CG u srcu

ŠTO JE MIRSAD RASTODER CRNOJ GORI I DIJASPORI

(15 riječi)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

 

            Radmanci, to maleno selo u Gornjem Bihoru, izgleda kao mjesto đe je vrijeme stalo a priroda otkriva svoju najuzvišeniju ljepotu. Smješteno između planinskih vrhova, rijeka i potoka, ovaj čarobni kutak Sandžaka i Crne Gore odiše mirnom ljepotom koja ostavlja bez daha. Na prvi pogled, krajolik je poput živopisnog platna ispunjenog bojama sa bihorskih ćilima. Rijeke Popča, Radmančica, Dobrodolska rijeka, Tucanjska rijeka, Trpeška rijeka i Vrbička rijeka tkaju svoje putanje kroz ovu idiličnu scenu. Voda koja klizi niz brzake stvara melodičan zvuk, prateći ritam života u ovom prirodnom rajskom vrtu. Planinski visovi Vlahova na istoku, Turjaka na jugozapadu, Poličke visoravni na jugu i Lima i Lozne na jugozapadu čine okvir za ovu slikovitu panoramu. Svaka planina ima svoju priču, svoju posebnu energiju koja se stapajući sa prirodom stvara harmoniju koja prožima čitav kraj.

Na ovim magičnim prostorima rođen je jedan, jedini i po mnogo čemu specifični Mirsad Rastoder, jedan je od najznačajnijih Bošnjaka današnjice, ponosno noseći korijene ovog kraja. Njegova priča je poput rijeke koja je izvirala iz ovog čarobnog pejzaža, noseći sa sobom snove, trud i ljubav prema zavičaju. Prvi susret s Mirsadom Rastoderom bio je poput susreta s bljeskom sunca u jutarnjem svitanju. Upoznao sam ga u Podgorici, a potom smo zajedno na poljima kulture proputovali od Petnjice i Radmanaca do Luksemburga u svim tim susretima njegova prisutnost poprimila još dublji smisao. Od prvog trenutka, doživio sam ga kao izuzetno prodornog intelektualca čije riječi nisu samo odjekivale u prostoru, već su se uvukle u moju dušu sa nevjerojatnom snagom. Mirsadova pojava nosila je neku posebnu toplinu, nevidljivu nit koja povezuje čovječanstvo i prirodu. Njegove riječi nisu bile tek nizana slova; bile su poput melodije koja je odjekivala dušom, stvarajući harmoniju između misli i osjećaja. On je produhovljeni intelektualac, ali njegova duša  je ukorijenjena u zemlju iz koje je potekao, u ljude čija je srce razumio. U našem razgovoru, osjetio sam dubinu njegovih emocija prema zavičaju, prema ljudima koje predstavlja i čije priče nosi kao svoju sopstvenu. Njegova predanost očuvanju kulturne baštine bila je očigledna, ali ono što me najviše dirnulo bila je iskrena ljubav prema ljudima i životu. Njegove riječi nisu bile samo riječi, već su bile prozor u njegovu dušu, kroz koje sam mogao vidjeti ljubav prema svijetu i insanima oko sebe. U Petnjici i Radmancima, Mirsad Rastoder nije  samo poznata ličnost; on je sin tog jedinstvenog kraja, čuvar tradicije i most između brojnih generacija. Njegova prisutnost bila je poput vjetra koji nosi miris planinskih trava i cvjetova, ostavljajući za sobom osjećaj topline i povezanosti. U tim trenucima, shvatio sam da je Mirsad Rastoder ne samo intelektualac, već i čovjek od srca, osoba čija ljubaznost i empatija nadmašuju granice običnog susreta. Mirsad Rastoder nije samo pojedinac; on je živa priča koja se proteže kroz prostore i vremena, ostavljajući iza sebe pečat inspiracije i pozitivnosti. Njegova prisutnost u mom životu kao prijatelja i intelektualca ostavlja dubok i trajan utisak, podsjećajući me na to da ljubaznost, razumijevanje i ljubav prema svojim korijenima imaju snagu da oblikuju svijet i društvo oko nas. Mirsadov rodni kraj sam doživio poput knjige koju čitamo cijelog života, uvijek otkrivajući nove stranice, isprepletene uspomenama koje postaju naša sopstvena priča.

