“Crna Gora je veoma važna!” izjavio je Nj.E. Berti Ahern(Bertie Ahern), nekadašnji Premijer Republike Irske, u razgovoru sa dr Ljudmilom Milom Popović, na nedavno održanom sastanku na visokom nivou u Domu lordova, Vestminsterska palata, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva.

Popović je pozvana od strane InterAkcija Savjeta (InterAction Council) i Nj.E. Aherna, ko-predsjedavajućeg ove eminentne globalne organizacije koju sačinjavaju nekadašnji predsjednici i premijeri zemalja svijeta uz plejadu istaknutih stručnjaka kaoekspertske podrške. Savjet, koji je osnovan 1983. na inicijativu nekadašnjeg Premijera Japana, Nj. E. Takea Fukude, jefokusiran na pitanja i izazove iz tri centralna domena: mir i bezbjednost, revitalizacija svjetske ekonomije i univerzalni etički standardi. 

Mila Popović je pozvana kao svjetski prepoznat stručnjak za nove globalne standarde i etičko liderstvo u domenima obrazovanja i kulture, nauke i tehnologije, ekonomije i održivog razvoja. Osnivač je EVOLving Leadership, programa za transformativno liderstvo, organizacijski razvoj i strateške konsultacije. Popović je redovna članica i članica upravnog odbora Svjetske akademije umjetnosti i nauke (World Academy of Art and Science) i članica Milenijumskog Projekta (The Millennium Project), globalnog udruženja futurista. Popović je članica Vitalnih glasova (Vital Voices), globalne mreže žena lidera, sa predstavnicama iz više od 182 zemlje, kao i ekspert za rodnu ravnopravnost pri Evropskoj Komisiji i na panelu za dodjelu Katerva nagrade, takozvane Nobelove nagrade za održivi razvoj. Popović je trenutno angažovana kao Generalnadirektorica (v.d.) Direktorata za interkulturalizam, gdje je pozvana da izgradi viziju i misiju te institucionalne jedinice u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Crne Gore. 

Specijalni sastanak InterAkcija Savjeta priredila je Časna Baronesa Margaret Džej od Pedingtona (Rt. Hon. Baroness Margaret Jay of Paddington) na temu “Osnaživanje globalnog upravljanja zarad prevencije prijetnji i smanjenja rizika po ljudsku egzistenciju” (Strengthening Global Governance to Prevent Threats and Reduce Risks to Human Existence). Uz Savjet, u duhu intergeneracijskog dijaloga, ko-organizator je bila organizacija mladih lidera, Jedan mladi svijet (One Young World).

Sastanak na visokom nivou je posvećen oznaživanju multilateralne kooperacije zarad rješavanja egzistencijalnih rizika koji prijete čovječanstvu. Ključne teme o kojima se diskutovalo: globalna bezbjednost za ljude i planetu, kooperacija za demokratsku digitalnu transformaciju, globalni etički principi za mir i razvoj, ljudska prava i odgovornosti. Sastanak je nastavak rada na preporukama za obnavljanje povjerenja u multilateralizam sadržanim u Malta Deklaraciji omultilateralnim solucijama za bolju budućnost (The Malta Declaration on Multilateral Solutions for a Better Future).

Kao organizacija koja ima dugu tradiciju iniciranja i osnaživanjauspješnih međuetničkih i međuvjerskih dijaloga i saradnje, Savjet je poznat i po tome što je 1997. pripremio i predložio Ujedinjenim nacijama Univerzalnu deklaraciju o ljudskim odgovornostima, u kojoj su jedne od osnovnih odgovornosti nenasilje i poštovanje života i svih bića. 

Sastanak je proizveo odluke i aktivnosti sa globalnim implikacijama. Jedna od vitalnih inicijativa koja je lansirana na sastanku u Vestminsterskoj palati bilo je formiranje Globalnog savjet bezbjednosti mladih (Global Security Youth Council). Mobilizacija mladih zasnovana na univerzalnim pravima i odgovornostima i na uzvišenim humanističkim vrijednostima je prijeko potrebno kvalitetno usmjeravanje društvene energije za pozitivnu transformaciju globalnog društva. To je kako svjetska tako i osnovna preokupacija Crne Gore da zadrži svoje mlade u zemlji time sto će im omogućiti uslove da se ostvaruju, zadovolji njihove egzistencijalne potrebe i osnaži njihoveaspiracije koje im daju smisao postojanju, i da im plemenitu svrhu da doprinose društvu i ostvare svoj puni socio-kulturni i ekono-politički potencijal. 

