Društvo

Milić za Meridian Sport: Izbor selektora A reprezentacije glavni zadatak, kratkoročni ciljevi već definisani!

Nov 15, 2024 0 Komentara

(15 riječi)

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore dobio je novog predsjednika, a nakon Đura Marića, koji je na čelo istog stigao 2021. godine, sada je vrijeme za novo lice – Nikolu Milića.

O Miliću javnost vrlo malo zna, a mi ćemo vam približiti ko je čovjek koji će naredne četiri godine predvoditi Savez koji se stara o vodenim sportovima u Crnoj Gori. Rođen 20. maja 1985. godine u Beranama, dok je osnovnu i srednju školu završio u Kotoru, gradu koji ga je zaljubio u vaterpolo.

Istu je njegovao u VK Primorcu od osme do 19 godine, kada je osvajao brojna državna i nacionalna takmičenja sa svojom generacijom. Ono što je još značajnije za posao kojim će se baviti, Milić je sjajne stvari napravio u biznisu, a prve korake u toj oblasti pravio je u porodičnoj firmi od 2007. godine.

Vrlo brzo pokrenuo i samostalni biznis – kada je otvorio “Casa del Mare” hotel 2009. godine u Kamenarima, a koji je iste dobio nagradu za najbolji mali hotel na crnogorskom primorju.

Krupnim koracima je nastavio da jača svoj biznis, osvojio je nagradu Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta, te prestižnu nagradu Asocijacije Menadžera Crne Gore za najboljeg menadžera 2023. godine u malim preduzećima, a onda je odlučio da se vrati onome čemu ga je srce vuklo – vaterpolu, doduše u mnogo drugačijem svojstu.

Nikola Milić je prvi put od kada je stupio na čelo Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore govorio za Meridian sport o ciljevima, idejama i obavezama koje ga čekaju u narednom periodu.

“S obzirom da je Izborna skupština bila prvog novembra, od tada do danas trudio sam se da prikupim što više informacija, složio sam ih po prioritetima i tako ih obrađivao. Na osnovu podataka koje sada imam mogu da kažem da sam zadovoljan trenutnim stanjem u Savezu. Sigurno da sve ono što je dobro moramo sačuvati i unaprijediti, neke stvari koje možda nisu dobre promijeniti i svakako uvesti novitete kojima bi lakše stizali do rezultata u periodu koji je pred nama.”

Zanimalo nas je i šta će biti prva velika promjena, a kao što se i očekuje, dogodiće se upravo u vaterpolu.

 

“Ono što će definitivno biti prva velika promjena je izbor novog selektora seniorske vaterpolo reprezentacije. Svjesni smo činjenice da već u januaru imamo kvalifikacioni Svjetski kup, pa u aprilu i finalni od kog nam na neki način zavisi plasman na Svjetsko prventsvo za koje mjesto još uvijek nismo izborili. Zajedno sa ekipom ljudi koje vidim i u budućem radu Saveza aktivno radim na tome da pronađemo najbolje moguće rješenje u ovom momentu kako bi što prije ušli u proces pripreme ekipe za Bukurešt”, rekao je Milić i dodao:

“Javnost je informisana o tome da je sastavljen Upravni odbor, te ko su članovi istog, a svi rade punim kapacitetom. Vjerujem i da će svaki od sponzora dati svoj doprinos što boljim finansijskim ponudama kako bi ideje programa koji sam predstavio što lakše bile ispunjene. Sada nam je cilj da stvorimo stručne savjete kako u vaterpolu tako i u plivanju, tako da će i u tom segmentu sigurno biti promjena i novih imena, za koje vjerujem da će pomoći razvoju ovih sportova u Crnoj Gori. Nakon toga idemo korak po korak, od mlađih selekcija u kojima ćemo pokušati da vratimo neka poznata i stručna imena u rad crnogorskog vaterpola, što kroz klubove tako i selekcije. Očekuje nas veliki posao, ali će sigurno kroz predan i iskren rad doći i do promjena.”

Činjenica je da je Milićev prethodnik, Đuro Marić, digao ljestvicu na novi nivo te da se razvoj vodenih sportova umnogome razlikuje od perioda koji je bio prije njega, pa nas je zanimalo koliko Milić smatra da će biti teško pratiti ritam koji je uspostavljen, a tek podići ljestvicu još visočije.

