ŠTO JE MIRSAD RASTODER CRNOJ GORI I DIJASPORI
Piše:
Božidar Proročić, književnik i publicista
Radmanci, to maleno selo u Gornjem Bihoru,
izgleda kao mjesto đe je vrijeme stalo a priroda otkriva svoju najuzvišeniju
ljepotu. Smješteno između planinskih vrhova, rijeka i potoka, ovaj čarobni
kutak Sandžaka i Crne Gore odiše mirnom ljepotom koja ostavlja bez daha. Na
prvi pogled, krajolik je poput živopisnog platna ispunjenog bojama sa bihorskih
ćilima. Rijeke Popča, Radmančica, Dobrodolska rijeka, Tucanjska rijeka, Trpeška
rijeka i Vrbička rijeka tkaju svoje putanje kroz ovu idiličnu scenu. Voda koja
klizi niz brzake stvara melodičan zvuk, prateći ritam života u ovom prirodnom
rajskom vrtu. Planinski visovi Vlahova na istoku, Turjaka na jugozapadu,
Poličke visoravni na jugu i Lima i Lozne na jugozapadu čine okvir za ovu
slikovitu panoramu. Svaka planina ima svoju priču, svoju posebnu energiju koja
se stapajući sa prirodom stvara harmoniju koja prožima čitav kraj.
Na ovim magičnim prostorima rođen je jedan,
jedini i po mnogo čemu specifični Mirsad Rastoder, jedan je od najznačajnijih
Bošnjaka današnjice, ponosno noseći korijene ovog kraja. Njegova priča je poput
rijeke koja je izvirala iz ovog čarobnog pejzaža, noseći sa sobom snove, trud i
ljubav prema zavičaju. Prvi susret s Mirsadom Rastoderom bio je poput susreta s
bljeskom sunca u jutarnjem svitanju. Upoznao sam ga u Podgorici, a potom smo
zajedno na poljima kulture proputovali od Petnjice i Radmanaca do Luksemburga u
svim tim susretima njegova prisutnost poprimila još dublji smisao. Od prvog
trenutka, doživio sam ga kao izuzetno prodornog intelektualca čije riječi nisu
samo odjekivale u prostoru, već su se uvukle u moju dušu sa nevjerojatnom
snagom. Mirsadova pojava nosila je neku posebnu toplinu, nevidljivu nit koja
povezuje čovječanstvo i prirodu. Njegove riječi nisu bile tek nizana slova;
bile su poput melodije koja je odjekivala dušom, stvarajući harmoniju između
misli i osjećaja. On je produhovljeni intelektualac, ali njegova duša je ukorijenjena u zemlju iz koje je potekao,
u ljude čija je srce razumio. U našem razgovoru, osjetio sam dubinu njegovih
emocija prema zavičaju, prema ljudima koje predstavlja i čije priče nosi kao
svoju sopstvenu. Njegova predanost očuvanju kulturne baštine bila je očigledna,
ali ono što me najviše dirnulo bila je iskrena ljubav prema ljudima i životu.
Njegove riječi nisu bile samo riječi, već su bile prozor u njegovu dušu, kroz
koje sam mogao vidjeti ljubav prema svijetu i insanima oko sebe. U Petnjici i
Radmancima, Mirsad Rastoder nije samo
poznata ličnost; on je sin tog jedinstvenog kraja, čuvar tradicije i most
između brojnih generacija. Njegova prisutnost bila je poput vjetra koji nosi
miris planinskih trava i cvjetova, ostavljajući za sobom osjećaj topline i
povezanosti. U tim trenucima, shvatio sam da je Mirsad Rastoder ne samo
intelektualac, već i čovjek od srca, osoba čija ljubaznost i empatija nadmašuju
granice običnog susreta. Mirsad Rastoder nije samo pojedinac; on je živa priča
koja se proteže kroz prostore i vremena, ostavljajući iza sebe pečat
inspiracije i pozitivnosti. Njegova prisutnost u mom životu kao prijatelja i
intelektualca ostavlja dubok i trajan utisak, podsjećajući me na to da ljubaznost,
razumijevanje i ljubav prema svojim korijenima imaju snagu da oblikuju svijet i
društvo oko nas. Mirsadov rodni kraj sam doživio poput knjige koju čitamo
cijelog života, uvijek otkrivajući nove stranice, isprepletene uspomenama koje
postaju naša sopstvena priča.
