Iako je do redovnih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori ostalo još 35 dana, glavni učesnici izborne trke iz opozicije još nijesu odlučili kako će se suprostaviti vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, koja na izbore, sasvim je izvjesno, ide samostalno. Sigurno je još da jedinstvene opozicione liste, bojkota izbora i „Vučićeve liste“ – neće biti, već će opozicija nastupiti razjedinjena u više kolona. 

Rok za podnošenje izbornih lista Državnoj izbornoj komisiji ističe u ponoć 4. avgusta. Izbornu listu potpisom mora da podrži najmanje 4.261 birač.

MUČILI NA GREŠKAMA

Vladajuća Demokratska partija socijalista na izbore, 30. avgusta ide samostalno, stim što će, najvjerovatnije, i ovoga puta, jedno poslaničko mjesto ostaviti za Liberalnu partiju Andrije Popovića. Đukanovićeva partija, koja je u Crnoj Gori na vlasti od uvođenja višestranačja godinama je bila uljuljkana u „mit“ o vlastitoj nepogrešivosti, bezgrešnosti i nepobjedivosti, poučena greškama iz prošlosti, obnovila je partijsku infrastrukturu, oslobodila se korumpiranih i „vječitih“ kadrova i podmladila stranačke organe.

Na ovim izborima kako je za Pobjedu nedavo najavio šef poslaničkog kluba DPS-a Nikola Rakočević izborna lista ove partije biće najbolja politička ponuda do sada u Crnoj Gori. Biće to, kako je rekao, najbolji sastav DPS-a ojačan novim, sposobnim ljudima, posvećen ekonomskoj i državnoj stabilnosti, u čijem je centru građanin Crne Gore.

I njihov koalicioni partner Socijaldemokrate Ivana Brajovića najavile su samostalan nastup na izborima. Brajović je obrazlažući tu odluku rekao da je za njegovu partiju samostalan nastup pravilo, a ne izuzetak, jer su, kako je kazao, od 26 izbornih utakmica od našeg osnivanja, samostalno nastupili na preko 80 odsto.

Samostalno će nastupiti i Bošnjačka stranka Rafeta Husovića, koja takođe participira u vladajućoj koaliciji, dok je, izvjesno da neće biti jedinstvene liste albanskih partija. Oni će na izborima nastupati u dvije kolone od čega će jednu činiti već formirana koalicija DP i DUA, dok će druga biti široka koalicija Albanske alternative, Force, DSA, Unije Tuzi, DSuCG i Pokreta perspektiva.

AMFILOHIJE, VUČIĆ I „ROGOVI U VREĆI“

Crnogorska opozicija je ove izbore dočekala razjedinjena i posvađana. Protekle skoro četiri godine potrošila je u propalim pokušajima da se dogovore o zajedničkoj strategiji rušenja koalicije na vlasti, bojkotu parlamenta, međusobnom trvenju i svađama i propuštanju šansi da se homogenizuju.

Početkom godine u pokušaju ujedinjavanja opozicije aktivno se, organizujući litije i molebane, pod geslom „Ne damo svetinje“ uključila i Srpska pravoslavna Crkva i njena ekspozitura u Crnoj Gori MCP, koju predvodi mitropolit Amfilohije. Vođe prosrpske opozicije prepustile su mu vodeću ulogu u političkoj borbi, a on se žestoko obrušio na vlast u Crnoj Gori, nazivajući ih satanistima. Da se radi o projektu kojim direktno rukovodi državni vrh Srbije, pokazalo se ubrzo, kada je njen predsjednik Aleksandar Vučić, pod plaštom brige za Srbe u Crnoj Gori, javno pozvao crnogorsku opoziciju da se ujedini, jer je „jedinstvena lista jedini način da se sruši Đukanovićev režim“. Gotovo da nije bilo ministra u vladi Srbije koji poziv za formiranje „Vučićeve liste“ nije papagajski ponavljao, počev od premijerke Ane Brnabić. Ni finansijska pomoć Srbije „za odbranu prava ugroženih Srba u Crnoj Gori“ nije izostala.

Međutim, „rogove u vreći“ - crnogorsku opoziciju, niko nije uspio sastaviti, pa ni „ekskluzivni božiji predstavnik u Crnoj Gori“, mitropolit Amfilohije, niti „vrhovni branitelj svih Srba na svijetu, a naročito u Crnoj Gori i BiH“, Aleksandar Vučić. Iako su opozicioni lideri do nedavno uglas ponavljali da „jedinstvena lista predstavlja obavezu, odgovornost i imperativ pred svim crnogorskim građanima koji žele demokratske promjene u Crnoj Gori“, od „Vučićeve liste“ ostao je samo Demokratski front, koji će, možda, u nju uključiti i Pravu Crnu Goru Marka Milačića i tako ovoj partiji omogućiti da pređe izborni census.