“Definitivno je gospodin Đuro Marić čovjek sa velikom energijom i sa velikom strašću i ljubvalju prema vaterpolu i plivanju u Crnoj Gori. Doprinio je tome da danas imamo mnogo jaču ligu. Vidimo da se Primorac vratio u vrh, Jadran održava kontinuitet, a prošle sezone smo konačno vidjeli Primorac kao prvaka države, što zaista raduje. Obje ekipe igraju Regionalnu ligu i Ligu šampiona. Budva je tu i pokušava da nađe svoje mjesto, razvija se kroz igrače koji su u mlađim kategorijama. Budućnost od ove godine ima seniorski tim i igra Regionalnu ligu, Kataro je tu, pa vjerujem da nakon niza godina imamo zanimljivu ligu, što je svakako rezultat prethodnog velikog rada”, rekao je Milić I nastavio:

“Rezultat prethodnog rada su i postignuća mlađih selekcija na Evropskom i Svjetskom prvenstvu, a iz jedne male baze to su impozantni rezultati. Moja želja i cilj je da nastavim to, vjerujem da možemo da idemo i dosta gore. Uz neka prihvatanja dobrih stvari i izmjene svega što treba promijeniti, te neke nove načine upravljanja sa menadžerskim timom smatram da bi mogli da utičemo na razvoj i vaterpola i plivanja.”

Osvrnuo se Milić i na ono što bi on volio da postigne za vrijeme svog mandata…

“Volio bih da vidim VK Nikšić sa seniroskom ekipom, da Budva uspije da vrati ozbiljne i zrele igrače kako bi unaprijedili rast i razvoj djece koja prilično rano igraju na seniorskom nivou, ali bi sigurno sa tim pojačanjima i oni postali pravi i zreli igrači. Ciljevi su jasni, volio bih da napredujemo toliko da A selekcija u narednom period, odnosno do Olimpijskih igara, počne da bilježi rezultate kojima bi mogli da signu do neke od medalja.”

Mnogo priče, a malo rada karakteriše sport u Crnoj Gori, s toga Milić tvrdi da su kratkoročni ciljevi oni koji su najvažniji i koji će se u najkraćem mogućem roku ostvariti, a nas je zanimalo koji su njegovi.

„Kratkoročni planovi su mi da se, prije svega, oforme stručni savjeti za sve vodene sportove, sa akcentom na vaterpolo kom što prije u svim kategorijama trebaju novi selektori. U fokusu nam je, naravno, A selekcija čijeg selektora i stručni štab biramo. Što prije nastavimo sa radom, sve će biti mnogo lakše. Cilj mi je i da sa članovima Upravnog odbora omogućim uslove za bolji rad i napredak. Mi smo mala država sa malom bazom klubova i zaista vjerujem da svima treba omogućiti najbolje moguće uslove. Smatram da treba formatizvati pomoć Saveza klubovima u skladu sa tim šta i u kom takmičenju donose razvoju crnogorskog vaterpola. Osim toga moramo da probamo da osnažimo klubove da kroz mlađe selekcije namjenskim sredstvima iz Saveza unaprijedimo rad i povećamo upis djece. Na takav način stvaramo bazu zvijezda na koje treba da se oslanja budućnost crnogorskog vaterpola. Smatram da bi bilo važno da u kojoj god opštini u Crnoj Gori postoji bazen isti bude osposobljen da bi djeca iz škola, naravno sve to u saradnji sa ministarstvom prosvjete, mogla jednom ili dva puta mjesečno imati čas fizičke kulture na bazenu jer smatram da je danas važno da djeca u određenom uzrastu treba da znaju pravilno da plivaju i da se snalaze u vodi, a time bi pospješili interesovanje djece za vodene sportove.“

Čak dva crnogorska vaterpolo tima takmiče se u najprestižnijem takmičenju u Evropi, medalje možda izostaju u seniorskoj selekciji posljednjih godina, ali ih mlade nade redovno osvajaju pa je pitanje da li Crna Gora vrednuje rad i razumije na kom je nivou ovaj sport na prostoru naše zemlje.

“Nisam siguran koliko smo svjesni koliki je uspjeh da iz dva mala grada, uz Budvu, možemo da sastavimo kompletnu reprezentaciju. Nisam siguran ni da smo svjesni da je igranje dva kluba iz Kotora i Herceg Novog u Ligi šampiona zaista velika stvar. Kada uzmete prosjek godina igrača u odnosu na sve druge ekipe tog takmičenja, Primorac i Jadran su najmlađe. Kada pogledate prosjek godina na Olimpijskim igrama, naša selekcija je i tu među najmlađima. Moram da pomenem i mlađe selekcije koje se takmiče na velikim prvenstvima, a na kojima smo dolazili do polufinala, na dva uzeli medalje, ponovo imamo najmlađe selekcije. Zaključak je jednostavan – nemamo dovoljno igrača koji mogu da igraju u jednoj kategoriji pa se uvijek selekcije dopunjavaju, a konstantno se postižu sjajni rezultati koji su produkt vrijednog rada koji mi moramo da nastavimo. Za rad trebaju sredstva, da bi se omogućili uslovi i toga moramo da budemo svjesni”, rekao je Milić pa zaključio:

 

“Javnost i mediji su nekada strogi. Razumijem da su očekivanja uvijek velika i to tako treba da bude, ali u smislu podsticaja da stremimo ka vrhunskim rezultatima, a ne smije da bude kritičan jer moramo da budemo svjesni i realni kada govorimo o samo jednoj temi – iz kakvih uslova se postižu rezultati koje trenutno imamo.”