Društvo

MIOMIR MAROŠ HRONIČAR ZABORAVLJENIH SVJEDOČANSTAVA CRNE GORE

Jul 25, 2020 0 Komentara

(15 riječi)

Piše: Božidar Proročić književnik i publicista

Dr Miomir Maroš rođen je u Kotoru, gdje je završio  Osnovnu školu “Njegoš” i Gimnaziju.  Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Magistrirao je na Fakultetu političkih nauka u Podgorici UCG, na Odsjeku za novinarstvo,  odbranivši magistarski rad ,,Brendiranje crnogorskih medija“ (mentor: prof. dr  Stjepan Malović), te stekao zvanje magistra novinarstva, 2013.  Iste godine upisao je doktorske studije komunikologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Doktorsku tezu ,,Karakteristike medijskih sadržaja u Crnoj Gori od 1995. do 2015.” uradio je pod mentorstvom prof. dr Fahire Fejzić Čengić i odbranio je 25.09.2017, čime je stekao akademsku titulu doktora komunikoloških nauka.

Njegov istraživački interes je u domenu medija i komunikacija, kao i etnologije Crne Gore.  Govori engleski jezik.  Dobitnik je Godišnje nagrade TVCG za reportažu (2005), nagrade “Wild Beauty Award” za promociju turizma Nacionalne turističke organizacije CG  (2008) i Godišnje novinarske nagrade Crne Gore koju mu je dodijelilo Društvo crnogorskih novinara (2010), kao i nagrade Turističke organizacije Podgorice i Glavnog grada za najboljeg novinara u akciji “Biramo najbolje u turizmu i ugostiteljstvu” (2016).  Kao TV autor je, već godinama u kontinuitetu, TV lice u vrhu povjerenja kod gledalaca, po relevantnim istraživanjima javnog mnjenja

Miomir Maroš predstavlja jedno od prepoznatljivih medijskih lica TVCG. Godine 1999 godine, započeo je svoju profesionalnu karijeru, kao urednik-voditelj neprevaziđenih televizijskih serijala i emisija u sklopu TVCG. Njegovim besprekornim radom nastali su sati i sati prelijepih sada već mogu reći arhivske (zaostavštine) živih svjedočanstava u emisiji ,,Zapisi. ” Veoma popularna emisija ,,Zapisi” nastala je 2002 godine kao dio autorskog projekta Miomira Maroša. Brzo je stekla veliku popularnost. Prva emisija iz tog serijala snimljena je na Cetinju 2002 godine naziv te prve emisije je ,,Cetinje pod snijegom.”

Od tada pa sve do danas Miomir Maroš zajedno sa svojim saradnicima prešao je čitavu Crnu Goru zapisujući i perom i kamerom životne priče i svejdočanstva (davno) zaboravljenih predjela, ljudi, sjećanja, teškog ali nadasve neobičnog života mnogih od njegovih junaka. Njegova Crna Gora i njegovi junaci koji živje u jednom drugom vremenu i po jednim savim drugim moralnim normama i načelima. Fascinantan je njegov osjećaj za reportažu i lijepu pisanu i tonsku riječ kao nažalost gotovo nestalu formu Crnogorskog novinarastva. Nastavio je stopama velikana i doajena Crnogorskog novinarstava: Radovana Jablana, Dragana Mitova Đurovića, Mihaila Milonjića, Miša Draškovića, Vaska Radusinovića, Kemala Musića. Njegova kniga ,,Zapisana Crna Gora ” izdata je 2019 godine na Cetinju.

