Sagovornici

LJUDSKA PRAVA I DISKRIMINACIJA

(15 riječi)

Nik Gašaj, politikolog                                                                                                                        

Termin diskriminacija je preuzet od latinskog jezika – discrimino, discriminare i ima značenje odvajanja, razlike, tretiranje na različite načine, ograničavanja prava, ili uspostavljanja stanja neravnopravnosti, nejednakosti i nepravde. Pojam diskriminacije je objašnjen u prvom članu Deklaracije UN o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, u kojem je navedeno:”Diskriminacija među ljudima, koja se temelji na rasi, boji kože ili etničkoj pripadnosti predstavlja povredu ljudskog dostojanstva i treba da bude osuđena kao poricanje načela Povelje UN, kao kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja su proglašena u Univerzalnoj Deklaraciji o ljudskim pravima, kao prepreka za prijateljske i miroljubive odnose među ljudima i kao čin koji je u stanju da poremeti mir i bezbjednost među ljudima”.

Diskrimnacija kao jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda je bila dosta rasprostranjena pojava i bazira na “doktrine” o superiornosti ili inferiornosti rasa, naroda, pola itd... Po toj osnovi neke rase imaju “manju” vrijednost i potrebu da se upravljaju od”vrijednih” odnosno “viših” rasa. Zahtjevi za jedan poseban privilegovan položaj određene grupe u odnosu na drugu ili druge grupe bili su dosta prisutni u toku istorije od antike do danas.

Nažalost, ideje o rasnoj superiornosti odnosno o posebnim istorijskim zaslugama i značaju pojedinih naroda u odnosu na druge, našli su mjesto u svim državnim tvorevinama bivše Jugoslavije, što je rezultirao krvavim raspadom te države, nakon Titove smrti. Manifestacije otvorene ili prikrivene diskriminacije prisutne su i danas u mnogim zemljama, pa i u Crnoj Gori. Najteži oblik diskriminacije je kad se to dešava putem konstitucionalizacije odnosno institucionalizacije.

Postojanje neotuđivih, prirodnih subjektivnih prava čovjeka i građanina i potreba da se ta prava zaštite bili su temelj na kome je izgrađeno javno pravo. Najznačajniji usvojeni akti toga vremena su: Virdžinski ustav 1776; Deklaracija nezavisnih Sjedinjenih američkih država 1776, Francuska Deklaracija za prava čovjeka i građanina 1789; Montanjarski ustav iz 1793. godine. Stoga su uspostavljeni osnovni standardi koji su postali putokaz za druge države i narode i time su ušle i dobile značajno mjesto u ljudskoj istoriji.

Međunarodna zajednica od druge polovine 19. vijeka, sve više se angažuje kako bi obezbjedila punu ravnopravnost među državljanima, bez obzira na rasne, nacionalne, vjerske, jezičke razlike itd. Tako, da su značajne odredbe o zabrani diskriminacije ugrađene u Pariškom Ugovoru o miru 1856. godine. Naime, član 9 tog Ugovora je obavezao Portu, odnosno Tursku vladu da preuzme sve potrebne mjere kako bi obezbjedila punu slobodu svih svojih državljana bez obzira na vjerske ili rasne razlike.

Berlinski kongres je proširio krug obavezajućih država. Prema članu 62 Berlinskog ugovora, Turska je bila obavezna da poštuje vjerske slobode, dok Srbija, Crna Gora, Rumunija i Bugarska da zaštite vjerske manjine, odnosno da zajemče vjerska prava i da zabrani svaku dskriminaciju po osnovu vjere, kao i za izbor mjesta boravka, upražnjavanja političkih prava i prijema u javne službe.

Pitanje priznavanja i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike u pogledu rase, jezika i vjere, bio je objekat regulacije mnogih međunarodnih ugovora sklopljenih nakon Drugog svjetskog rata. Neki od njih sadrže odredbe koje izričito zabranjjuju diskriminacju, bila ona neposredna ili posredna, među državljanima po osnovu rase, jezika ili vjere.

Povelja Ujedinjenih Nacija u članovima 1, 13, 55 i 76, baveći se zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda, navodi da ovo treba učiniti bez ikakve razlike u pogledu rase, pola, jezika ili vjere, što u suštini predstavlja implicitu zabranu diskriminacije. I opšta Deklaracija o ljudskim pravima, predviđa da prava koja su sadržana u njoj pripadaju svakom pojedincu bez ikakve razlike sa aspekta rase, boje kože, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti.

