosti, muzici, slikarstvu, arheologiji, narodnom graditeljstvu i arhitekturi…A u svima njima i Crnogorci i Crna Gora u cjelini dali su nemjerljive i dragocjene autentične vrijednosti evropskog civilizacijskog obzorja koje su, na žalost, još uvijek zapretene i nijesu na adekvatan i pozitivan način predstavljene javnosti i valorizovane mladim generacijama. Zato je potrebno stalno povezivati očuvanje crnogorskog nacionalnog, državnog, građanskog i multikulturalnog identiteta sa evropskim i evroatlantskim integracijama Crne Gore i realizacijom crnogorske državne politike u svim sferama, osobito na polju obrazovanja, nauke i kulture.

Poznato je da se „Prosvjetni rad” svojom koncepcijom zalaže za jedinstveni državni, prosvjetni, kulturni i naučno-istraživački crnogorski prostor, za crnogorski nacionalni, obrazovni, građanski i državni multikulturalni okvir u kojem nikome neće biti tijesno i niko neće imati potrebu da neđe drugo traži zadovoljenje svojih interesa, osim onih u funkciji civilizacijske i stvaralačke prirodne nadogradnje. Da bi se ova ideja konstantno pretakala u djelo i stvarnost, potrebne su misli-prestižnice. „Crnogorski identitetski glasnik” ima za cilj da bude jedna od njih, duhovna vrijednost koje ne može biti bez (o)davanja priznanja svačijem dostojanstvu i integritetu, dakle, svakom pojedincu i svakom mišljenju, svakom narodu i svakoj kulturi, svakom jeziku i svakoj religiji, što bi rekao Njegoš, preneseno na ljude – svakom članu prirode „kako gordom lafu, tako i malom mravu”.

Crna Gora i njene reprezentativne i simboličke nacionalne, državne, vjerske, kulturne, informativno-medijske i prosvjetne institucije (a bez lažne skromnosti, među njima, i „Prosvjetni rad”), pokazale su se – uprkos brojnim i velikim preprekama i spolja i iznutra koje su znale trajati ponekad čak i više od jednog vijeka – vitalnim, djelotvornim i dugotrajnim upravo zato što su njihovi ugledni i jaki muževi-čelnici, kako je to isticao Nikola I Petrović Njegoš, imali viziju i znali na pravi način gledati u budućnost. I baš zbog toga čitajmo „Crnogorski identitetski glasnik”!

                                                                                             GORAN SEKULOVIĆ

                                                       (Nastavlja se)