SNP JOŠ VAGA

Socijalistička narodna partija, Vladimira Jokovića, još vaga hoće li ulaziti i s kim u koalicije ili će ići samostalno. Gotovo je izvjesno da neće biti u koaliciji sa Demokratskim frontom, i pored ispoljene volje da se uključe u „Vučićevu listu“. Navodno, tokom pregovora DF se „ucenjivački ponašao“ i ponudio im samo tri poslanička mjesta. Većina u SNP-u smatra da vrijede daleko više. Za SNP nije prihvatljivo ni da u tu koaliciju uđe Prava Crna Gora Marka Milačića.

Mediji su nedavno pisali da bi SNP mogao da koalira sa savezom „Da svako ima“ koji je zvanično formiran prošle godine, a činili su ga SNP, Radnička partija i nezavisni poslanici, ali da se uključi u širi savez pod nazivom „Narodni pokret“, koji predvodi nikšićki biznismen Miodrag Daka Davidović u koji bi se uključila i Ujedinjena Crna Gora. Međutim, Jokovićeva partija se „opekla“ kada je na izborima nastupala s nekim u koaliciji, kao što je to bilo i na onim 2016. godine, kada su bili sastavni dio koalicije „Ključ“, kada im je pripalo samo tri mjesta. Zbog toga u SNP-u postoji snažan otpor prema predizbornom udruživanju, pa je vrlo moguće, da će nastupiti samostalno.

MANEVAR URE I DEMOKRATA

Posebna priča su Bećićeve Demokrate i Abazovićeva Ura, koji su bojkotujući parlament od oktobra 2016, odradili četvorogodišnji mandat ovog skupštinskog saziva. Za to vrijeme su, njihovi poslanici, uredno primali ne tako male plate i koristili ostale privilegije koje podrazumijeva poslanička funkcija. Četiri godine su ponavljali da „očekuju opoziciono jedinstvo“, pokušavajući da izgrade imidž građanskih partija evropske orijentacije. Da bi to dokazali „evropskim partnerima“ Bečićevi predstavnici pred kraj prošle godine uključili su se u rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva, ali neposredno pred završetak posla, vratili su se „na fabrička podešavanja“. U međuvremenu, Bečić i Abazović su se razišli i krenuli svako na svoju stranu.

Bečić je oprezno podržavao litije i „borbu za odbranu svetinja“ i sa DF-om „svim sredstvima branio izbornu volju građana Budve“ i slao signale da je spreman „za široku koaliciju“. Početkom jula Abazović je sazvao opozicione glavare, bez predstavnika SDP-a, da se dogovore o zajedničkom nastupu. Abazovićev uslov bio je da na listi budu samo nestranačke ličnosti. Bečić, je imao svoj uslov da opozicioni lideri ne budu na zajedničkoj izbornoj listi, pa su pregovori propali. Bečić i Abazović su se međusobno optuživali za propast objedinjavanja opozicije. Međutim, izgleda da su i jedan i drugi shvatili da im savez sa DF u kojem odlučujuću ulogu ima SPC i Amfilogije i koji ne zaziru od ekstremnog djelovanja, na duge staze neće donije korist, već će im pokvariti imidž „građanskih partija evropske orijentacije“, pa su „nevoljnim saveznicima“ postavili „nemoguće uslove“.

Sredinom jula Građanski pokret URA, je otkrio karte. Objelodanili su da su sa Građanskim savezom CIVIS formirali platformu „Crno na bijelo“ koju su, kako su rekli, podržali nezavisni intelektualci. Pet tačaka platforme „Crno na bijelo“ koje, kako su naveli, pod hitno moraju obnoviti su - obrazovanje, pravda, ekonomija, zdravlje i očuvanje prirodne sredine. Dobri poznavaoci političkih prilika u Crnoj Gori smatraju da iza platforme „Crno na bijelo“ stoji medijski koncern Vijesti.

Bečićeve Demokrate, nijesu gubile vrijeme već su crnogorsku javnost obavijestili da su formirali predizbornu koaliciju „Građanski blok“ sa Demosom, Novom ljevicom, Partijom penzionera, invalida i restitucije i Društvom za istraživanje politike i političke teorije. Pozvali su sve opozicione kolege da stave veto na međusobne napade.

Opoziciona Socijaldemokratska partija, kako je kazala Draginja Vuksanović-Stanković, predsjednica ove stranke, ne vidi nikakav razlog za „ulazak ili formiranje neprincipijelnih koalicija koje će samo zbuniti građane“, pa su se odlučili za samostalan nastup na izborima.

Parlamentarni izbori, 30. avgusta održaće se u do sada nezabilježenim okolnostima pandemije korona virusa. Izostaće veliki politički skupovi, predizborni mitinzi i političke promocije. Učesnicama predstojećih izbora ostaje da kampanju vode „od vrata do vrata“, što bolje da iskoriste medije, ali i internet platforme i društvene mreže. Ko će zadobiti najviše povjerenja birača, od njih 540.830, koliko ih ima u biračkom spisku, ostaje da se vidi 30. avgusta kada građani naše države, jedanaesti put, od uvođenja višestranačja, izlađu na izbore.