 

 ULAZAK U SVIJET MEDIJA

 

Mirsad Rastoder, nakon završetka pravnog fakulteta u Podgorici, nije slijedio samo staze pravnika već je kročio putem koji je ozarao novinarskim sjajem i obogatio kulturnu prizmu Crne Gore. Godine 1985. označile su početak njegove blistave novinarske karijere na talasima Radija Crne Gore, đe je sa ljubavlju i predanošću ulazio u svijet medija, ostavljajući iza sebe neizbrisiv pečat. Kao urednik programa, njegov glas  je probijao tišinu etera, Mirsad Rastoder je donosio vijesti i priče koje su privlačile pažnju brojnih slušalaca. Njegovo uređivanje emisija je poput preciznog slikarskog poteza, đe je svaki ton boje i svaki akord riječi imao svoje mjesto u kompoziciji novinarskog izraza. Njegova sposobnost da prenese kompleksne informacije sa lakoćom i razumijevanjem postavila ga je u sam vrh novinarske elite. Mirsad Rastoder nije samo novinar; bio je pripovjedač priča, pripovjedač života. Njegove emisije nisu samo niz događaja, već prozor kroz koji smo mogli osjetiti puls zajednice, razumjeti njene radosti, tuge i izazove. Njegovo novinarsko pero je prožeto ne samo profesionalizmom, već i dubokim razumijevanjem ljudske prirode. Njegov doprinos novinarstvu nije ostao nezapažen. Dva puta je nagrađen godišnjim priznanjima za novinarstvo u Radio-televiziji Crne Gore, a nagrada za životno djelo postala je simbol priznanja njegove dugogodišnje posvećenosti istini i informisanju javnosti. Ta priznanja nisu samo listovi u njegovoj bihorskoj krošnji, već svjetlost koja obasjava. Mirsad Rastoder nije samo sinonim za časnog poslenika medija i kulture; on je živa legenda koja je svojim radom i ličnim stavom obogatila kulturno naslijeđe Crne Gore. Njegova odvažnost nije bila samo u suočavanju sa izazovima novinarskog svijeta, već i u iskrenom prikazivanju stvarnosti sa ličnim pečatom. U svijetu đe se istina često gubi u poplavi informacija, Mirsad Rastoder ostaje svijetla tačka koja nas podsjeća na važnost autentičnosti, odgovornosti i hrabrosti u novinarstvu. Njegovo ime živi kao svjetionik koji nas vodi kroz mutne vode medijskog prostora, podsjećajući nas na to da istinska snaga novinarstva leži u njegovoj sposobnosti da osvijetli tamne kutke društva, čime čini svijet boljim mjestom za sve nas. Njegov dosadašnji život inspirisao me na sopstvenu misao koja bi najljepše opisala njega: „Novinarstvo je vještina razumijevanja pulsirajućeg ritma društva, hvatanje trenutka istine i prenošenje značaja tih trenutaka kroz riječi koje odjekuju kroz sve naredne generacije.“

 

STRAHOTE RATA I NOVINARSKA ETIKA MIRSADA RASTODERA

 