Dalje, države su obavezne da svim licima pod njihovom juridikcijom obezbjede efektivnu zaštitu i pravo da podnesu žalbu nadležnim sudovima i drugim državnim organima protiv svake vrste diskriminacije kojom se krše individualna prava, kao i pravo da se zatraži od sudova satisfikacija ili kompenzacija za bilo kakvu štetu koja može nanositi pojedincima ili grupama od takve diskriminacije.

Ustavom Crne Gore utvrđeno je:” Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu”(član 8 stav 1). Takođe, Crna Gora ima i Zakon o zabrani diskriminacije. Međutim, postojanje pravila o zabrani dskriminacije u nekom Ustavu i zakonu još ne znači da je diskriminacija u stvarnosti zabranjena i da ne postoji. Naprotiv, diskriminacija u nas je raprostranjena. Stoga, zabrana diskriminacije zavisi od države i opšte društvene klime, političke i pravne kulture, građanske demokratske svijesti, kao i od toga koliko su državni organi i pojedini javni funkcioneri spremni i sposobni da se stvarno i efektivno bore protiv diskriminacije. Ovo zbog toga, što ima puno primjera kada pojedini državni organi i javni funkcioneri razvijaju takvu politiku sa ciljem da obezbjede privilegovan položaj članovima jedne grupe i da pri tome diskriminišu članove druge grupe ili grupa, po raznim pitanjima:  građanskih, političkih, ekonomsko-socijalnih i kulturnih prava.                                                      

Najzad, uspješna borba protiv diskriminacije, bitno zavisi od kvaliteta institucija koje rade na polju ljudskih prava, kao što su: ombudsman, pravosudni organi, ministarstvo za ljudska i manjinska prava itd. Međutim, kvalitet institucija zavise od kvaliteta ljudi koji ih vode i koji u njima rade. Dakle, institucije nisu prazne ljušture nego mnogo zavise od njihove spremnosti sa ljudskim resursima,tj, kompetetnim, profesionalnim i etičkim kadrovima. Naprotiv, prisutnost mediokriteta i intelektualne i političke blebetale, kao i kadrova moralne diskutabilnosti u institucijama političko-pravnog sistema je veoma opasno, a posebno kada takvi kadrovi se nalaze u pojedinim “značajnim pozicijama” države i društva.



10 Komentara

rhzMEMnm Postavljeno 09-08-2023 22:19:28

I was able to conceive my first DD 5 years ago on my 2nd round of 50mg CD3- 7 cialis no prescription

Odgovori ⇾

jXdfcjdu Postavljeno 04-08-2023 07:22:37

buy cialis online no prescription 8 than in the female relatives of women with MZ offspring 59

Odgovori ⇾

wqUSpdwy Postavljeno 23-07-2023 22:22:38

Low TSH levels may mean you have hyperthyroidism can viagra make you bigger I was lucky to pick this clinic

Odgovori ⇾

floache Postavljeno 22-05-2023 02:25:59

cialis without a doctor's prescription Withdrawal symptoms were prominent in these descriptions, but one case suggested that moderate to severe dependence had resulted from taking anabolic steroids Reference Brower, Blow and Beresford Brower et al, 1989

Odgovori ⇾

Fruinly Postavljeno 17-05-2023 04:53:09

An adaptive synergistic interaction was tested by comparing Na excretion with bumetanide alone day 1 with bumetanide added during ongoing dapagliflozin administration day 8 and similarly for dapagliflozin cheap cialis online canadian pharmacy I want to prevent the high recurrence rate, however, and therefore have tightened the reigns even more on my diet minimal dairy and meat

Odgovori ⇾

floache Postavljeno 07-05-2023 14:01:02

I think that if we broaden the discussion to that of chemoprevention, it s a dream that you can live like hell, drink as much as you want, have a terrible lifestyle, and pop a tablet and everything will be okay best place to buy cialis online

Odgovori ⇾

Exavews Postavljeno 04-02-2023 02:21:06

kamagra delivered in canada no prescription Clinical Laboratory Evaluation of the Syndrome of Inappropriate Secretion of Antidiuretic Hormone

Odgovori ⇾

Exavews Postavljeno 31-01-2023 03:30:35

Tamoxifen users had a borderline significantly lower overall risk of meningioma than non tamoxifen users adjusted hazard ratio aHR 0 buying cialis online safely Saliba R, et al

Odgovori ⇾

Sunce Postavljeno 27-01-2023 23:35:48

Odlicno .opsirno detaljno istinito .strucno ....cestitke autoru .

Odgovori ⇾

Exavews Postavljeno 26-01-2023 04:25:57

clomid and nolvadex for pct Although Vegfa188 was the most upregulated isoform, mice expressing solely VEGF188 have less neovascularization in the corneal suture model than wild type mice, as do mice expressing solely VEGF164 42

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.