ULAZAK U
SVIJET MEDIJA
Mirsad Rastoder, nakon završetka pravnog
fakulteta u Podgorici, nije slijedio samo staze pravnika već je kročio putem
koji je ozarao novinarskim sjajem i obogatio kulturnu prizmu Crne Gore. Godine
1985. označile su početak njegove blistave novinarske karijere na talasima
Radija Crne Gore, đe je sa ljubavlju i predanošću ulazio u svijet medija,
ostavljajući iza sebe neizbrisiv pečat. Kao urednik programa, njegov glas je probijao tišinu etera, Mirsad Rastoder je
donosio vijesti i priče koje su privlačile pažnju brojnih slušalaca. Njegovo
uređivanje emisija je poput preciznog slikarskog poteza, đe je svaki ton boje i
svaki akord riječi imao svoje mjesto u kompoziciji novinarskog izraza. Njegova
sposobnost da prenese kompleksne informacije sa lakoćom i razumijevanjem
postavila ga je u sam vrh novinarske elite. Mirsad Rastoder nije samo novinar;
bio je pripovjedač priča, pripovjedač života. Njegove emisije nisu samo niz
događaja, već prozor kroz koji smo mogli osjetiti puls zajednice, razumjeti
njene radosti, tuge i izazove. Njegovo novinarsko pero je prožeto ne samo
profesionalizmom, već i dubokim razumijevanjem ljudske prirode. Njegov doprinos
novinarstvu nije ostao nezapažen. Dva puta je nagrađen godišnjim priznanjima za
novinarstvo u Radio-televiziji Crne Gore, a nagrada za životno djelo postala je
simbol priznanja njegove dugogodišnje posvećenosti istini i informisanju
javnosti. Ta priznanja nisu samo listovi u njegovoj bihorskoj krošnji, već
svjetlost koja obasjava. Mirsad Rastoder nije samo sinonim za časnog poslenika
medija i kulture; on je živa legenda koja je svojim radom i ličnim stavom
obogatila kulturno naslijeđe Crne Gore. Njegova odvažnost nije bila samo u
suočavanju sa izazovima novinarskog svijeta, već i u iskrenom prikazivanju
stvarnosti sa ličnim pečatom. U svijetu đe se istina često gubi u poplavi
informacija, Mirsad Rastoder ostaje svijetla tačka koja nas podsjeća na važnost
autentičnosti, odgovornosti i hrabrosti u novinarstvu. Njegovo ime živi kao
svjetionik koji nas vodi kroz mutne vode medijskog prostora, podsjećajući nas
na to da istinska snaga novinarstva leži u njegovoj sposobnosti da osvijetli
tamne kutke društva, čime čini svijet boljim mjestom za sve nas. Njegov
dosadašnji život inspirisao me na sopstvenu misao koja bi najljepše opisala
njega: „Novinarstvo je vještina razumijevanja pulsirajućeg ritma društva,
hvatanje trenutka istine i prenošenje značaja tih trenutaka kroz riječi koje
odjekuju kroz sve naredne generacije.“
STRAHOTE RATA I NOVINARSKA ETIKA MIRSADA
RASTODERA
Ratne devedesete u bivšoj Jugoslaviji označile su
tamno razdoblje, đe su brojni narodi u Crnoj Gori, uključujući Bošnjake,
Albance i Hrvate, postali žrtve velikosrpskih nacionalista. Zlokobna sjenka
rata nadvila se nad zemljom, donoseći sa sobom progonstva, stradanja i etnička
čišćenja. U toj atmosferi krvi i tuge, Mirsad Rastoder, je poput svjetionika,
isticao se svojim hrabrim otporom i neustrašivim krikom iz Radija Crne Gore.
