Franović-Kovačević: Ne može ministar policije da pozdravi objavljivanje Skaj prepiski u medijima
Imamo otpužnice u kojima tužilac Skaj tretira kao izvještaj, bez podataka o tome ko ga je sastavio. Sa druge strane, sud nekritički prihvata optužnice, a vrednovanje materijala pribavljenog putem međunarodne pravne pomoći ostavlja za glavni pretres. Time postaju nedjelotvorna ročišta za potvrđivanje optužnice koja upravo služe da bi se na njima izdvojili pravno nevaljani dokazi – ukazala je Franović- Kovačević
Ona je to saopštila u okviru panela „Međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima“, koji je bio segment završne konferencije pod nazivom „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori“. Na konferenciji je prezentovan i „Godišnji izvještaj o praćenju sudskih postupaka“ u Crnoj Gori koji su uz podršku EU i Ministarstva javne uprave pripremile nevladine organizacije CEMI i HRA.
Porazni podaci izvještaja ukazuju da crnogorskom pravosuđu trenutno nedostaje petina sudija, a ozbiljan problem predstavljaju deficit političke volje za izglasavanje ključnih zakona i izostanak ključnih imenovanja u pravosuđu.
U tom kontekstu, odnos prema materijalima iz Skaj komunikacije i prateći problemi prisutni su i u drugim državama Evrope, pa nam je, smatra Franović-Kovačević, potrebna edukacija prije svega sudija i osnaživanje kapaciteta u pravosuđu, kako bi se sa ovim pitanjima nosili na valjan način.
Kazala je da činjenica da je branilac u nekom od tih predmeta ne znači da ne podržava da se oni vode.
"Naprotiv, smatram da su vrlo važni, ali takođe znam koliko je važno da postupci budu pravični i da se izvedu po zakonu. Na to ukazuje i činjenica da Sud u Strazburu ponavlja da će biti istrajan, a to svima izmiče, da je pravičnost postupka jednako važna u svim predmetima, a posebno u onim najtežim koji se odnose na razne oblike transnacionalnog kriminala. Nema, dakle, odstupanja od minimuma standarda pravičnog suđenja, zbog toga što je rezultat određene Skaj prepiske, bio on autentičan ili ne, zastrašujući. Čak je veća odgovornost države da rezultat postupka bude zasnovan na minimum standardima", kazala je Franović-Kovačević.
Naglasila je da ne vidi da je taj minimum kod nas ispunjen, a problem postaje vidljiv kada shvatite da imate sistemski zastoj, a inostrani partneri prekidaju dostavljanje podataka i obavještavaju naše nadležne organe što da urade da bi se saradnja nastavila.
"Naši organi onda pokušavaju da objasne kako je došlo do kompromitacije materijala, odnosno objavljivanja u medijima, ali bez pominjanja konkretnih mjera koje su tražene da se preduzmu kako bi se saradnja nastavila", navela je advokatica.
Tajni podaci u medijima
Ističe da podržava istraživačko novinarstvo, koje predstavlja put za ozdravljenje društva, ali podsjeća da postoje određeni sporazumi i ugovori koji su obavezujući za državu i njene istražne organe.
"Podržavam, dakle, novinara koji čuva svoj izvor informacija, ali ne podržavam da ministar policije sjedi pored tog novinara i da kaže podržavam istraživačko novinarstvo u trenutku kada se objavljuje materijal koji je on kao ministar policije, imajući u vidu sporazum koji smo potpisali sa Europolom, trebalo da čuva kao tajne podatke. Radi se o podacima koji su osjetljivi i dužnost je MUP-a da ih čuva da ne dođu u javnost dok se ne provjere do nivoa da li su upotrebljivi za sud", navela je Franović-Kovačević.
Podsjetila je da dok informacije cure medijima, u isto vrijeme branioci u tim predmetima nemaju uvid u Skaj prepiske tokom cijelog trajanja istrage.
"Kako je to moguće, ja ne umijem da objasnim i žao mi je što ovdje nema predstavnika tužilaštva jer bi bilo važno da daju odgovor na to pitanje", kazala je Franović-Kovačević.
Naglašava da bi sud u ovim postupcima trebalo da bude iznad tužilaštva i odbrane, ali kako u startu nema kapaciteta za to, već se ispoljava problem sa garancijama pravičnosti takvog postupka.
"Predmeti moraju da budu ozbiljno obrađeni i dođu do suda u formi koja je upotrebljiva. To se kod nas ne dešava. Mi imamo otpužnice u kojima tužilac Skaj tretira kao izvještaj, bez podataka o tome ko ga je sastavio. Sa druge strane, sud nekritički prihvata optužnice, a vrednovanje materijala pribavljenog putem međunarodne pravne pomoći ostavlja za glavni pretres", kazala je ona.
Smatra da se time postaju nedjelotvorna ročišta za potvrđivanje optužnice koja upravo služe da bi se na njima izdvojili pravno nevaljani dokazi.
