Dr Goran Sekulović
VRIJEDNOST NACIONALNOG I SOCIJALNOG IDENTITETA CRNOGORSKOG ANTIFAŠIZMA (III)
S obzirom na ogroman istorijski i nacionalni, državotvoran i civilizacijski, identitetski i emancipacijsko-univerzalno-humanistički, gotovo nesagledivi do kraja, značaj Belvederskih događaja iz 1936.g., iz pera crnogorskog istoričara Novaka Adžića, njegovog vrsnog poznavaoca, dajemo širi osvrt na sve njegove aspekte.
’’PK KPJ za Crnu Goru odlučio je da se zbog nezakonitih postupaka protiv uhapšenih komunista organizuje jedan masovni politički protest (zbor) na Cetinju. Sekretar PK KPJ za Crnu Goru Nikola Ristov Lekić-Goranin, koji je ranije uspio da izbjegne hapšenje i da pređe u ilegalu, vršio je konspirativnu političku akciju, djelujući u pogledu organizacije Belvederskog protesnog zbora. Partijske organizacije KPJ u Riječkoj nahiji martovskom provalom 1936. godine nijesu bile otkrivene, već su nastavile svoj rad. Saznanje o mučenju u zatvorima uhapšenih komunista izazvalo je veliko negodovanje i proteste u Crnoj Gori protiv režima.
To nezadovoljstvo i ogorčenost na postupke režima dodatno je pojačano ubistvom studenta Žarka Marinovića iz Očinića kod Cetinja, koji je ubijen u Beogradu 4. aprila 1936. godine (ubio ga je član „Orjune“ Slobodan Nedeljković, ljotićevac). Revolt zbog zločina ubistva studenta Marinovića manifestovan je na njegovoj komemoraciji u Očinićima 7. aprila 1936. godine, na kojoj je bio prisutan veliki broj ljudi. Na komemoraciji održani su govori u kojima je oštro „osuđen teroristčki režim“. Komunisti, koji nijesu bili u partijskoj provali uhapšeni,
intenzivno su se uključili u organizovanu demonstracija protiv režima, zajedno
s federalistima. U tom pogledu uspostavili su saradnju sa pojedinim
političarima iz redova Crnogorske stranke i drugim opozicionim političarima u
zajedničkom radu na pripremi protesnog zbora na Cetinju. Udružene antirežimske
snage u Crnoj Gori zakazali su protesni zbor na Cetinju za 26. jun 1936.
godine.
Uzrok, razlog za organizovanje masovnog protesnog javnog zbora
„nalazio se u duboko ukorijenjenom shvatanju naroda o ekonomskoj i političkoj
obespravljenosti Crne Gore, njene političke, socijalne i nacionalne
diskriminacije koju su provodili svi režimi u Kraljevini Jugoslaviji“. PK KPJ
pozvao predstavnike opozicionih partija da učestvuju u njemu. Pozivu se
odazvali federalisti, te Stojan Špadijer, predstavnik disidentske grupe
radikala Ace Stanojevića, Mirko Vešović, lijevi zemljoradnik. Za održavanje
zbora agitovalo se u cetinjskom, barskom, podgoričkom, danilovgradskom i
kotorskom srezu.
Belvederski protestni zbor održan je 26. juna 1936. godine u
blizini Cetinja i imao je narodnofrontovski karakter. „Osnovni cilj protesta je
bilo vršenje pritiska na vlasti da puste iz zatvora pohapšene komuniste i
otvore javne radove, kako bi narod mogao da stekne bilo kakvu zaradu u uslovima
nerodne godine i krajnje oskudice. Prema zaplijenjenim dokumentima, pored
navedenih, planiralo se da se ispostave i zahtjevi za ravnopravnošću Crne Gore
i pravo biranja Crnogorske narodne skupštine na Cetinju koja će riješavati
pitanja vezana za sudbinu crnogorskog naroda, vraćanje Crnoj Gori opljačkanih
reparacija i otvaranje javnih radova, savez sa Francuskom i Rusijom, obustava
odvođenja Crnogoraca u Dubrovnik i Sarajevo (zatvori u koji su odvođeni
uhapšeni komunisti), odgovornost za policijske organe zbog zvjerskog mučenja
uhapšenih, predaja uhapšenih Okružnom sudu na Cetinju radi suđenja, ako su
krivi“. Zbor su organizovali i na njemu učestvovali federalisti, komunisti,
radikalski disidenti iz grupe Ace Stanojevića i lijevo krilo Saveza
zemljoradnika.
