Politika

Premijerski sat

Marković: Nema primjera u svijetu da poslanici četiri godine ne dolaze u parlament, a u lokalni ulaze kroz prozor

Jun 24, 2020 0 Komentara

(15 riječi)

 

Uspjeli smo da umanjimo socijalne i ekonomske posljedice tokom pandemije koronavirusa, kazao je premijer Duško Marković odgovarajući u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova. On je, komentarišući situaciju u Budvi, kazao da nema primjera u svijetu da poslanici u državni parlament ne ulaze četiri godine, u lokalni ulaze kroz prozor i sporedna vrata.

Marković je, na pitanje poslanike Demokratskog fronta Nebojše Medojevića da li se i u jednoj državi hapse sveštenici, Marković je odgovorio da ima takvih primjera u svijetu, tamo gdje se ne poštuje zakon.

- Pogledajte kako je to radila grčka i makedonska vlada, pošto pratite Fejsbuk. Jedina smo zemlja u kojoj sveštenici ne poštuju zakone i državu u kojoj služe. Pa ćemo, poslaniče Medojeviću, početi po principu vladavine prava - poručio je Marković.

"Ako pobijedite doći ću da čestitam"

Medojević je, komentarišuću odgovor Marković, rekao da se endemska korupcija odnosi na vlast i poručio da vlast želi politička, pravna i vjerska pitanja da rješava policijom i nasiljem.

- Ukoliko se na izborima ne smijeni vlast koja brani opljačkane milione, država će biti u problemu - poručio je Medojević.

Marković je, odgovarajući Medojeviću, rekao da u Crnoj Gori nije bilo građanskog rata i sukoba u novijoj istoriji, ali političkih prilika i poruka koje šalje DF jeste.

- Takvih poruka je bilo u susret referendumu, a Crna Gora je iz svake te situacije izašla jača. Ova priča da će 30. avgusta se desiti nešto strašno, ili da vlast priprema nešto strašno je besmislica kao i svaka Vaša. Ja Vam kaže, ako pobijedite na tim izborima doći ću da Vam čestitam. Ne mutite bistru vodu, nego se pripremajte za izbore - poručio je Marković.

- Kada već govorite o paćeničkom životu, ne vjerujem da spadate u grupu siromašnih, nego privilegovanih sa značajnim bogatstvom. Crna Gora je mala, nemojte govoriti u ime bespravljenih, već privilegovanih jer možete ovdje da pričate - kazao je Marković.

On je istakao da je poziv na sukob kada Medojević napada kolege.

"Igrali ste se kamionima u pijesku kad su moje hapsili"

U raspravu se iz poslaničke klupe uključio je Milan Knežević koji je dobacio Markoviću i spočitao zbog hapšenja njegovih članova porodice.

- Vi ste se igrali kamionima u pijesku kad su hapsili moje. Niste vi privilegovani građani - kazao je Marković, osvrćući se na dobacivanje poslanika DF-a Milana Kneževića koji je upitao da li napad kada hapse cijelu njegovu porodicu.

Na pitanje Medojevića, ko stoji iza obezbjeđenja u Budvi koje štiti ulaz u zgradu Opštine, Marković je rekao da to nije njegova nadležnost.

- Ali sam se raspitao i to je nikšićko privatno obezbjeđenje koje je angažao aktuelni predsjednik Opštine Budva - rekao je Marković.

Izborićemo se za našu pamet i potencijal

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić pitao je premijera šta Vlada planira da preuduzme u zdravstvenom i ekonomskom smislu da suzbije moguće posljedice pandemije, ukoliko dođe do novog talasa u Crnoj Gori.

Nikolić je pitao Markovića, ukoliko dođe do novog talasa pandemije, da li će država biti spremna da i dalje na efikasan način očuva zdravlje građana i stabilnost ekonomije.

Marković je, odgovarajući na pitanje Nikolića, rekao da danas ne znamo do kada će epidemija trajati i kakav će biti intenzitet i posljedice.

- Pred nama su brojna pitanja. Crna Gora je borbu protiv pošasti počela još u januaru i učinili smo sve da je suzbijemo. Postigli smo odlične rezultate koje su prepoznate nadaleko izvan naših granica - istakao je Marković.

Pored ljudskih žrtava, navodi on, pandemija je ostavila teške ekonomske posljedica.

 

- Uspjeli smo da umanjimo socijalne i ekonomske posljedice tokom pandemije. Nakon prvih hitnih mjera, poveli smo dijalog sa svim društvenim akterima povodom drugog paketa mjera. Bruto fiskalni efekat drugih mjera je 75 miliona eura. Treći paket mjera imaće razvojni karakter - istakao je Marković.

Dugoročni cilj je, ističe on, da se smanji uvozna zavisnost.

- Znam da neće biti lako, ali odlučnost i istrajnost najbolja su garancija da ćemo se uspješno izboriti za našu domaću pamet i potencijal, za ekonomski i svaki drugi - poručio je Marković.