          Ratne devedesete u bivšoj Jugoslaviji označile su tamno razdoblje, đe su brojni narodi u Crnoj Gori, uključujući Bošnjake, Albance i Hrvate, postali žrtve velikosrpskih nacionalista. Zlokobna sjenka rata nadvila se nad zemljom, donoseći sa sobom progonstva, stradanja i etnička čišćenja. U toj atmosferi krvi i tuge, Mirsad Rastoder, je poput svjetionika, isticao se svojim hrabrim otporom i neustrašivim krikom iz Radija Crne Gore. Dok su kolone izbjeglica tražile utočište od užasa rata, a stradanja i etnička čišćenja oblikovala svakodnevni život, Mirsad Rastoder nije dopustio da novinarska etika bude zloupotrebljena od strane onih koji su sijali mržnju. Njegov glas postao je simbol otpora, a riječi koje je izgovarao postale su sinonim razuma u moru ludila.  Iako sam bio veoma mlad, veoma dobro pamtim odjek Mirsadovog glasa koji je hrabro prodirao kroz buku ratnog meteža. Njegova novinarska hrabrost nije podlegla pritiscima ratnohuškačke politike Miloševića i njegovih sljedbenika u Crnoj Gori. Umjesto toga, Mirsad je stajao kao branilac etike i istine, čineći novinarsku profesiju oružjem istine umjesto oružjem mržnje. Kroz riječi Mirsada Rastodera odjekivale su riječi koje su osuđivale zločine, izražavale saosjećanje prema žrtvama, a istovremeno podsjećale na zajedništvo i ljudsku solidarnost. Njegov krik bio je poput jasne note u melodiji haosa, pružajući nadu onima koji su tražili svjetlo u najmračnijim vremenima. Dok su Štrpci, Dubrovnik, Sarajevo, Srebrenica i mnogi drugi gradovi postajali sinonimi za tragediju, Mirsad Rastoder je ostao neustrašiv glas koji nije dopustio da istina bude zagušena ratnom propagandom. Njegova tadašnja hrabrost, etičnost i nepokolebljivost postale su simbolom slobode i podsjetnik na važnost novinarske odgovornosti u teškim vremenima. Mirsad Rastoder nije  samo novinar; on je glas razuma, humanosti i istine u vremenu kada su te vrijednosti bile najviše izazvane. Njegov doprinos  je utkan u kolektivno pamćenje kao svijetla tačka u tamnoj eri, podsjećajući nas na moć pojedinca da se suprotstavi zlu i brani ljudskost.

Mirsad Rastoder, sa nevjerojatnom predanošću, nesebično se posvetio najvišim ljudskim i humanističkim idealima u odbrani slobode, pravde i istine za sve ugrožene i postradale. Njegova životna priča isprepliće se sa hrabrim koracima u svijetu novinarstva, đe je postao ne samo glas razuma, već i simbol nesebičnog zalaganja za vrijednosti koje čine temelj čovječanstva. Kao jedan od osnivača antiratnog Udruženja profesionalnih novinara Crne Gore 1991. godine, Mirsad je bio poput glas nade u tmurnim danima rata, okupljajući ljude oko ideje mira i humanosti. Njegovo aktivno učešće u stvaranju Instituta za medije CG 2002. godine dodatno je utemeljilo njegovu ulogu u oblikovanju medijske scene, postavljajući temelje za slobodno izražavanje i pravedno informisanje. Kroz ulogu predsjednika Novinarskog samoregulatornog tijela (NST CG), Mirsad Rastoder nije samo predstavljao autoritet, već je postao čuvar etike i standarda u crnogorskim medijima. Njegov doprinos utemeljenju i podsticanju samoregulacije bio je ključan za stvaranje novinarskog okruženja đe su profesionalni standardi i etički kodeksi dobili centralno mjesto. Mirsad nije samo novinar; on je vođa koji je svojim primjerom inspirirao druge da slijede stazu humanosti i odgovornosti prema istini. Njegova posvećenost principima slobode izražavanja, pravde i istine postala je motiv za mlade novinare, ukazujući im na put kako postati čuvari istine u svijetu đe je laž često oružje. Dok su mnogi odustajali pred izazovima i opasnostima koje donosi novinarski poziv, Mirsad Rastoder je ostao nepokolebljiv u svojoj misiji. Njegov rad ne samo da obilježava crnogorsko novinarstvo, već je ostavlja trajan pečat na duši društva koje je vapilo za glasom hrabrosti i pravde. Mirsad Rastoder ne živi svoje novinarske principe; on je postao njihova personifikacija, ostavljajući budućim generacijama naslijeđe koje će nadilaziti granice vremena.