Dok su kolone izbjeglica tražile utočište od užasa rata, a stradanja i etnička
čišćenja oblikovala svakodnevni život, Mirsad Rastoder nije dopustio da
novinarska etika bude zloupotrebljena od strane onih koji su sijali mržnju.
Njegov glas postao je simbol otpora, a riječi koje je izgovarao postale su
sinonim razuma u moru ludila. Iako sam
bio veoma mlad, veoma dobro pamtim odjek Mirsadovog glasa koji je hrabro
prodirao kroz buku ratnog meteža. Njegova novinarska hrabrost nije podlegla
pritiscima ratnohuškačke politike Miloševića i njegovih sljedbenika u Crnoj
Gori. Umjesto toga, Mirsad je stajao kao branilac etike i istine, čineći
novinarsku profesiju oružjem istine umjesto oružjem mržnje. Kroz riječi
Mirsada Rastodera odjekivale su riječi koje su osuđivale zločine, izražavale
saosjećanje prema žrtvama, a istovremeno podsjećale na zajedništvo i ljudsku
solidarnost. Njegov krik bio je poput jasne note u melodiji haosa, pružajući
nadu onima koji su tražili svjetlo u najmračnijim vremenima. Dok su
Štrpci, Dubrovnik, Sarajevo, Srebrenica i mnogi drugi gradovi postajali
sinonimi za tragediju, Mirsad Rastoder je ostao neustrašiv glas koji nije
dopustio da istina bude zagušena ratnom propagandom. Njegova tadašnja hrabrost,
etičnost i nepokolebljivost postale su simbolom slobode i podsjetnik na važnost
novinarske odgovornosti u teškim vremenima. Mirsad Rastoder nije samo novinar; on je glas razuma, humanosti i istine
u vremenu kada su te vrijednosti bile najviše izazvane. Njegov doprinos je utkan u kolektivno pamćenje kao svijetla
tačka u tamnoj eri, podsjećajući nas na moć pojedinca da se suprotstavi zlu i
brani ljudskost.
Mirsad Rastoder, sa nevjerojatnom predanošću,
nesebično se posvetio najvišim ljudskim i humanističkim idealima u odbrani
slobode, pravde i istine za sve ugrožene i postradale. Njegova životna priča
isprepliće se sa hrabrim koracima u svijetu novinarstva, đe je postao ne samo
glas razuma, već i simbol nesebičnog zalaganja za vrijednosti koje čine temelj
čovječanstva. Kao jedan od osnivača antiratnog Udruženja profesionalnih
novinara Crne Gore 1991. godine, Mirsad je bio poput glas nade u tmurnim danima
rata, okupljajući ljude oko ideje mira i humanosti. Njegovo aktivno učešće u
stvaranju Instituta za medije CG 2002. godine dodatno je utemeljilo njegovu
ulogu u oblikovanju medijske scene, postavljajući temelje za slobodno
izražavanje i pravedno informisanje. Kroz ulogu predsjednika Novinarskog samoregulatornog
tijela (NST CG), Mirsad Rastoder nije samo predstavljao autoritet, već je
postao čuvar etike i standarda u crnogorskim medijima. Njegov doprinos
utemeljenju i podsticanju samoregulacije bio je ključan za stvaranje
novinarskog okruženja đe su profesionalni standardi i etički kodeksi dobili
centralno mjesto. Mirsad nije samo novinar; on je vođa koji je svojim primjerom
inspirirao druge da slijede stazu humanosti i odgovornosti prema istini.
Njegova posvećenost principima slobode izražavanja, pravde i istine postala je motiv
za mlade novinare, ukazujući im na put kako postati čuvari istine u svijetu đe
je laž često oružje. Dok su mnogi odustajali pred izazovima i opasnostima koje
donosi novinarski poziv, Mirsad Rastoder je ostao nepokolebljiv u svojoj
misiji. Njegov rad ne samo da obilježava crnogorsko novinarstvo, već je ostavlja
trajan pečat na duši društva koje je vapilo za glasom hrabrosti i pravde.