Bez nošenja maski i fizičke distance masovno obolijevanje moguće i prije jeseni

On je upozorio i na neodgvorno ponašanje pojedinaca koji su doveli do importacije novih slučajeva virusa.

- Vidjeli smo da se najveći broj novih slučajeva obolijevanja u ovom trenutku jasno i nesumnjivo može povezati sa svega nekoliko pojedinca, a ono što ih karakteriše je činjenica da su nastali direktnim izigravanjem mjera i preporuka Vlade i Ministarstva zdravlja. Sa prisustvom na fudbalskoj utakmici u Beogradu direktno se može povezati klaster iz Budve koji trenutno broji 11 oboljelih, ali i tri dodatna slučaja unosa virusa koji za sada nijesu rezultirali sekundarnim obolijevanjem, dok se čak 31 slučaja u rožajskom klasteru sa širenjem u Bar, Ulcinj i Berane povezuju sa nedozvoljenim prekograničnim kretanjem u opštinu Tutin u Srbiji. Ukupno 42 od 59 slučaja ili 76 odsto. Takođe, epidemiološko istraživanje je u toku za 12 novih slučajeva, sa sličnim indicijama unosa - naglasio je premijer.

Nauka je, kako isrtiče, jasna oko jedne stvari, a to je da će u slučaju nepoštovanja mjera prevencije, a posebno fizičkog distanciranja, nošenja maski i higijene ruku, vrlo vjerovatno doći do ponovnog masovnijeg obolijevanja čak i prije jeseni, odnosno prije nego što smo očekivali.

- Kada je riječ o trenutnom nivou obolijevanja kod nas, ono što zabrinjava je činjenica da smo opet izloženi importaciji sa više strana i na još više lokacija nego u martu, kao i činjenica da je broj kontakata koje su oboljeli ostvarili – veoma visok. Posebno zabrinjava način na koji je došlo do istovremene importacije virusa koji ukazuje na nizak stepen kolektivne odgovornosti, ali i ličnog osjećaja opreza, i opasnosti od zaraze – kazao je predsjednik Vlade.

Premijer je odao prizanje svim institucijama i pozvao građane da daju doprinos u prevazilaženju krize, očuvanju zdravlja i života, ali i da u najvećoj mogućoj mjeri očuvamo i našu ekonomiju i finansijski sistem.

- Zadatak cijelog društva je da u ovim uslovima pokažemo, možda i na još bolji i cjelishodniji način, ono što će pokazati mnoge druge turističke destinacije – da smo odgovorni i da će u našoj zemlji turisti biti sigurni. Uvjeren sam da ćemo odgovoriti svim ovim izazovima jednako kao što smo to uradili i u prvoj fazi pandemije – zaključio je Marković.

Dozvolili Adria tur, ali po pravilima NKT

On je prokomentarisao i neodržavanje tenistog Adria turnira u Crnoj Gori.

 

- Pisalo se u medijima, izlazile su kolumne da je Crna Gora napravila propust što nije dozvolila održavanje turnira. Dozvolili smo ga, ali po pravilima koje je diktiralo NKT. Nismo htjeli popustiti ni pod pritiskom zvučnih imena kojima odajemo poštovanje, kao ni finansijskih korporacijama koje su organizovale turnir. Zdravlje stanovnika je na prvom mjestu. Danas smo ponosni na tu odluku i našu brigu prema zdravlju stanovništvu - poručio je Marković.

Radunoviću opomena

Van procedure, poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović pitao je Markovića ko su ljudi u Opštini Budva u bijelim majicama na kojima piše obezbjeđenje, a koji, kako kaže, određuju ko može da uđe u zgradu Opštine.

- Tamo je policija kojima vi rukovodite. To je isto kao da ja dam privatno obezbjeđenje i dam im spisak ko može da uđe u zgradu. Zašto policajci iz Crne Gore nemaju identifikaciju, da se zna ko se i kako ponaša prema građanima Crne Gore - pitao je Radunović, zbog čega je dobio opomenu.

BDP dupliran od 2007.

Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević pitao je premijera „da li se izjave nekih ministara mogu shvatiti kao priznanje Vlade da je neoliberalni ekonomski model, koji vlast u kontinuitetu sprovodi od 1998. godine, doživio krah i doveo do ekonomske korupcije, siromaštva, ekstremne socijalne nejednakosti, dužničkog ropstva i sloma javnih finansija".

Marković je, odgovarajuči na pitanje poslanika DF-a, kazao da Medojević kad pita i daje odgovor.

- Presuđujete neolibelarizmu kao malo ko u istoriji - kazao je Marković.

On je podsjetio da se ekonomsko uređenje zasniva se na slobodnom tržištu.

- Sve je usklađeno sa dosadađnjim iskustvom i razvojem zemlje. Od 2007. godine prosječni realni rast iznosio je 2,8 odsto, dok je kumulativni rast iznosio 42,4 odsto, pri čemu je BDP više nego dupliran u odnosu na vaše ocjene o katastrofičnom stanju - rekao je Marković.