 

BORBA ZA NACIONALNI IDENTITET I JEDINSTVO BOŠNJAKA

 

Mirsad Rastoder se ne ističe samo u novinarstvu; njegova posvećenost i aktivno učešće u brojnim manifestacijama identitetskog pozicioniranja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori odražavaju duboko ukorijenjen angažman i ljubav prema svojoj zajednici. Kao jedan od osnivača Foruma Bošnjaka i predsjednik Izvršnog odbora Vijeća Bošnjaka, on je postao ključna figura u očuvanju i jačanju bošnjačkog nacionalnog identiteta. Mirsadova uloga u isticanju značaja očuvanja bosanskog jezika i religije kao stubova nezavisnosti bošnjačkog naroda svjedoči o njegovoj posvećenosti tradiciji i kulturnom naslijeđu. Njegova strastvena predanost ovim temeljnim vrijednostima nije bila samo puko odražavanje ličnog uvjerenja, već je bila i poziv na zajedničko jačanje identiteta, čuvanje kulturne baštine i promovisanje autentičnosti bošnjačkog naroda. Iznad svega, Mirsad Rastoder se ističe svojom harizmatičnošću koja je prelazila granice nacionalnosti. Njegova multikulturalnost i građanski stav u Crnoj Gori svrstavaju ga u red ne samo najvećih Bošnjaka, već i intelektualaca današnjice. Njegov angažman u odbrani prava manjebrojnih naroda jasno ukazuje na njegovu viziju inkluzivnog društva, đe se različitost cijeni i poštuje. Kroz organizaciju i učestvovanje u manifestacijama, Mirsad Rastoder nije samo bio svjedok vremena; postao je aktivan graditelj mostova između kultura, promoter zajedništva i glas razuma u turbulentnim vremenima. Njegova predanost ideji jednakosti i pravde čini ga ne samo vođom svoje zajednice, već i liderom čije riječi inspirišu šire mase ka boljem, tolerantnijem društvu. Mirsad Rastoder nije samo pregalac bošnjačke zajednice u Crnoj Gori; on je simbol sloge, različitosti i humanosti. Njegov životni put predstavlja postament hrabrosti, predanosti i istinske posvećenosti sopstvenim uvjerenjima.

Mirsad Rastoder nije samo svjetionik u okviru medija; njegova predanost zajednici manifestovala se kroz aktivno učešće i organizaciju brojnih okruglih stolova, simpozijuma, časopisa i predavanja. Kroz ove događaje, naglasio je ključnu ulogu i značaj Bošnjaka, kao i važnost očuvanja bošnjačkog identiteta, ne samo u Crnoj Gori, već i na širem prostoru Zapadnog Balkana. Njegova organizacija okruglih stolova bilo je više od samog skupa elite; to je bila prilika za dijalog, razmjenu ideja i jačanje zajedništva. Tematski usmjereni simpozijumi i predavanja postali su platforma na kojoj su Bošnjaci mogli artikulisati svoje stavove, podsjećati se na svoje naslijeđe i promovisati razumijevanje među različitim zajednicama. Časopisi koje je organizovao ili u kojima je učestovao postali su mostovi povezivanja između bošnjačke zajednice i šire javnosti. Kroz te publikacije, Mirsad Rastoder nije samo širio informacije; on je oblikovao narativ koji je isticao doprinos Bošnjaka na kulturnoj, društvenoj i političkoj sceni Zapadnog Balkana. Njegova predanost istraživanju i promovisanju bošnjačkog identiteta i imena odjekivala je ne samo unutar granica Crne Gore, već i izvan njih. Učestvovanje u tim događajima bilo je više od promovisanja jedne zajednice; bilo je to širenje svijesti o bogatstvu multikulturalnosti, toleranciji i međusobnom poštovanju. Mirsad Rastoder je arhitekta mostova između prošlosti i sadašnjosti, između različitih kultura i naroda. Kroz organizaciju i učešće u događajima, prezentovao je naslijeđe koje poziva na dijalog, razumijevanje i zajedništvo, čime je postao ne samo regionalni akter, već i globalni promoter vrijednosti koje nadmašuju nacionalne granice.