S obzirom da je KPJ bila zabranjena, ilegalna politička partija,
njeni formalni predstavnici nijesu se mogli pojaviti kao sazivači zbora. Zato
su se kao oficijelni sazivači zbora pojavili crnogorski federalisti.
Protestanti i organizatori protesta bili su oni koji su predstavljali narodni
vid akumuliranog nezadovoljstva zbog ukupnog društvenog statusa Crne Gore i
njenog segregirajućeg položaja u Kraljevini Jugoslaviji. Stoga je
„ravnopravnost Crne Gore bila jedan od ključnih zahtjeva demonstranata.
Legalitet zboru, koji je bio zakazan za 26. jun 1936. godine na Cetinju, davali
su federalisti (Ivo Jovićević i Petar Plamenac), koji su se pred organima
vlasti pojavljivali kao formalni organizatori.
Dan uoči održavanja zbora policija ga je zabranila. Kolona od
nekoliko hiljada demonstranata, koja je nosila crnogorski krstaš barjak (koji
se pojavio prvi put od 1918. godine), sa natpisima C.N.F (Crnogorski narodni
front slobode) i R.N.F (Revolucionarni narodni front) zaustavljena je na
Belvederu, ispred Cetinja. Kada su demonstranti počeli da se razilaze, poslije
neuspješnih pregovora o dozvoli da uđu u Cetinje, u njih je pucala policija.
Šest lica je ubijeno a veliki broj ranjen. Uhapšena su 74. učesnika protesta, a
protiv 47 lica je podignuta optužnica u avgustu 1937. godine, da bi 1939.
godine bio prekinut krivični postupak i Državno tužilaštvo odustalo od
optužbe“. Tog dana „nekoliko hiljada demonstranata se uputilo na Cetinje.
Međutim, grad je blokirala policija, sa žandarmerijom i vojskom, tako da su
demonstranti zaustavljeni na Belvederu kod Cetinja, gdje je zbor i održan. Na
zboru su govornici tražili da se prestane sa mučenjem pohapšenih Crnogoraca, da
se Crnoj Gori obezbijedi ravnopravnost i sl. Kad su se učesnici počeli
razilaziti, na njih je otvorena vatra. Šest ljudi je ubijeno, a oko trideset
ranjeno“.
Prof. dr Dimo Vujović tvrdi da je „Belvederski zbor bio jedna od
najvećih narodnofrontovskih manifestacija koje su izvedene u Jugoslaviji.’’
Osim komunista, na zboru su učestvovali federalisti, lijevi zemljoradnici i
neki istaknuti predstavnici radikala i demokrata. Belvederski događaj imao je
znatan odjek pa se njime pozabavila i Narodna skupština. Karakteristično je da
je režimski poslanik za Cetinje branio zločin na Belvederu. Sahrane pobijenih
na Belvederu u selima Riječke nahije, iskorišćene su kao nove antirežimske
demonstracije, što je jasno govorilo da ni najžešći teror i krvoproliće ne mogu
zaplašiti narod i obuzdati njegovo nezadovoljstvo. I svake naredne godine, 26
juna, održavani su pomeni belvederskim žrtvama.
U stvari, to su bile masovne antirežimske demonstracije.
Belvederski događaj je uticao na aktivnost i onih djelova građanske opozicije
koji nijesu učestvovali u tom događaju. Bili su to pristalice demokratske,
zemljoradničke i bivše republikanske stranke, kao i pristalice Marka Dakovića.