Popović je govorila o pitanjima etičkog liderstva i društvene kohezije kao preduslova za globalnu akciju za mirnodopski i održivi razvoj. Ljudska prava i odgovornosti i društvena kohezija zasnovani na principima interkulturalizma su od centralnog značaja za osnaživanje multilateralizma, kooperacije i opšte ljudske bezbjednosti.

Sastanak u Domu lordova je bila važna prilika da se vrijednosti i vizija interkulturalizma, rad Direktorata za interkulturalizam, kao jedinstvene institucije te vrste na svijetu, kao i model Crne Gore kao zemlje interkulture osnažuju i promovišu kao internacionalna socio-kulturna strategija za unapređenje integracionih procesa, kooperacije i mirnodopskog razvoja.  

Osvrćući se na Crnu Goru kao na neobičan i jedinstven primjer,kao i na izuzetne istorijske momente i dostignuća iz njene istorije, Popović je ukazala da zaštitom svog bio diverziteta i njegovanjem kulturnog diverziteta, kao dva vitalna stuba istinski održivog razvoja zemlje, u skladu sa svojim ustavnim smjernicama, kroz interkulturalizam Crna Gora može postati prepoznatljiv model.

Naredna napredna i pozitivna faza razvoja Crne Gore kaodržave socijalne pravde, građanske, demokratske, i ekološke države, koja se tako ustavno odredila još 1991., je upravo kroz njeno afirmisanje kao zemlje interkulture. 

„Kroz oznaživanje vrijednosti i praktikovanje principa interkulturalizma, možemo plasirati svoj doprinos unapređenju društvene kohezije i u Evropskoj uniji kojoj stremimo, usljed izazova sa kojim se unija nosi. Iz svog istorijskog iskustva i teško stečenih spoznanja o vrijednosti društvene kohezije, i zbog svoje ključne pozicije na razmeđu Istoka i Zapada, Crna Gore može razviti model suživota, solidarnosti i su-odgovornosti za zajedničku budućnost, koji bi bio znatan doprinos i regionu i široj međunarodnoj zajednici. Crna Gora ne treba više da bude pregovarački čip za potkusurivanje globalnih sila, već pregovarački sto za interkulturalni dijalog, kulturnu diplomatiju i mirnodopski razvoj“, istakla je Popović.

Direktorat za interkulturalizam je jedan od ključnih institucionalnih mehanizama za unapređenje društvene kohezije nužno potrebne za kvalitetan razvoj Crne Gore, i značajna demonstracija države da se posveti ovim pitanjima. Ovakav sistemski pristup, koji pruža koncept interkulturalizma, je prijeko potreban za pozitivnu transformaciju društva i za napredak zemlje i svih njenih građana, što je i cilj interkulturalizma. 

Kroz interkulturalizam, data crnogorska multikulturalnost se izdiže na viši nivo društvene kohezije za ujedinjeni i jedinstven smjer razvoja Crne Gore kao zemlje interkulture. Jedini lijek multikulturalnom podvajanju i krizi identitetskih pitanja, i jedini plemeniti organizacijski princip i pistup problemima multikulturalizma jeste njegovo oplemenjivanje interkulturalnim razumijevanjem, dijalogom i saradnjom, koji u kranjem vodi upravo uvažavanju i afirmaciji svih tradicija, identiteta i perspektiva koje obogaćuju crnogorsko društveno biće. 

„Takva pozitivna vizija i razvojna paradigma zemlje i društva se zasniva na vrijednostima interkulturalizma koje su univerzalna ljudska prava i odgovornosti i univerzalne humanističke vrijednosti koje potiču iz naučnog i duhovnog spoznanja da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna“. 

Upravo zbog toga se u Direktoratu za interkulturalizam poseban fokus stavlja na jednake odgovornosti uz ljudska prava jer je je odgovornost svakog i svih nas da gradimo bolje društvo za dobrobit svih. Ukazujući na takvu institucionalnu, društvenu i moralnu odgovornost, Popović je izjavila na ovom sastanku na visokom nivou „Crna Gora jeste mala ali je izuzetna! I zato prema njoj, kako njeni gradjani tako i medjunarodna zajednica, svi imamo izuzetnu odgovornost!“