 

Zahvaljujući Mirsadu Rastoderu i ostaloj braći Bošnjacima, otkrivam neizmjerna bogatstva prijateljstva i ljudske vrline. Njihova posvećenost, hrabrost i toplina osvjetljavaju svijet oko nas, dok njihove riječi i djela postaju putokazi ka istinskim vrijednostima prijateljstva. U njihovom društvu pronalazim ne samo prijatelje, već i žive primjere dobrote, poštovanja i zajedništva. Neka njihova svjetlost nastavi sjati kao inspiracija za sva prijateljstva koja grade mostove između srca i duša, donoseći svijetu radost, razumijevanje i ljubav.

 

KULTURNA PRIZMA MIRSADA RASTODERA I ZAVIČAJNE STAZE

 

U svijetu umjetnosti, Mirsad Rastoder nije samo novinar i intelektualac; on je takođe igrao na sceni stvaralaštva, pozorišta i umjetnosti. Njegovo rano zalaganje za pozorište, kako u ulozi glumca tako i reditelja na Dramskoj sceni „Rifat Burdžović Tršo“ i u okviru alternativnog pozorišta DODEST, bilo je samo prvo poglavlje u njegovoj širokoj i raznovrsnoj karijeri. Osim svoje pozorišne prisutnosti, Mirsad Rastoder je ostavlja dubok trag u svijetu radio-drame i reportaže. Kroz stvaranje satirične radio igre „Ministar hrče, a narodu mrče“ 1990. godine, kao i kroz audio scenski i televizijski performans „Čekajući fatihu“ 2003. godine, Rastoder je demonstrirao svoj jedinstveni umjetnički izraz i sposobnost da dotakne srca i umove publike putem zvučnih talasa. Pored toga, Rastoder je pokazao svoje vještine u režiranju radio reportaža, a njegove reportaže „Ribarska fešta“ i „Splavarenje Tarom“ nagrađene su priznanjem na raznim regionalnim festivalima. Njegova režija radio drame „Ništa nije isto“ 2017. godine, kao i stvaranje poetskih radio drama poput „Dobra voda“ i „Maternji jezik,“ svjedoče o njegovoj sposobnosti da prenese duboke emocije i suptilnosti ljudskog iskustva putem zvuka.

Bihor i Petnjica su uvijek bili i ostali neizbrisiv pečat u mislima Mirsada Rastodera, predstavljajući ne samo rodni kraj već i izvor inspiracije koji je dao mnogobrojne pisce, slikare, umjetnike, dramaturge i kulturologe. Ova regija Crne Gore oživljava u njegovim pričama, postajući ključna tačka đe se rađa i razvija kulturno naslijeđe koje  Rastoder sa ponosom afirmisao. U samom srcu ove bogate kulturne baštine, proslavljamo zajedno sa Mirsadom Rastoderom značajan jubilej Festivala Zavičajne staze-Bihor, koji je obilježio  svoj XVI rođendan ove 2023. godine. Ovaj festival nije samo kulturna manifestacija, već živo svjedočanstva o dubokoj povezanosti bihorskih duša sa njihovim korijenima, običajima i tradicijama. Mirsad Rastoder, kao jedan od najznačajnijih utemeljivača ovog festivala, predstavljao je katalizator ogromne energije koja je oblikovala Festival „Zavičajne staze-Bihor.“ Njegova posvećenost kulturi, umjetnosti i medijima došla je do izražaja kroz ovu jedinstvenu manifestaciju koja slavi duh Bihora, njegove priče, ljude, i običaje. Godine 2007., Mirsad Rastoder je pokrenuo Festival „Zavičajne staze“ sa tematikom utemeljenom na pričama i predanosti Bihoru. Ova manifestacija oživljava običaje „malih“ i „velikih" ljudi“, postajući most između prošlosti i sadašnjosti, uzdizanje kulturne baštine koja je obogatila ne samo Crnu Goru već i Evropu Festival „Zavičajne staze-Bihor“ ne samo da odaje počast naslijeđu Bihora, već i kontinuirano inspiriše nove generacije da cijene i čuvaju svoje korijene. Kroz umjetnost, priče i tradicije, ovaj festival postaje ne samo manifestacija, već i živopisno trajanje Mirsada Rastodera kao prometeja  koji je obasjava kulturnu scenu Crne Gore.