Mirsad Rastoder ne živi svoje novinarske principe; on je postao njihova
personifikacija, ostavljajući budućim generacijama naslijeđe koje će nadilaziti
granice vremena.
BORBA ZA NACIONALNI IDENTITET I JEDINSTVO
BOŠNJAKA
Mirsad Rastoder se ne ističe samo u novinarstvu;
njegova posvećenost i aktivno učešće u brojnim manifestacijama identitetskog
pozicioniranja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori odražavaju duboko ukorijenjen
angažman i ljubav prema svojoj zajednici. Kao jedan od osnivača Foruma Bošnjaka
i predsjednik Izvršnog odbora Vijeća Bošnjaka, on je postao ključna figura u
očuvanju i jačanju bošnjačkog nacionalnog identiteta. Mirsadova uloga u
isticanju značaja očuvanja bosanskog jezika i religije kao stubova nezavisnosti
bošnjačkog naroda svjedoči o njegovoj posvećenosti tradiciji i kulturnom
naslijeđu. Njegova strastvena predanost ovim temeljnim vrijednostima nije bila
samo puko odražavanje ličnog uvjerenja, već je bila i poziv na zajedničko
jačanje identiteta, čuvanje kulturne baštine i promovisanje autentičnosti
bošnjačkog naroda. Iznad svega, Mirsad Rastoder se ističe svojom
harizmatičnošću koja je prelazila granice nacionalnosti. Njegova
multikulturalnost i građanski stav u Crnoj Gori svrstavaju ga u red ne samo
najvećih Bošnjaka, već i intelektualaca današnjice. Njegov angažman u odbrani
prava manjebrojnih naroda jasno ukazuje na njegovu viziju inkluzivnog društva,
đe se različitost cijeni i poštuje. Kroz organizaciju i učestvovanje u
manifestacijama, Mirsad Rastoder nije samo bio svjedok vremena; postao je
aktivan graditelj mostova između kultura, promoter zajedništva i glas razuma u
turbulentnim vremenima. Njegova predanost ideji jednakosti i pravde čini ga ne
samo vođom svoje zajednice, već i liderom čije riječi inspirišu šire mase ka
boljem, tolerantnijem društvu. Mirsad Rastoder nije samo pregalac bošnjačke
zajednice u Crnoj Gori; on je simbol sloge, različitosti i humanosti. Njegov
životni put predstavlja postament hrabrosti, predanosti i istinske posvećenosti
sopstvenim uvjerenjima.
Mirsad Rastoder nije samo svjetionik u okviru
medija; njegova predanost zajednici manifestovala se kroz aktivno učešće i
organizaciju brojnih okruglih stolova, simpozijuma, časopisa i predavanja. Kroz
ove događaje, naglasio je ključnu ulogu i značaj Bošnjaka, kao i važnost
očuvanja bošnjačkog identiteta, ne samo u Crnoj Gori, već i na širem prostoru
Zapadnog Balkana. Njegova organizacija okruglih stolova bilo je više od samog
skupa elite; to je bila prilika za dijalog, razmjenu ideja i jačanje
zajedništva. Tematski usmjereni simpozijumi i predavanja postali su platforma
na kojoj su Bošnjaci mogli artikulisati svoje stavove, podsjećati se na svoje
naslijeđe i promovisati razumijevanje među različitim zajednicama. Časopisi
koje je organizovao ili u kojima je učestovao postali su mostovi povezivanja
između bošnjačke zajednice i šire javnosti. Kroz te publikacije, Mirsad
Rastoder nije samo širio informacije; on je oblikovao narativ koji je isticao
doprinos Bošnjaka na kulturnoj, društvenoj i političkoj sceni Zapadnog Balkana.