Njihovi predstavnici su se jula mjeseca 1936. godine dogovorili o zajedničkom
radu, insistirajući na ujediniteljskim idejama Podgoričke skupštine,
kritikujući u isto vrijeme politiku režima i crnogorski separatizam. Iako su
osudili kvoproliće na Belvederu, oni su osuđivali i same demonstracije, upravo
zbog učešća u njima crnogorskih federalista, koje su stalno optuživali za
separatizam. Ali taj dogovor nije imao velikog odjeka u cetinjskom kraju, gdje
su od opozicije bile najuticajnije baš one snage koje su i organizovale
belvederske demonstracije.
U oficijelnom, formacijskom smislu, ključne funkcije u
organizacionom Inicijativnom odboru pokrivali su federalisti i komunisti.
Predsjednik organizacionog Inicijativnog odbora za održavanje zbora bio je
Petar Plamenac iz Boljevića (Crmnica) a sekretar inicijativnog odbora bio je
Blažo Jovanović, jedan od prvaka KP u CG. Dakako, Inicijativni odbor činjeli su
pored komunista i federalista i drugi predstavnici Udružene opozicije.
Inicijativni odbor je zakazao dan održavanja protesnog zbora za 26. jun 1936.
godine i radi toga izdao proglas narodu u vidu letka. Proglas Inicijativnog
odbora, kojim se narod poziva na zakazani zbor, determinisan je žestokim
napadom na Vladu dr Milana Stojanovića, zbog njenog surovog ponašanja prema
narodu, gaženju osnovnih čovjekovih prava i sloboda, masovnih hapšenja i
torture i mučenja političkih protivnika vlasti u kazamatima širom Jugoslavije,
a pogotovo zbog divljačkih postupaka u odnosu na uhapšene Crnogorce.
U proglasu se napada Stojadinovićeva vlada da zabranjuje i guši
svaki napredni ekonomski, politički i kulturni pokret narodnih masa, te čini
sve da crnogorski narod ekonomski nazaduje i propada, zbog čega se narod poziva
na zajedničku akciju protiv „fašističke vladavine“ u zemlji koja vrši ubistva,
nasilja, hapšenja i progone naprednih ljudi, te se ističe zahtjev da se
prestane sa tim i da se obezbijedi u državi ravnopravnost Crne Gore i
konstituiše demokratska vlast. U proglasu se poziva narod, sve pristalice
demokratije i antifašističke snage, da dođe na protesni zbor na Cetinje u petak
26 juna 1936 da se izrazi „veliki i gnjev narodni protiv nasilja i tiranije“ i
ističu sljedeći zahtjevi: „1)Prekidanje sa daljim hapšenjima i premlaćivanjem i
puštanjem na slobodu Crnogoraca i Primoraca, a ukoliko su krivi da im sude
redovni sudovi u Crnoj Gori i Primorju; 2) Prekidanje žandarmerijskih hajki i
izazivanja sukoba po crnogorskim selima; 3) Ukidanje diktatorskog režima i
njegovih fašističkih metoda nasilja; 4) vraćanje narodu demokratskih prava i
sloboda“. Proglas je završava pokličima: „Živio crnogorski front“, „živjela
borba crnogorskog i primorskog naroda“.
U proglasu Inicijativnog odbora za protesni zbor pozivaju se
seljaci i građani da „svi kao jedan povedemo energičnu borbu protiv nasilja,
hapšenja ubijanja, protiv ropstva i pljačke, protiv nasilnika i narodnih
krvopija, a za demokratsku vladavinu naroda i za njegov bolji život, kao i za
ravnopravnost Crne Gore“. U proglasu se vidi kontinuitet zalaganja crnogorskih
federalista, koji je opozicionu politiku u tom smislu zastupao od početka svog
političkog djelovanja, kao i kontinuitet zalaganja KPJ u istom smislu, otkad je
na Bečkom kongresu 1926. godine, ispravio svoj, dotad pogrešni pristup prema
državnom i nacionalnom crnogorskom pitanju. Kontinuitet zalaganja za državnost
Crne Gore crnogorskih federalista i zalaganje komunista u tom smislu ogleda se
u tački 9 Rezolucije Belvederskog protesnog zbora u kojoj se kaže:
„Tražimo ravnopravnost Crne Gore i biranje Crnogorske narodne
skupštine u Cetinju, koja će rješavati o sudbini crnogorskog naroda“. U tački
su primjetni stavovi crnogorskih zelenaša od 1918. godine i crnogorskih
federalista (Crnogorske stranke) dosljedno propagirani od njenog osnivanja.