Sam Festival „Zavičajne staze“-Bihor ne predstavlja samo kulturnu manifestaciju, već pravu odu duhu i jedinstvu kulturnog nasljeđa. On je poput živog kaleidoskopa koji se okreće kroz različite slojeve tradicije, priča i umjetničkih izraza. Ono što ovaj festival čini izuzetnim jest njegova sposobnost da proslavi ne samo specifične običaje i priče Bihora, već i da predstavi multikulturalnu dimenziju koja se prepliće kroz sve segmente događanja. Kroz „Zavičajne staze“-Bihor, multikulturalnost nije samo riječ na papiru, već živopisan prikaz kako različite kulturne tradicije mogu koegzistirati i obogatiti jedna drugu. Festival, osim što predstavlja prostor đe se odvija dijalog između prošlosti i sadašnjosti, takođe je pozornica na kojoj se susrijeću različite etničke i kulturne zajednice. Ova interakcija ne samo da podiže svijest razumijevanja već stvara i jedinstven prostor đe se uvažavaju i cijene kulturne razlike. Multikulturalnost, koja se ogleda u „Zavičajnim stazama“-Bihor, postaje svojevrsno ogledalo savremenog društva. One dokazuje da kulturno nasljeđe nije statično, već živo, evoluirajuće tkivo koje se hrani različitim uticajima. Ovaj festival pruža priliku da se pokaže kako multikulturalnost ne razdvaja, već povezuje, kako tradicija ne mora biti prepreka, već most između ljudi. Kroz „Zavičajne staze“-Bihor, Mirsad Rastoder je ostavio naslijeđe koje ne samo da čuva duh njegovog rodnog kraja, već i svjedoči o snazi ljudi. Ovaj festival, poput čarobnog bihorskog ćilima, plete priče različitih kultura, stvarajući nezaboravan doživljaj i podsjećajući nas da je u multikulturalnosti naša prava snaga.

 

DIJASPORA KAO AMBASADOR KULTURNE RAZLIČITISTI CRNE GORE

 

