Izmijenjenim zakonom poboljšavaju se uslovi penzionisanja, jer se iz obračunskog perioda isključuje jedna četvrtina perioda staža koji je budućim penzionerima najnepovoljniji. Te pogodnosti moći će da iskoriste svi osiguranici koji su pravo na penziju prvi put ostvarili od 1. januara ove godine.

U cilju postizanja veće stabilnosti i održivosti penzionog sistema donijete su mjere koje se odnose na postepeno ukidanje posebnih uslova penzionisanja do 31. decembra naredne godine, nakon čega će svi osiguranici ostvarivati to pravo po opštim uslovima.

Takođe, predviđeno je da se za ispunjenje uslova za sticanje prava na penziju uzima u obzir staž osiguranja, odnosno periodi provedeni na radu za koje je uplaćen doprinos za PIO, dok se za određivanje visine penzije uzima u obzir penzijski staž, u koji osim staža osiguranja spadaju i periodi posebnog staža za koje nijesu plaćeni doprinosi za PIO.

Za sve koji, po važećem zakonu, pravo na penziju ostvaruju sa 40 godina staža osiguranja propisuje se i starosna granica od 61 godinu. Takođe se predviđa podizanje starosne granice za sticanje prava na prijevremenu starosnu penziju sa 62 na 63 godine života, u prelaznom periodu od ove do 2025. godine.

Predviđena je i promjena načina usklađivanja penzija i vrijednosti penzija za jedan lični bod. Umjesto usklađivanja sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada, uvodi se usklađivanje po 'rotirajućoj formuli' sa 75 odsto parametra koji je veći i 25 odsto parametra koji je manji.

U socijalnom dijalogu sa sindikatima i unutar Socijalnog savjeta dogovorene su i mjere koje se odnose na to da se starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju, čije podizanje je bilo predviđeno na 67 godina života, zaustavi na 66 godina za muškarce i 64 godine za žene.

Usvojenim izmjenama i dopunama nominalni iznos najniže penzije povećaće se sa 128,82 EUR na 145,77 EUR, odnosno 13,16 odsto.

Poslanici su, prilikom izjašnjavanja o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PIO, postigli konsenzus povodom amandmana koji se odnosi na status penzijskog osiguranja roditelja djece sa teškim smetnjama u razvoju, čije pravo nije promijenjeno.

Amandman poslanika Demokratskog fronta (DF), Branka Radulovića, kojim se traži da radnici Kombinata aluminiijuma (KAP) odu u penziju po istim uslovima kao rudari, nije dobio potrebnu većinu.

Potrebnu većinu nije dobio ni predlog zaključka u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona, koji su predložili poslanici Socijaldemokratske partije (SDP). Tim zaključkom bilo je predviđeno da se sve politčke partije u Skupštini, koje podrže izmjene i dopune, javno obavežu da neće mijenjati suštinske odredbe zakona, odnosno da će ga u potpunosti primjenjivati i nakon parlamentarnih izbora, 30. avgusta.

Zakon o PIO usaglašen je krajem 2018. godine, a Socijalni savjet ga je usvojio prije više od godinu.

Skupština je usvojila i izmjene i dopune Zakona o PDV-u, kojim se, usljed nastale vanredne, hitne i nepredvidljive okolnosti izazvane koronavirusom, predviđa usklađivanje pojedinih poreskih kategorija sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, odnosno omogućava se oporezivanje usluga smještaja u turističkim apartmanima po sniženoj stopi.

Usvojenim izmjenama i dopunama predviđeno je i oporezivanje usluga pripremanja i usluživanja hrane, flaširane vode za piće i bezalkoholnih negaziranih pića u restoranima i objektima u kojima se pružaju catering usluge po sniženoj stopi od sedam odsto.

Oporezivanje po sniženoj stopi od sedam odsto predviđeno je i za usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim akciznih proizvoda i kafe, u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

Usvojene izmjene i dopune Zakona o PDV-u stupaju na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Usvojeni su i zakoni o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, kao i izmjene i dopune Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti.

Ti zakoni su, između ostalog, utvrđeni sa ciljem podsticanja ekonomskog rasta, tehnološkog razvoja i inovacija i preduzetništva kroz zapošljavanje, jačanje postojećih inovativnih privrednih društava, te kreiranje start up-ova i spinofova, naročito u sektorima srednjih i visokih tehnologija kao i usluga baziranih na znanju.

Na taj način se doprinosi razvoju nove preduzetničke kulture, stvaranju povoljnijeg ambijenta za naučnoistraživačku i inovacionu djelatnost, povećanju razmjene i upotrebe znanja i ideja, privlačenju ljudskih resursa i kapitala u te djelatnosti, radi održivog razvoja i povećanja konkurentnosti domaće ekonomije.

Skupština je usvojila i izmjene i dopune Zakona o energetici.