Njegova predanost istraživanju i promovisanju bošnjačkog identiteta i imena
odjekivala je ne samo unutar granica Crne Gore, već i izvan njih. Učestvovanje
u tim događajima bilo je više od promovisanja jedne zajednice; bilo je to
širenje svijesti o bogatstvu multikulturalnosti, toleranciji i međusobnom
poštovanju. Mirsad Rastoder je arhitekta mostova između prošlosti i
sadašnjosti, između različitih kultura i naroda. Kroz organizaciju i učešće u
događajima, prezentovao je naslijeđe koje poziva na dijalog, razumijevanje i
zajedništvo, čime je postao ne samo regionalni akter, već i globalni promoter
vrijednosti koje nadmašuju nacionalne granice.
Zahvaljujući Mirsadu Rastoderu i ostaloj braći
Bošnjacima, otkrivam neizmjerna bogatstva prijateljstva i ljudske vrline.
Njihova posvećenost, hrabrost i toplina osvjetljavaju svijet oko nas, dok
njihove riječi i djela postaju putokazi ka istinskim vrijednostima
prijateljstva. U njihovom društvu pronalazim ne samo prijatelje, već i žive
primjere dobrote, poštovanja i zajedništva. Neka njihova svjetlost nastavi
sjati kao inspiracija za sva prijateljstva koja grade mostove između srca i
duša, donoseći svijetu radost, razumijevanje i ljubav.
KULTURNA PRIZMA MIRSADA RASTODERA I ZAVIČAJNE
STAZE
U svijetu umjetnosti, Mirsad Rastoder nije samo
novinar i intelektualac; on je takođe igrao na sceni stvaralaštva, pozorišta i
umjetnosti. Njegovo rano zalaganje za pozorište, kako u ulozi glumca tako i
reditelja na Dramskoj sceni „Rifat Burdžović Tršo“ i u okviru alternativnog
pozorišta DODEST, bilo je samo prvo poglavlje u njegovoj širokoj i raznovrsnoj
karijeri. Osim svoje pozorišne prisutnosti, Mirsad Rastoder je ostavlja dubok
trag u svijetu radio-drame i reportaže. Kroz stvaranje satirične radio igre
„Ministar hrče, a narodu mrče“ 1990. godine, kao i kroz audio scenski i
televizijski performans „Čekajući fatihu“ 2003. godine, Rastoder je
demonstrirao svoj jedinstveni umjetnički izraz i sposobnost da dotakne srca i
umove publike putem zvučnih talasa. Pored toga, Rastoder je pokazao svoje
vještine u režiranju radio reportaža, a njegove reportaže „Ribarska fešta“ i
„Splavarenje Tarom“ nagrađene su priznanjem na raznim regionalnim festivalima.
Njegova režija radio drame „Ništa nije isto“ 2017. godine, kao i stvaranje
poetskih radio drama poput „Dobra voda“ i „Maternji jezik,“ svjedoče o njegovoj
sposobnosti da prenese duboke emocije i suptilnosti ljudskog iskustva putem
zvuka.
Bihor i Petnjica su uvijek bili i ostali
neizbrisiv pečat u mislima Mirsada Rastodera, predstavljajući ne samo rodni
kraj već i izvor inspiracije koji je dao mnogobrojne pisce, slikare, umjetnike,
dramaturge i kulturologe. Ova regija Crne Gore oživljava u njegovim pričama,
postajući ključna tačka đe se rađa i razvija kulturno naslijeđe koje Rastoder sa ponosom afirmisao. U samom srcu
ove bogate kulturne baštine, proslavljamo zajedno sa Mirsadom Rastoderom
značajan jubilej Festivala Zavičajne staze-Bihor, koji je obilježio svoj XVI rođendan ove 2023. godine. Ovaj
festival nije samo kulturna manifestacija, već živo svjedočanstva o dubokoj
povezanosti bihorskih duša sa njihovim korijenima, običajima i tradicijama.