Na poziv „Zavičajnog kluba-Bihor“ iz Luksemburga zajedno sa Mirsadom Rastoderom sam bio gost XII Dana bošnjačke kulture 9-10 decembra 2022. godine.  Ova značajna manifestacija je ne samo kulturni događaj već i duboko emotivan doživljaj koji je oblikovao moje razumijevanje snage zajedništva. U harmoniji i jedinstvu Bihoraca, kao i drugih iseljenika, osjetio sam puls života koji je crpio svoju snagu iz ljubavi prema matičnoj Crnoj Gori. Pozivnica i gostoprimstvo „Zavičajnog kluba Bihor“ bili su samo početak. Doživljaj u kojem su me dočekali i počastili snažnim osjećajem pripadnosti, čini me svjesnim moćnog veza koji povezuje dijasporu sa domovinom. U tim njihovim trenucima, nije bilo granica ni udaljenosti, već samo osjećaj pripadnosti jednom zajedničkom identitetu - identitetu Bošnjaka, identitetu Bihora i identitetu Crne Gore koje sam doživio kao Crnogorac. Najjači pečat ostavila je ne samo gostoljubivost već i duboko ukorijenjeni duh uvažavanja i poštovanja prema svakom pojedincu. Mirsad Rastoder, kao ključna figura ovog događaja, nije bio samo nosilac riječi i vizionar; on je bio graditelj zajedništva, spona koja spaja srca i duše između domovine i dijaspore. Uloga Mirsada Rastodera, kao i ukupna atmosfera tokom događaja, bili su svjedoci snage jedinstva koja nadilazi granice i udaljenosti. Njegova posvećenost i doprinos stvaranju mosta između iseljenika i njihove domovine bili su inspirativni, podsjećajući na važnost očuvanja veza između različitih dijelova bošnjačke zajednice i Crne Gore. XII Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu nisu bili samo kulturni događaj, već su postali simbol povezanosti i očuvanja identiteta. U tom okruženju, svaki korak bio je korak ka zajedništvu, svaka riječ je odjekivala harmonijom, a svaki trenutak ostao je urezan kao podsjetnik na snagu jedinstva koja krasi samo velike i nesebične zajednice a Zvičajni klub „Bihor“ to jeste. Uprkos fizičkoj udaljenosti, dijaspora ostaje emotivno povezana sa Crnom Gorom, često prenoseći svoju ljubav prema domovini na nove generacije. Njihova snažna veza sa matičnom zemljom postavlja ih kao kulturne ambasadore koji promovišu bošnjački i crnogorski duh, ljepotu i tradiciju širom svijeta. Dijaspora nije samo geografski razasuta grupa pojedinaca; ona je živa, dinamična i nepresušna riznica kulturnog bogatstva koja čini važan dio ambasadorske uloge Crne Gore. Kroz svoje svakodnevne živote, rad i interakcije, dijaspora postaje kulturni most koji povezuje Crnu Goru sa različitim dijelovima svijeta, šireći tako svjetlost crnogorske kulture i tradicije i to ne smijemo nikada zaboraviti.

Mirsad Rastoder je neosporno jedna od najznačajnijih ličnosti savremene Crne Gore, patriota i kulturološki borac čije prisustvo oblikuje duh zemlje koju voli. Duh Crne Gore. Njegov životni put obilježen je posebnošću i posvećenošću, čineći ga ne samo jedinstvenim građaninom Crne Gore, već i izuzetnim prometejem kulturne baštine i ljudskih vrijednosti. Mirsad Rastoder nije samo puki posmatrač događaja u društvu; on je aktivan učesnik, vođa, i glas koji se čuje u odbrani ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Njegova hrabrost i dosljednost u iznošenju stavova koji se zalažu za pravdu i slobodu čine ga nezamenjivim akterom crnogorskog javnog života. Osim toga, Mirsad Rastoder je i kulturni filozof, čije su mudrosti istinski biseri za sve one koji traže inspiraciju. Njegova razmišljanja obasjavaju pitanja identiteta, zajedništva i važnosti kulturnog nasljeđa. Kroz njegove riječi, prenosi se duboka ljubav prema Crnoj Gori, ali i snažna poruka o potrebi očuvanja i njegovanja kulture, jezika i tradicije. Crna Gora ima razloga da se ponosi Mirsadom Rastoderom – ne samo zbog njegovih profesionalnih dostignuća i medijskog uticaja, već i zbog njegove neizmjerne ljubavi prema domovini, koju nesebično dijeli sa svima. On predstavlja živu legendu, simbol hrabrosti i duha Crne Gore koja kroz njega sija jače nego ikada prije.

 

 

 



2 Komentara

GichardPes Postavljeno 11-02-2024 12:58:15

Se Puede Comprar Cialis Generico En Farmacias Fisicas (Admin) Cialis 5 mg prezzo cialis 5 mg prezzo cialis 5 mg prezzo

Odgovori ⇾

Different Online Bingo Games Postavljeno 05-01-2024 03:39:14

Your article is a perfect article without a hitch. Thank you. My site: Online Bingo Games

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.