"Nije problem da kažete da odbrana nije u pravu i da tretirate Skaj komunikaciju kao dokaz. Ali, kažite tako nešto. Nemojte da ostavljate to za raspravljanje na glavnom pretresu. Time gubimo ogromno vrijeme da bi uopšte došli u priliku da provjerite validnost tih dokaza", ukazala je Franović-Kovačević.
Odnos prema odlukama Strazbura
Prema njenim riječima, veliki je problem što naši redovni sudovi ne poštuju odluke Evropskog suda.
"Ne govorim o presudama koje su izvor prava, nego o presudama koje su ljudi dobili u Strazburu, a i dalje vode postupke pred domaćim sudovima. Kada tražim da se primijeni odluka Strazbura, meni Vijeće Apelacionog suda odgovara, nijesu dužni da čitaju sajt Evropskog suda za ljudska prava i koje su presude oni sve donijeli", navela je Franović- Kovačević.
Podsjeća da sudije moraju da znaju da je sajt Evropskog suda za ljudska prava isto što i Službeni list: onoga momenta kada se objavi presuda na sajtu, ona je obavezujuća za sve članice Savjeta Evrope.
"Međunarodno pravo se neposredno primjenjuje i ima primat kada reguliše stvari drugačije od nacionalnog zakonodavstva. Da radimo na taj način i da znamo da je to naša obaveza, vjerujte da bi se pitanje Skaja lakše rješavalo. Nebitno da li bi se vrednovalo kao dokaz ili ne, ali bi odluke suda bile bolje obrazložene i psotupak bi ostavljao utisak mnogo pravičnijeg i nezavisnijeg nego ovako", zaključila je ona.
Nedostatak resursa, neujednačena primjena zakona..
Predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović rekao je da su zastoji u sudskim postupcima, nedostatak resursa, neujednačena primjena zakona neki od zaključaka EK koji ukazuju na neefikasno funkcionisanje crnogorskog pravosudnog aparata.
Vujović je govoreći na konferenciji istakao da je primjetan nedostatak neujednačenosti sa evropskim standardima i pravnom tekovinom, kao i deficit političke volje za izglasavanje ključnih zakona iz oblasti pravosuđa, ali i ključnih imenovanja u pravosuđu.
Govoreći o projektu „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori“ Vujović je pojasnio da je monitoring sudskih postupaka sproveden u periodu od juna prošle do spetembra ove godine, imao za cilj da doprinese povećanju transparentnosti i unapređenju sudskih procesa.
"Kroz pažljivo i sistematično prikupljanje podataka, monitoring sudskih postupaka omogućava dubinsku analizu i identifikaciju ključnih problema u radu i funkcionisanju sudova na osnovu čega je moguće doći do unapređenja", naveo je Vujović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Seka Piletić je u uvodnom dijelu konferencije kazala da je izvještaj uočio da je upravo neblagovremeno popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta urušavalo efikasnost pravosudnog sistema i predstavlja ozbiljan izazov u održavanju vladavine prava.
Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer kazala je da je tijelo koje predstavlja dalo sugestije i komentare na CEMI-jevu analizu.
Kazala je da vjeruje da zaključci koje je CEMI prepoznao kao ključne će pomoći predstavnicima Sudskog savjeta u radnoj grupi za izmjene Zakona o Sudskom savjetu i drugim propisima u cilju unapređenja zakonodavnog okvira.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Crne Gore Sreten Jakić kazao je da je završeno formiranje radnih grupa koje će pripremati zakon o sudskom savjetu i sudijama. Novina je, kako je kazao, što su, za razliku
od ranije, sadi i sudije nižih sudova i tužioci nižih tužilaštava uključeni u radne grupe, čime je pojačana inkluzivnost.
Posljedice osjećaju i građani i država
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević kazala je da se crnogorsko pravosuđe trenutno nalazi u situaciji da mu nedostaje 22 odsto sudija, i da ima pojedinih instanci u kojima radi jedan sudija, ili, poput Žabljaka, gdje nema nijednog.
Smatra da svi u sistemu moraju da urade mnogo više na ažurnosti sudova, i da u tom pogledu nema opravdanja što je Sudskom savjetu trebalo pet mjeseci da rasporedi izabrane kandidate za sudije, a komisiji za testiranje da po nekoliko mjeseci od okončanja konkursa zakaže testiranje kandidata za sudije.
Zbog takvog stanja u sudstvu, ističe ona, mnogi građani prinuđeni su da vitalna životna pitanja „stave na čekanje kako u parnici, kako po pitanju ostvarivanja prava na imovinu, tako i u krivici“
"U slučajevima organizovanog kriminala, pogotovo visoke korupcije, oštećena je čitava država i svi smo na čekanju. Zbog toga mislim da je velika odgovornost na Ministarstvu pravde koje treba da obezbijedi kvalitetne i brze izmjene zakona, da skrati pretjerano dugu obuku, ali i da je učini efektivnijom, da unese određene izmjene u Zakon o upravnom sporu, jer Upravni sud grca u predmetima", navela je Gorjanc-Prelević. portalanalitika
0 Komentara