Od izbijanja krize izazvane pandemijom virusa korona do danas Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) plasirao je preko 100 miliona eura crnogorskoj privredi. Kako je istakao predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević, od januara, taj se broj penje do gotovo 170 miliona eura.

Pojava pandemije koronavirusa nije poremetila život na selu, već naprotiv, ruralni predjeli su oživjeli, ove godine više je oranica, a mnogi su proširili kapacitete sopstvene proizvodnje. Da je sve to tako uvjerila nas je porodica Joković koja je, uz pomoć projekta Zavoda za zapošljavanje, u velikoj mjeri unaprijedila svoje domaćinstvo.

Vukčević je napomenuo da je to značajno iznad plana, pa će sigurno premašiti rekordnu 2019. godinu.

Kako je dodao, u toku su pregovori sa Evropskom investicionom bankom, i za određeni broj aranžmana su u završnoj fazi, dok će sa ostalim pregovorima Fond nastaviti tokom avgusta i početkom septembra.

"Tu je naravno i Evropski investicioni fond, razgovaramo i dalje sa Bankom za razvoj Francuske, te Bankom za razvoj Savjeta Evrope i Kineskom bankom za razvoj. Međutim, kao što znate, situacija u kojoj se mi nalazimo je sutuacija u kojoj se nalazi čitav svijet i to su adrese kojima se obraćaju sve zemlje. Stoga treba biti strpljiv da bi se stvorile pretpostavke da od tih institucija dobijemo adekvatne odluke", naveo je direktor IRF-a.

Budući da su sredstva za period tekuće godine gotovo obezbijeđena, u ovom trenutku je od presudnog značaja iznalaženje sredstva za cijelu narednu, koja će kako ističu u IRF-u, biti ključna.

"Smatramo da će već od februara, kada nastaje odloženo dejstvo negativnih efekata koronavirusa, naša uloga biti još zahtjevnija i izazovnija - pomoć crnogorskim preduzećima i u 2021. godini", dodao je Vukčević.

Kako podsjećaju, krajem jula u okviru Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, IRF je formirao set novih kreditnih linija za podršku turizmu.

Turističkoj privredi su na raspolaganju kreditna sredstva za završetak postojećih investicija, ali i za nova ulaganja, kao i kreditna linija za obrtna sredstva koja se može koristiti i za isplatu plata.

"Turistički privrednici mogu da računaju i na reprogram kreditnih linija sa novim grejs periodom do dvije godine. Zahtjevi su već počeli da pristižu. Sada nas očekuje možda najteži dio - Kada i na koji nabolji način da odreagujemo da turističkoj privredi omogućimo kredite. Već smo odobrili oko 10 kredita koji su usmjereni prije svega ka turističkoj privredi, radi se intezivno kada su u pitanju reprogrami, moratorijum koji će omogućiti turističkoj privredi da lakše prebrodi postojeću situaciju", ocijenio je on.

Ni ostale privredne grane nisu zapostavljene. U prvom redu, tu je pomoć poljoprivredi.

Obezbijeđena je kreditna linija za likvidnost, koja omogućava preduzetnicima iz te oblasti da dobiju kredit do 20.000. eura sa grejs periodom od 12 mjeseci i da u tom periodu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja subvencioniše kamatu.

"Takođe, planiran je i reprogram iz oblasti pljoprivrede i poljoprivrednim proizvođačima takođe do 12 mjeseci kako bi mogli da poboljšaju svoju likvidnost. Isto tako obezbijeđeni su i krediti iz drugih oblasti kao što je proizvodnja. Tu su naravno kreditne linije koje se odnose na zanatstvo i na podsticaj preduzetništva. Tako da imaju 36 kreditnih linija koje su prije svega fokusirane na podršku CG ekonomije", istakao je Vukčević.

Vukčević, koji je, inače, bio član tima za kreiranje Vladinog trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi, kaže da je višemjesečni rad tog tima rezultirao paketom mjera koji je obuhvatio ekonomski i socijalni aspekt.

"Pandemija je pokazala da je problematično oslanjanje crnogorske privrede na turizam, uzimajući u obzir da ta privredna grana čini 25 odsto BDP-a. Morali smo definisati ukupan ekonomski razvoj koji će biti usmjeren ka tome da se dugoročno stvore uslovi za izmjenu ekonomske strukture", poručio je Vukčević.

Kao i svaka kriza, kako je kazao, i ova je šansa za promjene i treba je na taj način doživljavati.

"Mislim da imamo potencijala za to, i kada su u pitanju naši prirodni i proizvodni resursi, ali i kada su u pitanju kadrovski resursi, odnosno naši preduzetnici. Ipak, isto tako su nam značajni strani investitori koji će doprinijeti prije svega transferu znanja koji bi mogao da nam omogući jedan kvalitetno novi fokus kada je u pitanju biznis, i unaprijeđenje ukupne ekonomije Crne Gore", zaključio je Vukčević.