Mirsad Rastoder, kao jedan od najznačajnijih utemeljivača ovog festivala,
predstavljao je katalizator ogromne energije koja je oblikovala Festival
„Zavičajne staze-Bihor.“ Njegova posvećenost kulturi, umjetnosti i medijima
došla je do izražaja kroz ovu jedinstvenu manifestaciju koja slavi duh Bihora,
njegove priče, ljude, i običaje. Godine 2007., Mirsad Rastoder je pokrenuo
Festival „Zavičajne staze“ sa tematikom utemeljenom na pričama i predanosti
Bihoru. Ova manifestacija oživljava običaje „malih“ i „velikih" ljudi“,
postajući most između prošlosti i sadašnjosti, uzdizanje kulturne baštine koja
je obogatila ne samo Crnu Goru već i Evropu Festival „Zavičajne staze-Bihor“ ne
samo da odaje počast naslijeđu Bihora, već i kontinuirano inspiriše nove
generacije da cijene i čuvaju svoje korijene. Kroz umjetnost, priče i
tradicije, ovaj festival postaje ne samo manifestacija, već i živopisno
trajanje Mirsada Rastodera kao prometeja
koji je obasjava kulturnu scenu Crne Gore.
Sam Festival „Zavičajne staze“-Bihor ne
predstavlja samo kulturnu manifestaciju, već pravu odu duhu i jedinstvu
kulturnog nasljeđa. On je poput živog kaleidoskopa koji se okreće kroz
različite slojeve tradicije, priča i umjetničkih izraza. Ono što ovaj festival
čini izuzetnim jest njegova sposobnost da proslavi ne samo specifične običaje i
priče Bihora, već i da predstavi multikulturalnu dimenziju koja se prepliće
kroz sve segmente događanja. Kroz „Zavičajne staze“-Bihor, multikulturalnost
nije samo riječ na papiru, već živopisan prikaz kako različite kulturne
tradicije mogu koegzistirati i obogatiti jedna drugu. Festival, osim što
predstavlja prostor đe se odvija dijalog između prošlosti i sadašnjosti, takođe
je pozornica na kojoj se susrijeću različite etničke i kulturne zajednice. Ova
interakcija ne samo da podiže svijest razumijevanja već stvara i jedinstven
prostor đe se uvažavaju i cijene kulturne razlike. Multikulturalnost, koja se
ogleda u „Zavičajnim stazama“-Bihor, postaje svojevrsno ogledalo savremenog
društva. One dokazuje da kulturno nasljeđe nije statično, već živo,
evoluirajuće tkivo koje se hrani različitim uticajima. Ovaj festival pruža
priliku da se pokaže kako multikulturalnost ne razdvaja, već povezuje, kako
tradicija ne mora biti prepreka, već most između ljudi. Kroz „Zavičajne staze“-Bihor,
Mirsad Rastoder je ostavio naslijeđe koje ne samo da čuva duh njegovog rodnog
kraja, već i svjedoči o snazi ljudi. Ovaj festival, poput čarobnog bihorskog
ćilima, plete priče različitih kultura, stvarajući nezaboravan doživljaj i
podsjećajući nas da je u multikulturalnosti naša prava snaga.