Naravno, te stavove je zastupala i KPJ i njen Pokrajinski komitet za Crnu Goru.
Značajnu ulogu u organizaciji Belvederskog događaja odigrao je Nikola Ristov
Lekić-Goranin tadašnji sekretar PK KPJ za Crnu Goru, koji se nalazio u ilegali.
Nikola R. Lekić je pozivao Krsta Popivodu da dođe na Belvederski protesni zbor,
koji je uzeo učešća u akcijama oko mobilizacije dijela Katunjana koji su bili u
mogućnosti da dođu na Belvederski protesni zbor, s obzirom na akcije režima da
se Katunska nahija (kao najjače političko i ideološko uporište crnogorskih
federalista) onemogući i izoluje kako ne bi uzela učešće na Belvederu.
8 Komentara
LHWoLAVcQ Postavljeno 28-07-2023 21:27:07
Vilner, BJ Bowen, WD 1992 can you buy cialis online The two isoforms, namely PR A and PR B, are encoded by the same gene unlike the isoforms of ER and are identical except that the truncated PR A is short of 164 amino acids that are seen at the N terminal end of PR B
Odgovori ⇾Fruinly Postavljeno 12-05-2023 09:14:48
Use spectacles to reduce evaporation from the surface about 30 reduction; wrap around spectacles or side shields increase effectiveness cialis daily
Odgovori ⇾Exavews Postavljeno 03-02-2023 23:33:17
bupropion biljni cialis hrvatska Jacobs was one of three running backs who worked out in East Rutherford on Tuesday priligy tablets over the counter
Odgovori ⇾blexEveva Postavljeno 02-02-2023 10:44:06
Take care of her, I whispered to Kurt, my breath blowing a kiss against the gleaming wood where to buy methotrexate Prognostic evaluation of QT dispersion in elderly hypertensive and normotensive patients
Odgovori ⇾Exavews Postavljeno 31-01-2023 00:56:37
buy cialis 5mg online Being new to cosmetic surgery, and the fact that it involved my face, naturally made me very nervous
Odgovori ⇾blexEveva Postavljeno 29-01-2023 04:41:26
generic cialis for sale Pyka T, Okamoto S, Dahlbender M, et al
Odgovori ⇾Exavews Postavljeno 26-01-2023 02:24:39
ramipril captopril nombre generico In Gravity, Sandra Bullock plays a novice astronaut andengineer alongside George Clooney as mission commander buy ivermectin 12 mg online I knew it was during Covid and maybe I wasn t a high priority patient, but I felt like nobody was listening to me, Dunlavy remembers
Odgovori ⇾Fanito Postavljeno 28-12-2022 09:30:27
Ako iko zaslužuje 13-julsku nagradu za svoj ukupan rad, onda je to bez i najmanje sumnje uvaženi akademik dr Goran Sekulović. Njegove knjige, tekstovi, osvrti, komentari, iz oblasti filozofije, prava, publicistike, kulture, umjetnosti, njegove mnogobrojne patriotske kolumne kojima na visoko intelektualan i čovječan način umnogome doprinosi jačanju i širenju rodoljublja s ciljem stvaranja Crne Gore kao nezavisne, antifašističke, sekularne i moderne evropske države, su više nego ubjedljiva potvrda opravdanosti konstatacije s početka komentara. Zato vjerujem da ovog svestranog mislioca-eruditu, ova visoka nagrada, kad-tad, jednostavno ne može i ne smije mimoići. A taj će dan doći mnogo prije nego što nam se sada čini!
Odgovori ⇾