Korona i dokolica

VRIJEME I NEVRIJEME

Sep 12, 2024 1 Komentara

(15 riječi)

Piše : Ilija Despotović

Konačno, nakon  dugog i nepodnošljivo vrelog ljeta, pale su prve jače kiše. I to bez grada. Prodisali su ljudi, životinje i biljke. Već nekoliko mjeseci na televiziji slušamo obavijesti meteorologa da nam slijedi novi toplotni talas, i prije nego što je predhodni dostigao svoj vrhunac.

Ne možemo se ljutiti na prognostiče vremena, ali ponekad se stiče utisak kao da i oni , svojim  informacijama i interpretacijama vremenskih podataka, žele da doprinesu stvaranju  “medijskog raspoloženja”, u kome nažalost, dominiraju  lose vijesti. Rat u Ukrajini, napadi na Gazu, klimatske promjene, a baška domaće nevolje, ekonomske, političke, pa saobraćajni udesi, sve češći slućajevi porodičnog nasilja, šta sve ne, što nam svakog dana stiže  u kuću i, htjeli, ne htjeli, uznemirava nas.

A da se vratimo vremenu. Razumijem meteorologe, njihovu profesinalnost. Za njih je, kad god sunce grije, vrijeme lijepo, kad nema kiše i vjetra, stabilno, a kad , poslije sunca, padne kiša, pogoršanje vremenskih prilika. Ja mislim da nije baš tako, odnosno, postoji i druga logika. Kako , poslije tri mjeseca vrućina, sparina, nekoliko ciklusa  toplotnih talasa, kad padne kiša , može biti nevrijeme.

Ono jeste, sa  kišom često bude i vjetra, i grada, pa I šteta, ali, zar nije tako, nema većeg nevremena nego kad danima, mjesecima, ništa mokro ne padne na zemlju. Nema goreg i težeg nevremena od žeđi, a ovog ljeta su to,itekako, iskusili neki krajevi. I ljudi, i životinje i biljke. Sve da pocrka od nestašice vode.

Kad su pale ove posljednje jače kiše, bukvalno sam se radovao. Radi onih riba u plićaku Ibra kod Rožaja, gdje su lokalni stanovnici prebacivali ribe u virove sa više vode, da se ne bi ugušile, radi onih ovaca na Pešteri koje, kako nam je televizija javila, tri dana nijesu pile vode, radi onih ljudi i stoke na Staroj planini , gdje je presušio izvor, radi onih suvih i žutih pašnjaka na Pivskoj visoravni, na Sinjajevini, u Katunskoj nahiji,gdje se, čitavog ljeta, bez vode muči sve živo.

U našu logiku, odavno je ušao narativ da je ljeto , sunčano i suvo, jedino poželjno, da je vrijeme dobro samo ako odgovara turizmu, ako oni na jadrankim plažama mogu da se sunčaju i kupaju. Ama, baš me briga što će njima “propasti” nekoliko dana odmora, ako je vrijeme kišno. Za stočare na Bjelasici, na Kučkim planinama, na obroncima Durmitora I Ljubišnje, dugo sunčano vrijeme je nevrijeme. Za njih je poboljšanje vremena kad padne kiša, da im se napoje ovce i krave, da im se krompir u zemlji ne osuši i ne skuva.Da im  žute i suve livade ozelene od otave, i da tako ispašu produže gotovo sve do kraja godine, pošto, kako vidimo, ni snijeg više ne pada, ni na vrijeme, ni onoliko kako smo navikli.Ne može januar, ne bar kod nas, biti lijep ako nema bar metar snijega, sve od Nikšića do Pljevalja i od Kolašina do Rožaja.Ne može april biti lijep kakav je ove godine bio, sa temperaturama i preko 30 stepeni. A da ne pričamo o julu i avgustu, sa vrućinama do 40 stepeni.

Nijesu stari ljudi bez neke govorili, recimo, sačuvaj me Bože od vedra Božića I oblačna Đurđevdana. Sve u svoje vrijeme. Nije svako vrijeme nevrijeme. I nije vrijeme samo onako kako meteorolozi i hotelijeri kažu.(kraj)