Prva medalja za trenera Čučkovića: Uživam više nego kada sam bio u bazenu
Uroš Čučković je
nakon Svjetskog prvenstva u Fukuoki prošle godine odlučio da okači kapicu o
klin, a na novi izazov nije dugo čekao.
Trenersku karijeru počeo je samo mjesec dana kasnije u
mlađim kategorijama Marseja, kluba u kome je nastupao u posljednje
četiri sezone tokom igračke karijere.
Najveći uspjeh u bazenu mu je evropska bronza sa
reprezentacijom iz Budimpešte, a nastupao je i na Olimpijskim igrama u Riju i
Tokiju.
U kapici Crne Gore ostavio je traga. Odigrao je 192
utakmice i postigao 87 golova ali ne krije da više uživa u novoj ulozi u
vaterpolu.
“Uživao sam igrajući vaterpolo, u svakom
momentu provedenom u bazenu. Naročito u onima kada sam igrao za reprezentaciju.
Sada sam se našao u novoj ulozi, za koju sam se spremao već neko vrijeme. Jedva
sam čekao da dobijem priliku i mogu reći da je ovaj poziv jedna velika nagrada
za mene”, rekao je Uroš Čuković za Meridian sport i dodao:
“Meni je lično bilo teže tokom igračke
karijere. Uživam u novoj ulozi i mislim da mi više leži od one u bazenu. Što se
obima posla tiče, u trenerskim vodama je veći ali je fizički naravno mnogo
lakše”.
Već prve godine u trenerskoj karijeri uspio
je da osvoji medalju kao član
stručnog štaba Miodraga Mirovića. Sa juniorskom reprezentacijom
Crne Gore osvojio je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu u Burgasu.
“Jedna lijepa uvertira za dalji rad, nadam
se da će se tako i nastaviti. Zahvalio bih se trenerima Miroviću, Mijanoviću,
igračima i ljudima koji su mi dali priliku da budem dio stručnog štaba. Moja
uloga u stručnom štabu se najviše zasnivala na fizičkoj pripremi, plivanju i na
saradnji sa trenerima u pripremi utakmica što mi je posebno prijalo kao novo
iskustvo i podstrek za dalje”, rekao je Uroš
Čučković za Meridian sport.
Sa 16 godina Uroš Čučković je kao
veliki talenat dobio priliku u prvoj postavi Primorca, da bi dvije godine
kasnije bio dio juniorske reprezentacije Crne Gore koja je 2008. godine
osvojila prvu zlatnu medalju za Crnu Goru.
Do zlatne medalje u Istanbulu ekipu Slobodana
Mačića je predvodio Uroš Čučković uz Darka
Brguljana i Filipa Klikovca, a generacija igrača rođenih
1989/90. godine je ovaj uspjeh potvrdila godinu dana kasnije srebrom u grčkoj
Hanji.
Veliki broj vaterpolista koji su bili dio te
generacije poput Marka Gopčevića, Bojana Paunovića, Aleksandra Kralja i
Željka Dončića nijesu uspjeli da dobiju priliku u A reprezentaciji.
To je podatak koji napominje osvajače medalje iz
Buenos Ajresa i Burgasa da je uspjeh na juniorskim prvenstvima samo prva
stepenica na putu ka uspjehu.
“Imao sam uspjeha kao igrač u mlađim
kategorijama ali je jasno da je velika razlika između juniorskog i seniorskog
vaterpola. Konkurencija je mnogo veća. Mislim da je najveća razlika, pored
talenta, da imaju pravu sportsku disciplinu, odnos prema treningu i obavezama”,
rekao je Uroš Čučković.
Generacija koja je bila najmlađa u Burgasu osvojila je
srebrnu medalju, a supertalentovani Srđan Janović i Strahinja
Gojković izdvojili su se kao lideri reperzentacije koja bi mogla u
narednom periodu da dobiju priliku u A reprezentaciji.
“Ova generacija ima mnogo kvaliteta. Ne
bih izdvajao samo Janovića i Gojkovića, ima tu momaka poput Vučkovića, Stupara,
Perova, Samardžića, Roganovića, Petrovića, mladog Vraneša.. Da koga ne
izostavim od njih ali vjerujem da svi imaju veliki kvalitet i da radom mogu
postići mnogo, na kraju na ovom prvesntvu su bili namlađa ekipa i pokazali
koliko mogu”.
Ovo ljeto donijelo je velike promjene u Vaterpolo i
plivačkom savezu Crne Gore. Dr Đuro Marić je prije isteka
mandata napustio mjesto predsjednika Saveza, Vladimir Gojković nakon
devet godina ostavio upražnjeno mjesto selektora A reprezentacije Crne Gore,
dok je Miodragu Miroviću istekao trogodišnji ugovor.
Čučković vjeruje da
će nasljednici ovih pozicija nastaviti put kojim su krenuli Marić,
Gojković i Mirović.
“Prvo bih da se zahvalim treneru Miroviću
na trogodišnjem poslu koji je odradio sa ovim momcima, zbog čega su oni danas
tu gdje jesu. Svojim znanjem i odnosom dao je mnogo našoj reprezentaciji.
Takođe, Gojković je na poziciji selektora odradio ogroman posao za cjelokupni
naš vaterpolo. Krivo mi je da se sav taj rad i trud na kraju nije valorizovao
kroz veći broj medalja. Dobar posao obavljao je i predsjednik Saveza. Siguran
sam da će kvalitetni ljudi doći na tim pozicijama”.
Njegov matični klub Primorac je nakon
16 godina uspio da vrati titulu u Kotor, a novu sezonu najavili su pobjedom na
turniru “Vlaho Bato Orlić”.
U finalu jakog turnira u Beogradu, aktuelni šampioni
Crne Gore su savladali Novi Beograd.
Jak tim oformio je i Jadran koji je
na putu da kroz kvalifikacije obezbijedi plasman u grupnoj fazi Lige šampiona.
“Ponikao sam u Primorcu i uvijek mi je
drago kada vidim njihov uspjeh. Ove godine su nastavili sa osvajanjem teškog
turnira u Beogradu. Raduje me situacija da se naš klubski vaterpolo opet diže,
gdje će ovi momci moći da stasavaju. Povratak Aleksandra Ivovića u Jadran i
Draška Brguljana u Primorac su pravi potez naših najvećih klubova. To su
šampioni od kojih mladi mogu da uče kako trebaju da se ponašaju i odnose prema
klubu za koji nastupaju. Nadam se da će ovaj trend nastaviti i da ćemo vidjeti
zapažene rezultate naših klubova i u evropskim takmičenjima”,
rekao je Uroš Čuković za Meridian sport.
Ne krije da mu je želja da jednog dana sjedne na klupu
A reprezentacije.
“Sigurno da je to moj najveći motiv, ipak
vjerujem da je za tu ulogu potrebno vremena i iskustva kako bi se
reprezentacija vodila na pravi način”, zaključio
je perspektivni stručnjak razgovor za naš portal.
0 Komentara