 

- U odnosu na Vaše ocjene o katastrofičnom stanju. Dohodak po glavi stanovnika je od obnove državne nezavisnosti povećan 2,2 puta, sa 3.539 eura na 7.888 eura prema preliminarnim podacima Monstata o nominalnom iznosu BDP-a za 2019. godinu. Prosječna neto zarada je u istom periodu porasla sa 282 eura na 515 eura, dok je broj zaposlenih prema administrativnim podacima porastao sa 150 hiljada u 2006. godini, na više od 203 hiljade u 2019. godini, što je prosječni rast od 35 odsto - naglasio je Marković.

Od zemalja u regionu, Crna Gora, dodaje Marković, ima i najveću prosječnu penziju i prosječnu neto zaradu u 2019. godini. 

- Pored toga, ukupan priliv stranih direktnih investicija u periodu 2006-2019. godina iznosio je 10,3 milijarde eura, dok je neto priliv iznosio sedam milijardi eura. Prosječno učešće priliva stranih investicija u BDP-u u periodu 2006-2019. godina iznosi preko 21 odsto, što je ubjedljivo najveći procenat ne u regionu, nego na cijelom prostoru Jugoistočne Evrope - saopštio je Marković.

Govoreći o zaduživanju, premijer je rekao da je zaduživanje u svrhu izgradnje infrastrukture preduslov realizacije dosadašnjih i budućih razvojnih projekata.

- Istovremeno – nekoliko godina uzastopno, prekinuli smo praksu zaduživanja radi likvidnosti tekućeg budžeta – kazao je Marković.

Premijer je iznio podatke za uporednu statistiku sa zemljama EU, rekavši da oni pokazuju da je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u 2010. u Crnoj Gori iznosio 41 odsto prosjeka EU, dok je u 2018. iznosio 48 odsto prosjeka EU i da je to najveći procenat u regionu Zapadnog Balkana.

Marković je rekao da istorijsko zaostajenje za regionalnim i globalnim tokovima ne ostavlja prostor za opuštanje.

- Naročito otkad se suočavamo sa velikom globalnom grizom koja će ostaviti nesagledive posljedice po svjetsku ekonomiju. Kada ovakva kroza izbije nijedna teorija ne može da ga riješi. Zato su mjere bile brze i konkretne - rekao je Marković.

Plate nekih menadžera nepristojno visoke

Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije pitao je da li je Vlada razmatrala problematiku kompanija u većinskom državnom vlasništvu koje posljednjih godina bilježe negativne rezultate i gomilaju poreske i druge dugove.

Odgovarajući na pitanje, Marković je rekao da su plate nekih menadžera kompanija nepristojno visoke. Vjeruje da će se taj kriterijum ubrzo naći na sjednici Vlade.

- Zakon mora biri jednak za sve i insistiraću da menadžeri kompanija pripreme akte o zaradama zaposlenih u skladu sa zakonom - poručio je Marković.

On je istakao da izdvojeni slučajevi ne mogu biti reper za sve, te da se većim brojem kompanija rukovodi domaćinski.

- Na svu sreću svaka pozicija na kojima se nalazimo podložna je promjenama - naglasio je Marković.

On je dodao da, kada se uzmu u obzir podaci od referenduma, ipak imamo progres.

- Daleko od toga da su rezultati zadovoljavajući i na nivou potreba građana. Zato smo se fokusirali na razvoj onih oblasti koje će doprinijeti valorizaciji resursa - dodao je Marković.

Predstavnik Kluba poslanika manjinskih partija Genci Nimanbegu pitao je Markovića kako je zadovoljan radom i rezultatima Vlade od formiranja 28. novembra 2016. u vezi sa unapređenjem prava i položaja manjinsklh naroda u sprovođenju Ustava.

- Da li ocjenjujete li da ste napravili iskorak u ispunjenju tih Ustavom zagarantovanih prava? Koja su ključna područja djelovanja na koja se mora svaka buduća vlada fokusirati da bi unaprijedila položaj manjinskih naroda - pitaće Nimanbegu.

Poslanik Demosa Miodrag Lekić pitaće Markovića da li je „tzv. reformska inicijativa ambiciozno nazvana Savez za Evropu, koja je medijski bila promovisana razgovorima sa društvenim subjektima, bila još jedna politikantska priredba" ill premijer može da građanima saopšti njene rezultate u interesu demokratskog preobražaja društva.

- Da li ste lično svjesni poraznog bilansa u kojem ste, umjesto građenja evropskih standarda, zajedništva u zemlji, održive ekonomije i demokratskih institucija na bazi podjele vlasti - sve to sistematski razgrađivali - navodi se u pitanju Lekića.

On će pitati da li Marković smatra da je "politički pogrešno, i nemoralno, gurati građane u raskole na ivici unutrašnjih sukoba i žrtava".

Poslanika Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje da li Vlada Crne Gore razmatra mogućnost smanjenja fiskalnog opterećenja na zarade, posebno u dijelu doprinosa.

Predstavnika Posebnog kluba poslanika Gorana Radonjića interesuje kada će radnicima "Radoja Dakića" biti isplaćeno ono što im se duguje na osnovu pravosnažnih odluka.