Kao izuzetan profesionalac, i novinar zabilježio je najljepše segmente Crne Gore od sjevera do krajnjeg juga. U knjizi su zapisana brojna prelijepa svjedočanstva o običajima, predjelima, ljudima, kulturnim riznicama i baštini, mentalitetu. Miomir Maroš je ovom mogu slobodno reći vanserijskom knjigom, na najljepši način publikovao i prezentovao čitavo blago Crne Gore. Ova knjiga ima ne samo publicistički i reportažni karakter već posebno kulturološki, istorijski, ali i turističko- promotivni. Neki od aktera njegove ,,Zapisane Crne Gore” su se nažalost preselili u vječnost. Vještim izborom iz reportaža autor je težio ka raznovrsnosti kako bi svakom čitaocu približio i one najskrivenije djelove Crne Gore pa samim tim i njegovih junaka. Njegova ,,Zapisane Crne Gore” vodi na skroz čarobno putovanje: Od Cetinja, preko Perasta, Barskih šestana podno Rumije do Rajske Pive, priče iz Uskoka, Plevaljskih Sehara (Taslidže), Bjelacice, Pavinog Polja, Rovaca, Plava, vrijednih ruku Bihorki i priče o Bihorskom ćilimu, Mojkovcu, selu Japan ispod Komova, Lovćencu. Do priča i svjedočanstava: Gojka Martinovića, poslednje Crnogorske virdžine Stane Cerović, dječačkog sna i odrastanja Boža Filipovića sa Lukavice, neobičnog života porodice Penov na brodiću, prve Romske ljekarke dr Nedžmije Beriše, životne priče maratonca sa hendikepom Radmila Baranina, Cetinjanina Vojislava Jovanovća kuma Ruskog dvora, legendarnog kapetana i filateliste iz Kamenara Toma Katurića, neobični svijet unikatnih Anuške Vlahović, priče o Andrijani Čulini poznatoj kao Milijana iz ,,Đekne”, o slikaru iz Paštrovića Savu Pavloviću, kao i o slikaru Naodu Zoriću, iz Đurđevića Tare i Miću Blagojeviću takođe slikaru iz Žabljaka. Na samom kraju su fascinantne reportaže kolega veterana koje je Miomir Maroš tako lijepo uklopio u ovoj izuzetnoj knjizi.

Miomir Maroš meštar reportaže i pisane riječi u svojoj ,,Zapisanoj Crnoj Gori” je fascinantno umijećem svog pisanja uklopio njegovu mediteransku blagost ali i oštroumnost i mudrost gorštačkog mentaliteta Podlovćenkog kraja odakle potiču njegovi preci. Inspiracije pretočene perom koje poput kičice najboljih slikara, prelzi kroz živopisne predjele Crne Gore i sa takvim umijećem prenosi ih u slici i riječi. Maroševe medijske paralele, putopisi i svjedočanstva predstavljaju snagu pera, kojom  autor ovu formu na prefinjeni način uvodi u svijet savremene Crnogorske književnosti dajući mu onu punu esenciju materije kojom tako neprikosnoveno vlada na Crnogorskom medijskom nebu. U ,,Zapisanoj Crnoj Gori” priče nadilaze i prostor i vrijeme u kojem su nastale autor je vješto izbjegao stereotipe i dao sopstvenu autentičnu i ličnu crtu pravog profesionalca koji nas magijom sopstvenih zapisai riječi uvodi u čarobni (gotovo nestali svijet) reportaže i putopisa. ,,Zapisana Crna Gora” drži čitaoca budnim.

 U njegovim reportažama zvoni i teče jedra riječ  prelivajući se u šarenoj ljepoti izraza. Maroš ljepotom svog izražavanja razvija smisao svake priče. Ova knjiga je nastala iz istinske želje autora i unutrašnje potrebe za perecepcijom svakog dragulja Crne Gore čime ona dobija na univerzalnosti. Osim izuzetne književne vrijednosti teksta, univerzalnost ovih priča nalazi se u nizu istančanih opisa ljudske prirode. Teško bi bilo izdvojiti najbolje djelove ove knjige. Miomir Maroš ispisujući najljepše stranice ove knjige svoje junake stavlja u čudesnu dinamiku i sferu vremena. Prošlost i sadašnjost su neodvojivo isprepletene, što daje posebnu autentičnost. Ta simbioza različitih vremenskih odrednica daje izuzetno lijepe kontraste. Maroševa knjiga daje ljepotu trenutaka u kojoj je čovjek sjedinjen sa prirodom.  Da li je ,,tajna” ,,Zapisane Crne Gore” Miomira Maroša njegova lična refleksija njegov lični ,,alter ego” njegov susret sa relanošću jednog vremena koji predstavlja vremensku (kapsulu) koja će nekim novim generacijama otkriti onu Crnu Goru daleko negdje sakrivenu u srcima svih nas ali i u srcu samog autora ostaje nam da vidimo. Intelektulani kapaciteti, multikulturalizam, etičnost, i na momente i esejistički pristupi Miomira Maroša svrstavaju ga u sam vrh poslenika medija i kulture koji če i u budućnostgi nastaviti svoju plemenutu misiju i ,,Zapisa” i ,,Zapisane Crne Gore. ”