DIJASPORA KAO AMBASADOR KULTURNE RAZLIČITISTI
CRNE GORE
Na poziv „Zavičajnog kluba-Bihor“ iz Luksemburga
zajedno sa Mirsadom Rastoderom sam bio gost XII Dana bošnjačke kulture 9-10
decembra 2022. godine. Ova
značajna manifestacija je ne samo kulturni događaj već i duboko emotivan
doživljaj koji je oblikovao moje razumijevanje snage zajedništva. U harmoniji i
jedinstvu Bihoraca, kao i drugih iseljenika, osjetio sam puls života koji je
crpio svoju snagu iz ljubavi prema matičnoj Crnoj Gori. Pozivnica i
gostoprimstvo „Zavičajnog kluba Bihor“ bili su samo početak. Doživljaj u kojem
su me dočekali i počastili snažnim osjećajem pripadnosti, čini me svjesnim
moćnog veza koji povezuje dijasporu sa domovinom. U tim njihovim trenucima,
nije bilo granica ni udaljenosti, već samo osjećaj pripadnosti jednom
zajedničkom identitetu - identitetu Bošnjaka, identitetu Bihora i identitetu
Crne Gore koje sam doživio kao Crnogorac. Najjači pečat ostavila je ne samo
gostoljubivost već i duboko ukorijenjeni duh uvažavanja i poštovanja prema
svakom pojedincu. Mirsad Rastoder, kao ključna figura ovog događaja, nije bio
samo nosilac riječi i vizionar; on je bio graditelj zajedništva, spona koja
spaja srca i duše između domovine i dijaspore. Uloga Mirsada Rastodera, kao i
ukupna atmosfera tokom događaja, bili su svjedoci snage jedinstva koja nadilazi
granice i udaljenosti. Njegova posvećenost i doprinos stvaranju mosta između
iseljenika i njihove domovine bili su inspirativni, podsjećajući na važnost
očuvanja veza između različitih dijelova bošnjačke zajednice i Crne Gore. XII
Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu nisu bili samo kulturni događaj, već su
postali simbol povezanosti i očuvanja identiteta. U tom okruženju, svaki korak
bio je korak ka zajedništvu, svaka riječ je odjekivala harmonijom, a svaki
trenutak ostao je urezan kao podsjetnik na snagu jedinstva koja krasi samo
velike i nesebične zajednice a Zvičajni klub „Bihor“ to jeste. Uprkos fizičkoj
udaljenosti, dijaspora ostaje emotivno povezana sa Crnom Gorom, često prenoseći
svoju ljubav prema domovini na nove generacije. Njihova snažna veza sa matičnom
zemljom postavlja ih kao kulturne ambasadore koji promovišu bošnjački i
crnogorski duh, ljepotu i tradiciju širom svijeta. Dijaspora nije samo
geografski razasuta grupa pojedinaca; ona je živa, dinamična i nepresušna
riznica kulturnog bogatstva koja čini važan dio ambasadorske uloge Crne Gore.
Kroz svoje svakodnevne živote, rad i interakcije, dijaspora postaje kulturni
most koji povezuje Crnu Goru sa različitim dijelovima svijeta, šireći tako
svjetlost crnogorske kulture i tradicije i to ne smijemo nikada zaboraviti.
Mirsad Rastoder je neosporno jedna od
najznačajnijih ličnosti savremene Crne Gore, patriota i kulturološki borac čije
prisustvo oblikuje duh zemlje koju voli. Duh Crne Gore. Njegov životni put
obilježen je posebnošću i posvećenošću, čineći ga ne samo jedinstvenim
građaninom Crne Gore, već i izuzetnim prometejem kulturne baštine i ljudskih
vrijednosti. Mirsad Rastoder nije samo puki posmatrač događaja u društvu; on je
aktivan učesnik, vođa, i glas koji se čuje u odbrani ljudskih prava i
demokratskih vrijednosti. Njegova hrabrost i dosljednost u iznošenju stavova
koji se zalažu za pravdu i slobodu čine ga nezamenjivim akterom crnogorskog
javnog života. Osim toga, Mirsad Rastoder je i kulturni filozof, čije su
mudrosti istinski biseri za sve one koji traže inspiraciju. Njegova
razmišljanja obasjavaju pitanja identiteta, zajedništva i važnosti kulturnog
nasljeđa. Kroz njegove riječi, prenosi se duboka ljubav prema Crnoj Gori, ali i
snažna poruka o potrebi očuvanja i njegovanja kulture, jezika i tradicije. Crna
Gora ima razloga da se ponosi Mirsadom Rastoderom – ne samo zbog njegovih
profesionalnih dostignuća i medijskog uticaja, već i zbog njegove neizmjerne
ljubavi prema domovini, koju nesebično dijeli sa svima. On predstavlja živu
legendu, simbol hrabrosti i duha Crne Gore koja kroz njega sija jače nego ikada
prije.
0 Komentara